Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DUVANSKA MAFIJA IZIGRALA DRŽAVU U LUCI BAR: Ukradene cigarete nijesu ni čuvane

Objavljeno prije

na

Iz Slobodne zone Luke Bar ukradeno je više od 11 hiljada paketa cigareta bez akciznih markica pred očima državnih organa koji su bili zaduženu za sigurnost skladišta u tom prostoru. Inače, još  nije imenovan upravnik carinarnice u Baru, kojem je u decembru istekao mandat

 

Vesela atmosfera, gotovo slavljenička, bila je u  zgradi Vlade Crne Gore nakon što je ljetos izglasana zabrana skladištenja duvanskih proizvoda u Slobodnoj (bescarinskoj) zoni Luke Bar. Brojni međunarodni partneri i internacionalne organizacije upozoravale su na nesmetan šverc cigareta upravo u tom lučkom području, gdje se u skladištima čuva roba prije carinjenja. Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović ovu odluku su predstavili kao „najjači“ udarac duvanskoj mafiji.

Međutim, posljednja krađa 11 hiljada paketa cigareta iz Slobodne zone pokazuje da Vladin „udarac“ nije bio baš toliko jak. Izuzev odluke, nije mnogo urađeno da se spriječi šverc duvana koji je već bio u skladištima. Ako pritom uzmemo u obzir da je šleper cigareta, neposredno prije donošenja odluke o zabrani, ukraden iz Slobodne zone, ne može se govoriti o sprječavanju šverca. Duvan je pronađen na teritoriji Bosne i Hercegovine, a odgovorni još nijesu pronađeni i kažnjeni.

Uprava prihoda i carina, dok je njom rukovodio Aleksandar Damjanović, napravila je određene pomake. Nužne kadrovske promjene su urađene, dok je ljetos napravljen popis cigareta. Na osnovu tog popisa je, prema informacijama Monitora, i utvrđen broj ukradenih duvanskih proizvoda.

Njegova nasljednica, aktuelna vršiteljka dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Milena Petričević još nije imenovala upravnika carinarnice u Baru, kojem je u decembru istekao mandat. Ona je, nakon što je krađa otkrivena, suspendovala osam službenika Carinske ispostave Slobodna zona Luka Bar.

Jedan od službenika, kako je ispričala, konstatovao je da je na skladištu Montenegro duvan komerca oštećena plomba i odmah, po nalogu pretpostavljenih, tražio od šefa obezbjeđenja Port of Adria da pregledom video nadzora utvrdi da li je bilo nedozvoljenih ulazaka u taj objekat. To je prekinuto zbog dojave o postavljenoj bombi, ali je dan kasnije utvrđeno da su se šest puta ponavljali neovlašćeni i neevidentirani ulasci teretnjaka u skladište, ali i izlasci nakon kraćeg vremena.

,,Nakon 28. decembra prošle godine prvi neovlašćeni ulazak bio je u drugoj polovini januara, a potom svaki četvrti dan. Simptomatično je da su prema rasporedu, sastavi carinskih posada bili identični. Bez obzira na to što sam svjesna da ovakav čin ne može biti izveden bez dobre logistike, to je bio znak da moram provjeriti integritet i zakonitost postupanja svojih kolega u Carinskoj ispostavi Slobodna zona Luke Bar, zbog čega sam se odlučila na suspenziju svih službenika koji su pokrivali dnevne i noćne smjene u kritičnim datumima, odnosno, dala sam nalog za suspenziju osam službenika”, kazala je Petričevićeva.

Uprava je vrlo šturo odgovorila na pitanja Monitora uz tvrdnju da je istraga i dalje u toku. Odgovorili su da nadležne institucije, svaka u skladu sa svojim nadležnostima, preduzimaju mjere i radnje kako bi se slučaj do kraja rasvijetlio i odgovorni bili privedeni pred lice pravde.

„Menadžment Uprave prihoda i carina Crne Gore, u skladu sa svojim ovlašćenjima, preduzeo je mjere na utvrđivanju postojanja odgovornosti pojedinih carinskih službenika. Tokom faze istrage nijesmo u mogućnosti saopštavati detalje zbog postupka koji se sprovodi“, navodi se u odgovoru.

Iz Uprave policije Monitoru su saopštili da su  do sada lišene slobode četiri osobe, za koje sumnjaju da su povezani sa ovim slučajem. Prema nezvaničnim informacijama, uhapšen je jedan carinik, vozači kamiona i vlasnik kompanije, za koju su kamioni obavljali prevoz.

Uhapšeni carinik Dejan Dabanović (42) svih šest dana kada su cigarete iznošene iz skladišta Slobodne zone u Luci Bar bio je šef smjene. To je ranije saopštila Petričevićeva, pojasnivši da je utvrđeno da su kamioni dolazili u istom dijelu dana. Istragom je utvrđeno da je iz skladišta firme Montenegro duvan comerc ukradeno 8.829 paketa cigareta, jedna šteka i 81 paklica raznih vrsta cigareta, koji su bili u vlasništvu tog preduzeća. Iz istog skladišta ukradeno je i 2.520 paketa cigareta koje su bile u vlasništvu preduzeća Tobaco trade MNE, inače dokazni materijal iz postupka koji vodi Specijalno državno tužilaštvo i koje su oni ranije zaplijenili.

Nejasno je, međutim, kako je neopaženo prošlo toliko šlepera cigareta iz prostora pod video nadzorom i, navodno, strogom kontrolom. U jednom trenutku je policija obavještavana o svakom kamionu koji napusti Slobodnu zonu. Dodatno pitanje na koje još nije odgovoreno iz Uprave je – zašto barska carinarnica još nema rukovodioca, koji je trebao da kontroliše osumnjičenog Dabanovića i druge carinike.

To mjesto pokrivao je Željko Ivanović kome je 31. decembra prošle godine isteklo privremeno rješenje za upravnika. Njega je na tu poziciju imenovao Aleksandar Damjanović, koji je uglavnom bio posvećen sprječavanju šverca iz Slobodne zone. Petričevićeva mu nije produžila mandat, niti odredila novog šefa, niti, stiče se utisak, nastavila da se bavi uređivanjem trgovine unutar Slobodne zone. Pitanje je da li ćemo se sada ozbiljnije posvetiti švercu iz Luke Bar, na koji upozorava i međunarodna zajednica, ili ćemo čekati još jedan incident.

 

Uprava novim uputstvom olakšava švercerima

Odluka Vlade o zabrani skladištenja cigareta iz jula prošle godine nije predviđala kako da se postupa sa duvanom, a to nije definisano ni Zakonom o slobodnim zonama. UPC zahtijeva da barska carinarnica kada istekne rok za skladištenje cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar, traži od vlasnika da cigarete s akciznom markicom stave na tržište, a da za one koje u skladu sa zakonom o akcizama nijesu obilježene, otpremi u inostranstvo drumskim putem ili brodom.

,,Ako se roba otprema u inostranstvo drumskim putem za nju se podnosi tranzitna deklaracija koja će pratiti robu do odredišne granične carinske ispostave, a ako je oprema u pomorskom saobraćaju, ista će napustiti slobodnu zonu i carinsko područje uz podnošenje odlazećeg manifesta nadležnoj carinskoj ispostavi”, piše u dokumentu UPC u koji su Vijesti imale uvid.

Dosadašnji način šverca cigareta iz barske luke, kako tvrde upućeni izvori, upravo se odvijao putem lažnog manifesta koji se pravio kao da su cigarete otišle nekim brodom iz slobodne carinske zone, a zapravo su se švercovale drumskim putem prema Srbiji i BiH. Sa ovom instrukcijom postojeće cigarete u Slobodnoj zoni Luke Bar mogu izaći na sivo tržište putem lažnog manifesta i zapravo se može reći da se ozakonjuje praksa koja je postojala u ranijem periodu kod šverca cigareta.

 

U decembru postavljen cjelodnevni nadzor slobodne zone

Uprava prihoda i carina na sva zvona se polovinom decembra pohvalila da je uvela dvadesetčetvoročasovni nadzor nad robom i osobama u Slobodnoj zoni Luka Bar. Oni su u saopštenju naveli da u vršenju carinskog nadzora poseban tretman ima akcizna roba unešena u Slobodnu carinsku zonu. Carinski nadzor robe koja se unosi u carinsko područje počinje od momenta njenog unosa i traje dok roba ne promijeni status, odnosno dok se roba izveze, uništi ili ocarini i stavi u slobodan promet.

,,U funkciji suzbijanja sive ekonomije i svih oblika krijumčarenja akciznih roba koji, kako se procjenjuje, godišnje umanjuju budžetski prihod za oko jednu trećinu, Uprava prihoda i carina dosljednim sprovođenjem svojih primarnih funkcija štiti državu od ilegalnog unošenja i iznošenja robe i prekograničnog kriminala”, navodi se u njihovom saopštenju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo