Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekajući brijest

Objavljeno prije

na

Novi gradonačelnik radi do ranih jutarnjih sati, reći će vam koga god sretnete u crnogorskoj prijestonici. Oni koji bolje poznaju Aleksandra Bogdanovića ne sumnjaju u njegovu želju da pomogne Cetinju. Može li, zna li, smije li – ne zna se. Mladi gradonačelnik, koji je u fotelju prvog čovjeka Cetinja sjeo nakon ugodne pozicije savjetnika predsjednika države, naslijedio je velike dugove, neostvariv budžet, javašluk u opštini i najmanje 100 viška radnika u lokalnoj samoupravi. Cetinje je grad koji dan danas nema vode ljeti i koji ima najviše nezaposlenih u Crnoj Gori, zvanično 17,8 odsto. Sva preduzeća koja su nekada radila su propala, od Trgoprometa do Oboda. I oni koji rade, na posao putuju u Podgoricu ili Budvu, kako se ko snađe, najčešće stopom. Ako slučajno neko i ima para za kartu, ne zna kad autobusi idu, jer autobuska stanica, svako zna, ne radi godinama.

Kada se suoči sa realnošću, gradonačelnik će morati da smisli šta će sa dugom od oko sedam miliona eura, koji je skoro pa cijeli napravio njegov partijski saborac Milo Janković. Dug koji je bivši gradonačelnik ostavio je skoro devet puta veći nego 2006. godine, kada je sa vlasti otišao Liberalni savez Crne Gore. Obaveze za plate 2006. iznosile su oko 535 hiljada eura, a četiri godine kasnije više od 1,5 miliona eura. Kreditna zaduženost grada 2006. bila je pet hiljada eura, a 2010. skoro 2,5 miliona eura.

O dugu se pričalo u skupštini grada na zahtjev opozicije, ali naznake da će neko nekad zbog toga odgovarati nema ni u snovima.

Sve da je Bogdanović čarobnjak teško bi vratio dug, koji je veći od budžeta za ovu godinu. Nadnaravne sposobnosti će mu trebati i da ostvari budžet. Nacrtom, objavljenim na sajtu prijestonice, je predviđeno da se Cetinje dodatno zaduži dva miliona eura kod domaćih finansijskih institucija, a da iz Egalizacionog fonda dobije još oko 1,2 miliona. Ostalo, planira da budžet uglavnom popuni od raznih poreza. No, da bi se plaćao porez ljudi moraju da rade.

Sva je sreća što je novi premijer primijetio da je Cetinje u finansijskoj krizi.

Premijer vidi rješenje problema Cetinja u nekoliko pravaca. Prvo u saradnji sa vladom i Ministarstvom finansija treba sprovesti nekoliko mjera koje će obezbijediti punu stabilnost funkcionisanja lokalnog budžeta što je, kako je rekao, jako važno da bi se javne usluge koje prijestonica pruža na kvalitetan način i obezbijedile.

Premijer zna i da Cetinje nema vode, pa je predložio da se ,,iskoriste svi vidovi saradnje prijestonice i vlade kao i međunarodnih finansijskih institucija kako bi se pokrenulo niz investicija koje bi omogućile unapređivanje stanja u infrastrukturi Cetinja, prije svega u vodosnabdijevanju”.

Nije zaboravio ni da Cetinje treba da se turistički razvija, pa se dosjetio projekta žičare, pune valorizacije ikone Filermose i prenamjene prostora Oboda u jedan višenamjenski prostor. Milioniti put.

O projektu žičare koja bi povezala Kotor i Cetinje, gradonačelnik Bogdanović je pričao ranije gdje je god stigao. Žičara je već trebalo da bude u završnoj fazi, ali omela ju je kriza.

I o valorizaciji ikone Filermose odavno se divani. Problem je što se ne mogu dogovoriti gdje da je izlože, jer je sadašnji prostor, makar se u tome svi slažu, neadekvatan. U stručnoj javnosti nema saglasja da li graditi posebnu kapelu iznad Cetinjskog manastira ili ne. O objedinjavaju tri relikvije-ruke Jovana krstitelja, ikone Filermose i čestice Svetog krsta ponešto se pita i crkva, a sa njima nije baš lako naglaviti.

U snovima premijera Lukšića i gradonačelnika Bogdanovića, mladih snaga Demokratske partije socijalista, prostor gdje je nekada radio Obod i zapošljavao oko 4.000 radnika, preporodiće Cetinje.

Da bi Cetinje postalo turistička Meka, doprinijet će i konceptualna umjetnica Marina Abramović. Ona će se umjetnošću baviti u halama Oboda. To će, izvjesno, doprinijeti kulturi, zapošljavanju, slabo. Mnogima na Cetinju nije baš pravo što će bivša fabrika postati atelje. Sanjali su mašine i posao.

Planova ima još. Prostora, sva je prilika ne fali, pa će prazne hale Oboda služiti i za buduće sajmište. Po riječima premijera i kao prostor u kojem bi se mogli pokrenuti ,,razni proizvodni pogoni”. Ostalo im je lak posao. Da u Cetinje dovedu buduće strateške investitore.

Vlada u potpunosti brine i o kulturnom razvoju prijestonice. Tako u bivšoj zgradi Trgoprometa, na Balšića pazaru, u strogom centra Cetinja neće biti izgrađen moderan biznis centar, kako je najavljeno prije tri godine, već luksuzna galerija savremene umjetnosti.

Iz Ministarstva kulture su saopštili da je bivša zgrada Trgoprometa plaćena četiri miliona eura. Da je kojim slučajem vlada Crne Gore, kao što rade zemlje u okruženju, odlučila da otvori poneko radno mjesto u nerazvijenim gradovima i subvencijama podstakne strane investitore, za četiri miliona eura moglo je biti otvoreno najmanje 400 novih radnih mjesta. Od toga bi moglo da živi 400 porodica.

Fale se i da će rekonstruisana zgrada biti viša za jedan sprat i imati 2.289 kvadrata. Zgrada se nalazi u starom jezgu grada, a Cetinje želi da se nađe na listi UNESCO-a. Bogdanović je, inače, najavio da će krenuti u obnovu i rekonstrukciju fasada u istorijskom jezgru grada. Gdje je u svemu tome bivša zgrada Trgoprometa teško je dokučiti.

Lukšić i Bogdanović stižu i da brinu i o istoriji Cetinja. Gradonačelnik je potvrdio da će se u najskorije vrijeme krenuti sa realizacijom sadnje jednog brijesta, i to na mjestu gdje se nekada nalazilo drvo ispod čije krošnje je kralj Nikola rješavao nevolje i nedoumice Crnogoraca.

O sadnji brijesta, po njegovim riječima, odlučeno je tokom sastanka koordinacionog odbora, kojim je predsjedavao premijer Igor Lukšić. ,,Ta ideja prihvaćena je na opšte zadovoljstvo, a realizovaće je prijestonica u saradnji sa Vladom i Ministarstvom kulture”, kazao je Bogdanović. Veliki je to posao, za vijećanje i za amin premijera.

Kad brijest poraste, Bogdanović može da sjedne ispod i razmisli kome pripada Cetinjski manastir. Do tada, u uspjeh bi mu se brojalo i kad bi otvorio makar jedno novo radno mjesto na Cetinju. Državne jasle se ne računaju.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo