Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući brijest

Objavljeno prije

na

Novi gradonačelnik radi do ranih jutarnjih sati, reći će vam koga god sretnete u crnogorskoj prijestonici. Oni koji bolje poznaju Aleksandra Bogdanovića ne sumnjaju u njegovu želju da pomogne Cetinju. Može li, zna li, smije li – ne zna se. Mladi gradonačelnik, koji je u fotelju prvog čovjeka Cetinja sjeo nakon ugodne pozicije savjetnika predsjednika države, naslijedio je velike dugove, neostvariv budžet, javašluk u opštini i najmanje 100 viška radnika u lokalnoj samoupravi. Cetinje je grad koji dan danas nema vode ljeti i koji ima najviše nezaposlenih u Crnoj Gori, zvanično 17,8 odsto. Sva preduzeća koja su nekada radila su propala, od Trgoprometa do Oboda. I oni koji rade, na posao putuju u Podgoricu ili Budvu, kako se ko snađe, najčešće stopom. Ako slučajno neko i ima para za kartu, ne zna kad autobusi idu, jer autobuska stanica, svako zna, ne radi godinama.

Kada se suoči sa realnošću, gradonačelnik će morati da smisli šta će sa dugom od oko sedam miliona eura, koji je skoro pa cijeli napravio njegov partijski saborac Milo Janković. Dug koji je bivši gradonačelnik ostavio je skoro devet puta veći nego 2006. godine, kada je sa vlasti otišao Liberalni savez Crne Gore. Obaveze za plate 2006. iznosile su oko 535 hiljada eura, a četiri godine kasnije više od 1,5 miliona eura. Kreditna zaduženost grada 2006. bila je pet hiljada eura, a 2010. skoro 2,5 miliona eura.

O dugu se pričalo u skupštini grada na zahtjev opozicije, ali naznake da će neko nekad zbog toga odgovarati nema ni u snovima.

Sve da je Bogdanović čarobnjak teško bi vratio dug, koji je veći od budžeta za ovu godinu. Nadnaravne sposobnosti će mu trebati i da ostvari budžet. Nacrtom, objavljenim na sajtu prijestonice, je predviđeno da se Cetinje dodatno zaduži dva miliona eura kod domaćih finansijskih institucija, a da iz Egalizacionog fonda dobije još oko 1,2 miliona. Ostalo, planira da budžet uglavnom popuni od raznih poreza. No, da bi se plaćao porez ljudi moraju da rade.

Sva je sreća što je novi premijer primijetio da je Cetinje u finansijskoj krizi.

Premijer vidi rješenje problema Cetinja u nekoliko pravaca. Prvo u saradnji sa vladom i Ministarstvom finansija treba sprovesti nekoliko mjera koje će obezbijediti punu stabilnost funkcionisanja lokalnog budžeta što je, kako je rekao, jako važno da bi se javne usluge koje prijestonica pruža na kvalitetan način i obezbijedile.

Premijer zna i da Cetinje nema vode, pa je predložio da se ,,iskoriste svi vidovi saradnje prijestonice i vlade kao i međunarodnih finansijskih institucija kako bi se pokrenulo niz investicija koje bi omogućile unapređivanje stanja u infrastrukturi Cetinja, prije svega u vodosnabdijevanju”.

Nije zaboravio ni da Cetinje treba da se turistički razvija, pa se dosjetio projekta žičare, pune valorizacije ikone Filermose i prenamjene prostora Oboda u jedan višenamjenski prostor. Milioniti put.

O projektu žičare koja bi povezala Kotor i Cetinje, gradonačelnik Bogdanović je pričao ranije gdje je god stigao. Žičara je već trebalo da bude u završnoj fazi, ali omela ju je kriza.

I o valorizaciji ikone Filermose odavno se divani. Problem je što se ne mogu dogovoriti gdje da je izlože, jer je sadašnji prostor, makar se u tome svi slažu, neadekvatan. U stručnoj javnosti nema saglasja da li graditi posebnu kapelu iznad Cetinjskog manastira ili ne. O objedinjavaju tri relikvije-ruke Jovana krstitelja, ikone Filermose i čestice Svetog krsta ponešto se pita i crkva, a sa njima nije baš lako naglaviti.

U snovima premijera Lukšića i gradonačelnika Bogdanovića, mladih snaga Demokratske partije socijalista, prostor gdje je nekada radio Obod i zapošljavao oko 4.000 radnika, preporodiće Cetinje.

Da bi Cetinje postalo turistička Meka, doprinijet će i konceptualna umjetnica Marina Abramović. Ona će se umjetnošću baviti u halama Oboda. To će, izvjesno, doprinijeti kulturi, zapošljavanju, slabo. Mnogima na Cetinju nije baš pravo što će bivša fabrika postati atelje. Sanjali su mašine i posao.

Planova ima još. Prostora, sva je prilika ne fali, pa će prazne hale Oboda služiti i za buduće sajmište. Po riječima premijera i kao prostor u kojem bi se mogli pokrenuti ,,razni proizvodni pogoni”. Ostalo im je lak posao. Da u Cetinje dovedu buduće strateške investitore.

Vlada u potpunosti brine i o kulturnom razvoju prijestonice. Tako u bivšoj zgradi Trgoprometa, na Balšića pazaru, u strogom centra Cetinja neće biti izgrađen moderan biznis centar, kako je najavljeno prije tri godine, već luksuzna galerija savremene umjetnosti.

Iz Ministarstva kulture su saopštili da je bivša zgrada Trgoprometa plaćena četiri miliona eura. Da je kojim slučajem vlada Crne Gore, kao što rade zemlje u okruženju, odlučila da otvori poneko radno mjesto u nerazvijenim gradovima i subvencijama podstakne strane investitore, za četiri miliona eura moglo je biti otvoreno najmanje 400 novih radnih mjesta. Od toga bi moglo da živi 400 porodica.

Fale se i da će rekonstruisana zgrada biti viša za jedan sprat i imati 2.289 kvadrata. Zgrada se nalazi u starom jezgu grada, a Cetinje želi da se nađe na listi UNESCO-a. Bogdanović je, inače, najavio da će krenuti u obnovu i rekonstrukciju fasada u istorijskom jezgru grada. Gdje je u svemu tome bivša zgrada Trgoprometa teško je dokučiti.

Lukšić i Bogdanović stižu i da brinu i o istoriji Cetinja. Gradonačelnik je potvrdio da će se u najskorije vrijeme krenuti sa realizacijom sadnje jednog brijesta, i to na mjestu gdje se nekada nalazilo drvo ispod čije krošnje je kralj Nikola rješavao nevolje i nedoumice Crnogoraca.

O sadnji brijesta, po njegovim riječima, odlučeno je tokom sastanka koordinacionog odbora, kojim je predsjedavao premijer Igor Lukšić. ,,Ta ideja prihvaćena je na opšte zadovoljstvo, a realizovaće je prijestonica u saradnji sa Vladom i Ministarstvom kulture”, kazao je Bogdanović. Veliki je to posao, za vijećanje i za amin premijera.

Kad brijest poraste, Bogdanović može da sjedne ispod i razmisli kome pripada Cetinjski manastir. Do tada, u uspjeh bi mu se brojalo i kad bi otvorio makar jedno novo radno mjesto na Cetinju. Državne jasle se ne računaju.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo