Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVA ZA VJEROVALI ILI NE: Letu crkve, letu milioni

Objavljeno prije

na

Živjeti u Crnoj Gori poučno je i nadasve zanimljivo iskustvo. Ko može da izdrži. Samo tokom protekle sedmice, na primjer, objavljeno je dovoljno vijesti kojima bi se javnost u nekoj drugoj zemlji zabavljala mjesecima. Stanari jedne zgrade sa oko četiti stotine stanova dobili su razlog da brinu. Kako bi dobio kredit za kupovinu najveće fabrike u zemlji, vladin omiljeni biznismen pod hipoteku je stavio i ono što mu ne pripada, pa je onemogućio privatne vlasnike da slobodno raspolažu svojom imovinom. Neko zarađuje kradući pare namijenjene ishrani djece u vrtićima. Državna revizorska institucija ustanovila je da roditelji za ishranu djece plaćaju više nego što se potroši za ono što djeca u obrocima u školici dobiju. Državljanin Crne Gore prevozio je drogu u pakovanju zapečaćenom diplomatskom plombom sa propratnim papirima crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova. Ništa od toga nikoga nije bogznakako iznenadilo. Stvar je u tome što smo vježbali decenijama. Evo kako.

Spašavanje krava

Država koja ratuje nije ništa neobično, posebno je zanimljiva ona koja, krajem 20. vijeka, u Evropi, organizovano krade krupnu stoku. Vlast Demokratske partije socijalista na čelu sa Momirom Bulatovićem, Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem vodila nas je početkom devedesetih u rat za mir. Čuvali smo Jugoslaviju, branili srpstvo i u Nikšić dovodili krave ukradene po okolini Dubrovnika, uz službeno objašnjenje da ih spašavamo. Ministar poljoprivrede Republike Crne Gore Milutin Simović, 2005. je izjavio da će na osnovu potpisanog dokumenta Crna Gora Opštini Konavle uplatiti 375.000 eura kao nadoknadu za 268 muznih krava i izvjestan broj teladi i junaca koje su ,,odvedene” sa farme u Grudi ratne 1991. Službeno propisani zaborav i napori da se crnogorska dubrovačka sramota pripiše Slobodanu Miloševiću, polako i sigurno, u zaborav odvode slike dobrovoljaca koji iz podgoričkih kafića kreću u oslobađanje Dubrovnika i govore političara koji ih na to navode. Krave ostaju nezaboravne.

Nafta u bočicama

Nafta i njeni derivati, logično, prodaju se pored puta. Stanovnici manje interesantnih zemalja međutim, ne znaju kako izgleda kad gorivo ne kupujete na benzinskoj pumpi već u bocama Coca-Cole i drugoj sličnoj ambalaži od starica nepravilno raspoređenim duž raznih saobraćajnih tokova. U maju 1992. godine Crna Gora i Srbija su, nedugo po proglašenju SRJ, zbog svoje uloge u ratovima u Hrvatskoj i BiH, kažnjene opštim sankcijama Ujedinjenih nacija. Bio je 15. septembar 1993. kada su se u Tirani sreli predsjednici Momir Bulatović i Salji Beriša. Tu je, tvrdi Bulatović u knjizi Pravila ćutanja, pao dogovor. Uskoro je na crnogorskoj obali Skadarskog jezera postojalo 37 punktova za pretakanje naftnih derivata u cisterne iz metalnih buradi u kojima je gorivo, čamcima, prevoženo preko jezera. Sve tada postojeće patriotske stranke imale su udio u poslu, bilježio je Monitor. Vlast ga je kontrolisala u potpunosti. Gorivo koje se na pumpama u Albaniji prodavalo za 70 pfeninga u Tuzima je već vrijedjelo 1,3 njemačke marke. Albanija je 1994. godine utrostručila uvoz nafte i naftnih derivata iz Grčke i Italije.

Vrhovni sud kao kopirnica

Vrhovni sud Crne Gore vjerovatno je oborio sve svjetske rekorde u ažurnosti kada je za samo nekoliko dana donio 13.139 presuda. Prema nekim svjedočenjima, da bi se ispisala tolika količina papira, korišteni su kompjuteri Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. Na osnovu tih presuda je, između dva kruga predsjedničkih izbora 1997, bitno porastao birački spisak. U prvom izbornom krugu, prema zvaničnim podacima Republičke izborne komisije bilo je 460.568 birača. Momir Bulatović je dobio 147.615 glasova ili 47,45, a Milo Đukanović 145.348 ili 46,72 procenta. Razlika od oko dvije i po hiljade glasova u korist Bulatovića, prijetila je da postane znatno veća uz pomoć desetak hiljada glasova koje su u prvom krugu dobili kandidati prosrpskih stranaka. Onda su gorepomenuti birači upisani, dok je nekoliko hiljada njih izbrisano. U biračkom spisku za drugi krug izbora bilo je 10.235 birača više nego u prvom. Rezultat izbora čarobno se promijenio: Milo Đukanović 50,8 odsto, Momir Bulatović 49,2 odsto glasova birača. Đukanović je imao 5.884 glasa više i postao predsjednik Crne Gore.

Leteća crkva

Crkva Svete Trojice doletjela je na vrh Rumije poviše Bara, na Trojičindan 2005. godine. Limeni vjerski objekat donijeli su helikopteri Vojske Srbije i Crne Gore Država je više puta donosila rješenja o ,,uklanjanju” crkve na Rumiji. ,,Ko sruši taj hram, Bog ga srušio, i njega i njegovo potomstvo i časni krst mu sudio!”, proklinjao je mitropolit Amfilohije, svaki put dosad – djelotvorno. Zabavno je gledati kako crnogorskim dužnosnicima, dok kritikuju Amfilohija zbog kletvi, od straha blago drhti glas. Uprava za zaštitu kulturnih dobara proglasila je kult Svetog Vladimira nematerijalnim kulturnim dobrom i propisala da se, kao jedna od mjera zaštite kulta, crkva sa Rumije izmjesti. Obrazloženje za to je da u rumijskoj litiji više ne učestvuju muslimani i rimokatolici, čime je narušen međuvjerski sklad u Baru. Amfilohije tvrdi da je Rumija dovoljno velika za sve. Država piše rješenja koja ne izvršava. Crkva stoji.

Štamparske greške

Policijski inspektor Slavoljub Šćekić ubijen je ispred svoje kuće 30. avgusta 2005. godine. Optuženi za to ubistvo još nijesu pravosnažno osuđeni, neke od presuda u tom procesu ukinute su zbog – štamparskih grešaka. Novinska vijest u jesen 2011. je glasila: ,,Na pomolu je novi skandal jer je učinjena ista greška – sudija Slavka Vukčević prilikom kucanja presude je pogriješila, pa advokati odbrane osuđene kriminalne grupe traže ukidanje”. Sudija je, zaboravila da u presudi napiše ime osuđenog i naziv djela za koje je osuđen. Cijeli proces, istragu i suđenje, pratilo je mnoštvo opstrukcija, propusta i razrješenja sudija koji su na njemu radili. Da su neke od „grešaka” u najmanju ruku sumnjive, pokazuje i poslednje petljanje sa CD-om na kojem je zabilježeno jedno od svjedočenja koji je najprije nestao a potom naprasno – nađen.

Leteći milion

Kako bi Prva banka u vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića vratila ratu kredita jedan milion se jedanaest puta šetao između Državnog tezora i jedne državne firme. Niko ne može da kaže da u Trezor toga dana nije stiglo 11 miliona. Vlada je Prvoj banci, zbog problema sa nelikvidnošću, odobrila pozajmicu od 44 miliona eura. Kad je trebalo vratiti prvu ratu nastala je magija. Iz Državnog trezora 13. marta uplaćen je milion eura na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj banci. Banka je taj milion odmah uplatila Trezoru na ime vraćanja kredita, odnosno prve rate. U roku kraćem od pola sata, Trezor je 11 puta uplatio po milion eura Regionalnom vodovodu u Prvoj banci, a banka obavila 11 uplata Trezoru po milion eura i izmirila prvu ratu kredita. ,,Više je nego jasno da je jedan te isti milion uplaćen 11 puta iz Trezora na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj i da je banka 11 puta uplaćivala milion Trezoru, a drugo je pitanje kako su sve ove institucije knjižile uplate i isplate”, objavile su Vijesti.

Sinovi, placevi i poslovi

Mlađi sin tadašnjeg podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše Marko Mugoša pokazao je zavidan trgovački talenat kada je plac od 10 hiljada kvadrata na Mrezi kupio za 200 hiljada eura, a prodao kineskoj ambasadi za milion. I ostali važni sinovi pokazuju se kao uspješni biznismeni, pa plaćamo premijerovom sinu da bi gradio male hidroelektrane i slično. Presladak je i primjer druge žene viševjekovnog predsjednika sindikata Danila Popovića koja je, pametnica, imala odličnu biznis ideju, dobila kredit od milion eura i otvorila – kozmetički salon. Ko kaže da ne cvjeta žensko preduzetništvo.

Država krade evropsku struju

Država Crna Gora nekoliko je mjeseci krala struju iz evropske energetske interkonekcije. Vlada Crne Gore je od samog početka bila aktivan saučesnik u krađi struje za potrebe KAP-a, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem odradio tehnički dio krađe iz evropske energetske interkonekcije – objašnjavali su iz MANS-a. ,,U dopisu koji su izvršni direktor i predsjednik Odbora direktora CGES-a, Ljubo Knežević i Dragan Laketić, 22. februara ove godine uputili direktno Kavariću, navodi se da je CGES ostao bez opcija nakon što je EPCG odbila da dalje snadbijeva KAP iz svojih rezervi, te da je morao pribjeći ‘neovlašćenom preuzimanju električne energije iz evropske energetske interkonekcije – ENTSO”’. To što su građani Crne Gore godinama plaćali struju koju je trošio strateški partner Oleg Deripaska, za naše prilike sasvim je obična priča. Evo se i strateški Pejović ovih dana buni kako mu je struja skupa, niko se ne bi začudio da njemu pojeftini, tako što će nama da poskupi.

Umijeće slijetanja

Ovoga ljeta jedan avion za gašenje požara pao je u Skadarsko jezero jer mu prilikom slijetanja na vodu nijesu podignuti točkovi. Javljajući o ovoj nezgodi mediji su podsjetili da je prethodnih dana drugi dromader imao problema pri slijetanju na pistu jer mu točkovi nijesu – spušteni. Vozimo po vodi i plivamo po kopnu – takav nam je svaki posao.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo