Povežite se sa nama

INTERVJU

DR LJUBO JURČIĆ, PROFESOR NA EKONOMSKOM FAKULTETU U ZAGREBU: Globalizacija se usporava

Objavljeno prije

na

Države sada nastoje što veći dio proizvodnje, pogotovo strateških proizvoda, zaokružiti na vlastitom teritoriju. Ono što Trump glasno kaže ,,America first”, to većina zemalja šuteći radi. Globalizacija se usporava, a u nekim dijelovima ide nazad

 

MONITOR: Analitičari su virus  koronu nazvali ekonomski tornado. Kako će se ona odraziti na svjetsku ekonomiju?  

JURČIĆ: Odraziti će se negativno sasvim sigurno. Koliko negativno ovisi o tome koliko će dugo pandemija trajati, koliko će biti snažna, odnosno koliko će duboko prodrijeti u ekonomsku i socijalnu sferu života na jednoj strani, a kakve mjere i koliko snažne će poduzimati pojedina država i međunarodne (MMF, Svjetska banka…) i regionalne organizacije (EU) na drugoj. Ovdje  je bitna i komponenta ponašanja ljudi, jer  kriza izvire iz zdravstvene domene i teško je ljude natjerati da se drže pravila ponašanja.

Još uvijek je nemoguće davati neke približno točne procjene, jer pandemija kod najvećih i najrazvijenih zemalja nije još dosegnula vrhunac. Kad se potvrdi da je vrhunac prošao, na iskustvu Kine i drugih azijskih zemalja, moći će se davati puno preciznije procjene. Temeljna   procjena je uvijek utjecaj na rast svjetskog BDP i na nezaposlenost. BDP će pasti, a nezaposlenost rasti sa svim posljedicama takvog kretanja.  Prije krize on je za 2020. godinu bio procijenjen na ,,mršavih” 2,9 procenata, a već sad  procjene padaju prema dva procenta. Kineska stopa rasta bila je procijenjena na preko šest odsto, a sada se procjene kreću ispod pet odsto. Ali znajući organiziranost i disciplinu Kine, oni bi povećanim naporom do kraja godine mogli u većoj mjeri nadoknaditi taj pad. Naravno, utjecaj na pojedine zemlje i pojedine sektore biti će različit.

MONITOR: Objavljeno je da  bi korona mogla koštati svjetsku ekonomiju 1.100 milijardi dolara.

JURČIĆ: Najčešće procjene se kreću: 15 odsto vjerojatnosti da će svjetski BDP biti manji za pet odsto u odnosu na stopu rasta da nije bilo krize, 60 odsto vjerovatnosti da će biti manji za 1,25 odsto i 25 odsto vjerorjatnosti da će smanjiti za 0,1 odsto. Ako je ukupna svjetska proizvodnja  oko 90 tisuća milijardi dolara i ako prihvatimo najvjerojatniju sadašnju procjenu (od 60 odsto) koja kaže da će svjetski BDP biti manji za  1,25 odsto, onda se taj iznos kreće oko 1.100 milijardi dolara.

MONITOR: Predsjednik SAD-a Donald Tramp  izjavio je da ,,ovo nije finansijska kriza”, nego ,,samo privremena situacija koju ćemo zajedno prevazići kao država i svijet”. Sličan je stav do skoro bio i pojedinih evropskih zvaničnika. 

JURČIĆ: Tako je izjavljivao do prije desetak dana, a onda je odjednom počeo shvaćati veličinu opasnosti, prije svega za ekonomiju. Ovih dana američki parlament usvaja zakon o kompenziranju štete od korone  u iznosu od  2.000 milijardi dolara, ili oko 10 odsto američkog BDP-a.  To je zasigurno, nakon Drugog svjetskog rata, financijski najveća intervencija neke države. Na početku krize i engleski premijer se slično ponašao da bi ubrzo radikalno promijenio pristup pandemijskoj krizi.

MONITOR: Hoće Ii ipak korona promijeniti kompletnu svjetsku ekonomiju?

JURČIĆ: Svjetska ekonomija se počela mijenjati nakon prošle financijske krize od 2008/09. godine. Zaustavljen je razvoj globalnih lanaca vrijednosti, koji su se razvijali do 2008, usporene su prekogranične investicije, veliki broj zemalja izradio je strategije svog industrijskog razvoja, koje su prije rađene tajno, a sad se to više ne skriva, zemlje nastoje što veći dio proizvodnje, pogotovo strateških proizvoda, zaokružiti na vlastitom teritoriju.

Ono što Trump glasno kaže ,,America first”, to većina zemalja šuteći radi. Globalizacija se usporava, a u nekim djelovima ide nazad. Razvoj Kine mijenja međunarodnu političku strukturu.

MONITOR: Je li  EU ostavila Zapadni Balkan na cjedilu kad je riječ o solidarnosti?

JURČIĆ: Ne samo Zapadni Balkan. Problem je i solidarnost  sjevera s jugom EU. Najveća prepreka razvoju EU je nedostatak solidarnosti. A solidarnost između europskih zemlja je osnovni  temelj ujedinjavanja u EU. Politika je trebala razvijati solidarnost među zemljama i međusobno se ispomagati u razvoju,  a poduzeća trebaju konkurirati na jedinstvenom tržištu.

Međutim, problem je što zemlje međusobno konkuriraju, a ujedinjavanje Europe je prepušteno kapitalu. To je kao da ste dali vuku ovce na čuvanje.

MONITOR: Avioprevoznicima prijeti smanjenje prihoda od 113 milijardi dolara u ovoj godini, upozorila je međunarodna Asocijacija za transport. Jesu li transport i turizam na najvećem udaru korone? 

JURČIĆ: Točno. Sve djelatnosti koje su vezane za kretanje ljudi prve su i najviše pogođene. Smanjivanjem njihove aktivnosti u drugom koraku pogađe njihove dobavljače i kooperante i tako u lancu. Međutim, zbog zatvaranja granica prekidaju se lanci nabave i prodaje.  Tržište se počne urušavati i cijela privreda  propada.

MONITOR: Njemačke ekonomiste posebno brine situacija u Italiji, koja je najteže pogođena korona virusom. Kažu da će to neminovno imati posljedice po čitavu privredu u Evropi.

JURČIĆ: Udio Italije u EU ekonomiji je  oko 14 odsto. Inače, Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska čine preko 60 odsto EU proizvodnje. Mali potres u nekoj od njih osjeti cijela EU.

MONITOR: I kod nas se panično kupuje roba široke potrošnje. Analitičari kažu da bi, kad bi svi pohrlili da  stvaramo zalihe, samo 20 odsto populacije uspjelo da pribavi životne namirnice za najviše nedjelju ili dvije, a ostali bi ostali  uskraćeni…

JURČIĆ: To je približno točno. Zbog  optimalizacije poslovanja ne drže se velike zalihe. Najgore je što se većinom snadbijevamo iz inozemstva. Jedino je Srbija u malo boljem položaju što se tiče osnovnih namirnica. Nedopustiva  neoprostiva  greška politike!

MONITOR: Šta bi se desilo da sada svaki štediša ode u banku da podigne svoju ušteđevinu? Bi li propao svjetski bankarski sistem?

JURČIĆ: Raspao bi se bankarski, financijski i monetarni sustav na kojemu se, uz industrijsku revoluciju, razvila naša industrijska civilizacija. Tako da bi propao svjetski ekonomski, a ne samo bankarski sustav. Zbog svoje pohlepe bankari i financijski špekulanti su proizveli sve financijske i ekonomske krize od nastanka ,,papirnatog” i  knjiškog novca do danas. Postojeći financijski sistem im to omogućuje.

MONITOR: Neki  tvrde da veću štetu privredi nanose mjere država i nadležnih institucija u borbi protiv ove pandemije nego sam virus. Pri tom prije svega misle na ograničavanje putovanja i zatvaranje firmi koje posluju internacionalno.

JURČIĆ: Zbog prevelike informiranosti možda je panika veća nego što bi realno trebala biti. To ima povratnu vezu na političare-donositelje odluka, pa oni nastoje biti još više iznad panike što opet dodatno povećava paniku.

MONITOR: Zašto je pogrešno ovaj problem posmatrati kao finansijsku i ekonomsku krizu? 

JURČIĆ: Izvor krize ovaj put nije došao iz financijskog ili ekonomskog sektora. Međutim, ako se ovoj (zdravstvenoj) krizi ne budu na vrijeme i na odgovarajući način  prilagodili instrumenti ekonomske politike, ona će proizvesti krizu u  ekonomiji i financijama. Ako se to ne spriječi, kriza će se kroz privredu slično širiti kao i korona sada među ljudima. Zato je važno djelovanje ekonomske politike,  odmah, pametno i snažno. I neće biti dovoljno djelovanje samo u okviru države,  nego će biti nužna koordinirana politika na globalnom nivou: IMF, WB, EU. Ako to izostane, onda će manje razvijene zemlje podnijeti natproporcionalno veći teret.

MONITOR: Vi ste nedavno izjavili da korona virus ekonomski neće donijeti ništa dobro, a da politički može imati i neke dobre strane. Koje bi to mogle biti dobre strane kad je riječ o politici?

JURČIĆ: Svaka kriza je test ispravnosti različitih teorija, ideologija i politika. Kaže se da su krize ,,Sveti gral” znanosti. Tako će i ova kriza rasvijetliti  koliko su naše ,,teorije” na kojima se zasnivaju politike  ispravne ili pogrešne i ljudima koji se ne bave znanošću. Naše zemlje propadaju otkad je politika prekinula  vezu s nacionalnom znanošću i zapostavljanjem njenog razvoja. Uglavnom su nestale institucije koje bi trebale služiti vladama u kreiranju razvojnih politika, a poduzetnicima u kreiranju poslovnih politika.

 

Antivirusni paket

 

MONITOR: Kakav Vi ,,antivirusni paket” mjera predlažete da bi se spriječile katastrofalne ekonomske posljedice u državama našeg regiona? 

JURČIĆ: Intervju je prekratak format za to. Mjere  trebaju biti podijeljene na one koje moraju biti donešene za odmah, za rok od šest mjeseci i za rok od godinu dana. One također trebaju biti sistemitizirane u tri područja: financijske, privredne (proizvodnja) i institucionalne.

Odmah se jedino mogu poduzeti financijske mjere s ciljem da se održi postojeći financijski, bankarski i proizvodni sustav. Tu je najvažnija suradnja ministarstva financija, centralne banke i ministarstva privrede, s  jasno definiranim ciljevima. Sveti ciljevi ekonomske politike su: održavanje domaće proizvodnje i  zaposlenosti, osobito u ovakvim kriznim situacijama. Druga dva cilja ekonomske politike unutranja i vanjska ravnoteža u ovakvim razdobljima trebaju biti fleksibilni, bez ograničenja u ostvarivanju prva dva cilja.

Na rok od šest mjeseci treba pokrenuti domaću proizvodnju, osobito strateških proizvoda,  supstituciju uvoza, gdje se god to može i slično. U ovom roku, također, treba preispitati ispravnost politike iz prethodnih razdoblja. Na temelju te analize treba napraviti plan promjena politika, kreiranje novih politika  i izgradnje institucija koje će razrađivati, provoditi, kontrolirati i korigirati novodonešene politike. Ovo treba sve napraviti i početi  provoditi u roku do godine dana.

                                                                    Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji je tako anomična situacija da je teško reći šta je i ko je istinska politička opozicija totalitarnom režimu Aleksandra Vučića, a ko kolaborant koji u ovakvom sistemu parazitira glumeći opoziciju i koristeći privilegije kojih se dočepao

 

MONITOR: Poslije vanrednog stanja u Srbiji, zavedenog zbog pandemije korona virusa, započelo je vanredno političko stanje – predizborna kampanja za parlamentarne izbore zakazana za 21. juni. Po čemu je kampanja karakteristična?

RADOVANOVIĆ: Čitav ovaj period nakon ukidanja vanrednog stanja, ne samo zbog izbora koje veći deo opozicije bojkotuje, karakterišu sve veće napetosti i podele u Srbiji, koje podstiče pre savega Aleksandar Vučič koristeći do apsurda sve čime raspolaže… Svoju vladu, u kojoj su premijerka Ana Brnabić i ministri puki izvršioci njegove, vladareve volje. Svoju skupštinu, koju bojkotuje većina opozicionih poslaniuka. Svoju policiju i vojsku, koja je tokom vanrednog stanja, do zuba naoružana, čuvala bolnice!? Svoje navijačke i druge paraformacije spremne da izvrše što vođa i vođini narede… od paljenja baklji po krovovima zgrada i proizvođenja zastrašujuće buke i urlika … i to u vreme policijskog časa!… do spremnosti da se sukobe sa pristalicama opozicije ili građanima koji protestuju iz raznih razloga. Kroz medije koje apsolutno kontroliše, a takvih je ogromna većina u Srbiji, Vučić po potrebi dozira dnevni nivo napetosti, šireći strah i strepnju kako mu već njegovi štabovi preporuče. I to je to neko osnovno stanje i osećanje, koje je ujedno i neprekidna izborna kampanja Vučićeve SNS i njegovih koalicionih partnera i onih koji bi da se pod dogovorenim uslovima kvalifikuju za status „konstruktivne“ parlamentarne opozicije.

MONITOR: Da li treba bojkotovati izbore s obzirom na to da vlasti, kako tvrde analitičari, kontrolišu cjelokupan izborni sistem i cjelokupan izborni proces?

RADOVANOVIĆ: Ukupna atmosfera u društvu je takva da se ne može govoriti, niti može biti – fer i slobodnih izbora u Srbiji. Ne samo zato što ovakva totalitarna vlast kontroliše ceo izborni proces, kroz koji će krasti i nameštati sve što joj odgovara, nego što u ovakvoj situaciji još uvek postojeće pandemije, u kojoj broj novozaraženih varira iz dana u dan, nikakvih normalnih izbora ne može ni biti. Ali, Srbija već poodavno nije normalna država…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR MLAČ, NOVINAR IZ LJUBLJANE: Kraj epidemije kao spas od recesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Slovenije je prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa da  bi spasila privredu, ali na snazi su ostale mnoge mjere lične zaštite

 

MONITOR: Slovenija je prošle sedmice prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa. Zašto se Vlada na to odlučila?

MLAČ: Vlada je svoju odluku donijela. Šta je rukovodilo u tome stvar je nagađanja. Ostaje činjenica da je to učinila prva u Evropi. Po svemu sudeći Vlada je željela spasiti privredu i izbjeći recesiju, koja prijeti cijelom svijetu. A, i po nečem je Slovenija ipak prva u Evropi.

MONITOR: Kakve su mjere ostale na snazi?

MLAČ: Na snazi su ostale sve mjere lične zaštite. Istina pušten je u promet gradski i sav unutarnji saobraćaj, otvorene su trgovine i ugostiteljski objekti, željeznica vozi… Sve to uz poštivanje strogih mjera lične zaštite – od dezinfekcije ruku, dezinfekcije stolica i stolova, sjedala u autobusima i drugim sredstvima prevoza, kabina za presvlačenje u trgovinama robom, dezinfekcije probane, a nekupljene robe, nošenja zaštitnih maski… Otvorene su i škole i dječija obdaništa, a nastavnici i vaspitači brigu brinu kako održati propisan razmak između učenika i razmak između mališana. Teško im je.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Efikasnost i dijalog uslov za izlazak iz ekonomske i političke krize

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda

 

Ekonomsko-socijalne posljedice pandemije neće biti lakše od zdravstvenih, niti će kriza trajati kraće od zdravstvene krize, koja ipak, kako kažete, jenjava ovih posljednjih nedjelja i kod nas, ali i u najvećem dijelu svijeta, kaže Aleksandar Damjanović na pitanje koliko će nastupajuća ekonomska kriza biti ozbiljna i trajna.

„Crna Gora je po mnogim parametrima i prije pandemije bila u ekonomskim problemima, kako u dijelu lošeg životnog standarda većine građana, niskih plata i penzija, te ogromnih socijalnih razlika, tako i u odnosu na makroekonomske pokazatelje poput javnog duga, nedovoljnog privrednog rasta i sl. Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda.

Za svega dva mjeseca pokazano je na kakvim se temeljima zasnivao tzv. privredni rast, čije efekte su uglavnom koristile malobrojne strukture bliske vrhu crnogorskih vlasti.

MONITOR: Kako ocjenjujete dva paketa državnih mjera usvojenih radi suzbijanja ekonomskih posljedica epidemije korona virusa i tzv. zatvaranja?

DAMJANOVIĆ: Uz činjenicu da je Vlada primijenila modele podrške privredi, slične državama regiona, odnosno EU, stiče se utisak da su „paketi“ stizali jedni druge u najavama ali su dosta tromo realizovani, imajući u vidu da se polovinom maja daju subvencije za mjesec april, a da gro zabranjenih djelatnosti ne funkcioniše još od polovine marta. Takođe, pravni osnov podrške ostaje upitan, jer Vlada nije podnijela ni jedan jedini zakonski predlog, sem izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu „relaksacije“ trošenja sredstava tekuće rezerve u izbornoj godini.

Nepouzdana statistika, loše evidencije, kao i nekonzistentnost pojedinih mjera otvaraju prostor za zloupotrebe podrške, pa imamo slučajeva da recimo firma za obezbjeđenje sa 250 zaposlenih koja je cijelo vrijeme radila normalno traži i dobije subvencije, ili štamparija sa 40-ak zaposlenih koja se „ubila“ od posla radeći prevashodno za potrebe države. Na drugoj strani nema subvencija za pojedine preduzetnike koji su se bavili prevozom specifičnih roba, a bili su bez posla. Ili subvencije samo za one sa biroa „koji aktivno traže posao“, da bi se što manje novca izdvojilo.

Donijeta je zabrana prinudne naplate samo za javni sektor, ne i za banke koje su uredno skidale građanima novac, moratorijum za klijente banaka, ne i za klijente tzv. faktoring kompanija, prvo odlaganje naplate poreza i doprinosa, pa usred te mjere djelimično subvencioniranje itd. Neophodna je mnogo veća efiksanost i cjelishodnost mjera, i u tom dijelu ne smije biti odlaganja tzv. trećeg paketa za koji je predsjednik Vlade saopštio još 25. aprila da će biti predstavljen u roku od 15 dana. Još uvijek čekamo i te mjere.

MONITOR: Postoje li neki „alati“ (kreditne garancije, na primjer) koje Vlada nije koristila dovoljno ili na pravi način?

DAMJANOVIĆ: Veliki broj mjera Vlada još uvijek nije iskoristila, nije smjela, nije htjela ili nije umjela. Nema garantnog fonda koji bi „natjerao“ banke da zajedno sa državom ponude povoljne kredite privredi, jer prosto IRF, koji je intenzivirao svoju kreditnu aktivnost nema dovoljno neophodnih kapaciteta za novonastale potrebe. CBCG je pokazala pasivnost i nedostatak autoriteta u odnosu na poslovne banke, pa je za sada sve ostalo uglavnom na kreditnom moratorijumu. Šta je sa limitiranjem, odnosno otpisom kamata, otpisom dijela kreditnih obaveza, dugoročnim reprogramiranjem i „prepakovanjem“ dospjelih kredita. Nepostojanje monetarnih mehanizama  ne može biti alibi za nečinjenje.

Zašto država nije prevremeno isplatila kompletan dug ugroženom dijelu privatnog sektora, zašto nije zaustavljeno avansiranje onom dijelu privrede koji je normalno funkcionisao. Nema poreskih olakšica u dijelu poreza na dobit i imovinu itd. Prosto, moralo se i mora mnogo brže, mnogo preciznije i mnogo pravednije. Treba uvijek podsjećati da je jedan dio privrede funkcionisao nikad bolje, pa i u tom dijelu ima prostora da se pokaže solidarnost, ne naravno donacijama već poreskom preraspodjelom.

MONITOR: Vlada naglasak stavlja na kapitalne investicije. Ipak, ona najveća, prioritetna dionica auto-puta, uveliko kasni… Šta to znači?

DAMJANOVIĆ: Prolongiranje završetka auto-puta za najmanje polovinu trajanja prvobitno predviđenog roka, osim što će povećati cijenu inače  preskupog projekta, dovešće nas u situaciju da će isteći grejs period i da ćemo otpočeti otplatu rata iz državnog budžeta, a projekat još neće biti gotov. Uz to, ne nazire se ni u naznakama nastavak dionice od Mateševa ka granici sa Srbijom, a o dijelu puta od Podgorice ka Baru da i ne govorimo. Pozivam odgovorne da saopšte koliko će nas koštati i „ostatak“ auto-puta i kada će biti kompletiran auto-put kroz Crnu Goru, imajući u vidu da su radovi počeli prije pet godina, i da se još uvijek radi na prvoj „prioritetnoj“ dionici. Posljedice projekta na javne finansije i budžet biće veoma ozbiljne, a pandemija će samo usložiti problematične finansijske aspekte ove investicije.

MONITOR: Uz zdravstvenu i ekonomsku, mi prolazimo i kroz ozbiljnu političku krizu. Kako je korona uticala na dešavanja na ovdašnjoj političkoj sceni?

DAMJANOVIĆ: Na prvi pogled čini se da je pandemija korona virusa za trenutak konzervirala političke procese, odnosno podjele i probleme. Međutim, jasno se naziru  pokušaji zloupotrebe djelova vlasti, prisvajanje „benefita“ relativno dobrog zdravstvenog odgovora, kao i stvaranja klime da podrška privredi isključivo zavisi od DPS-a i njegovih satelita. Daleko je to od turobnih činjenica da je mjera organizovanog kriminala u državi najveći broj ubistava u odnosu na broj stanovnika u Evropi, ili da je mjera evropskog puta Crne Gore najsporije pregovaranje od svih država koje su pregovarale za članstvo u EU. Ili da su u v.d. stanju Sudski savjet, tužilaštvo, Ustavni sud, ASK, da je predsjednik DIK-a biran isključivo glasovima vlasti.

Nema izbornog zakonodavstva koje bi garantovalo fer i slobodne izbore, srušena je institucija parlamenta koji je postao ruglo vlasti, odnosno ogledalo institucionalnog ambisa. Povrh svega, nema nagovještaja da je vlast spremna da povuče nakaradni zakon o tzv. slobodi vjeroispovijesti koji je posijao opasne podjele u društvu. Naprotiv, hapse se i privode crkveni velikodostojnici, onemogućava slobodno ispoljavanje vjerskih ubjeđenja, uz ogromne tenzije među građanima koje samo što ne eksplodiraju. Ako ovo ne vide najodgovorniji predstavnici vlaste i ne pokrenu dijalog da se ovi problemi što prije rješavaju, bojim se da vlast ide opasnim putem, putem koji nosi puno rizika i nepoznanica i koji nikom neće donijeti dobrog, jer reče naš narod „zlo dobroga donijeti neće“.

MONITOR: Kad će izbori i, mogu li biti regularniji od onih iz 2016-e?

DAMJANOVIĆ: Krajnji rok za redovne parlamentarne izbore je 18. oktobar. U ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za normalan, fer i slobodan izborni proces. Okolnosti su mnogo gore nego što su bile 2016. god. Sve češće i otvorenije kritike od strane relevantnih predstavnika međunarodne zajednice ukazuju da postoji zabrinutost u centrima moći za pravac u kom se kreće Crna Gora.

Opozicija i civilni sektor ukazuju na sve sistemske defekte koji onemogućavaju slobodan politički život. Zato očekujem da se vlast uozbilji i otvori dijalog o političkoj i ekonomskoj stabilnosti, kako bi se i izborni proces sproveo slobodno i bez arsenala zloupotreba u režiji DPS-a i satelita. Trajanje dijaloga i dogovor oko primjene novih izbornih rješenja mogu, uz politički dogovor, pomjeriti rok za državne i lokalne izbore, što bi imalo smisla ukoliko bi se ostvario cilj, a to je stvaranje normalnog političkog, odnosno izbornog ambijenta. Ako ne bude dogovora,odnosno ako se jednostrano definiše izborni proces onda su sve opcije otvorene a opozicija ima pravo i obavezu da svim institucionalnim i dozvoljenim sredstvima zaustavi „puzajuću diktaturu“ koja je zagospodarila državom.

MONITOR: Imate li ideju kako će na izbore Klub nezavisnih poslanika, odnosno, gdje vidite sebe u predstojećoj kampanji?

DAMJANOVIĆ: Pet poslanika Posebnog kluba poslanika međusobno odlično politički sarađuju, i odgovorno rade svoj posao u onom što se naziva crnogorski parlament. Rano je govoriti o načinu učešća u izbornoj kampanji, ali će svakako on biti primjeren interesima opozicije i potrebi da u Crnoj Gori nakon 30 godina dođe do neophodnih političkih i društvenih promjena. Tom cilju ću, kao i do sada, podrediti svoj politički angažman, naravno prije svega najtješnje sarađujući sa kolegama iz Kluba poslanika, a kao član SNP-a, u dogovoru sa rukovodstvom partije, zastupajući u Skupštini i  stavove SNP-a, čiji sam Program i stvarao, čija načela i principe zastupam od prvog dana od kada obavljam funkciju poslanika.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo