Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekamo vas ispred Vlade

Objavljeno prije

na

Podgoricom se ne može proć’ od protesta. Nezadovoljni radnici i ostalo ugroženo građanstvo svoj bunt iskazuju šetnjama i ispred zgrada Skupštine, Vlade i Sindikata. Vrućina je, često protestantima pozli, pa ih posjeti i hitna pomoć, mnogo češće nego nadležni od kojih očekuju da se pozabave njihovim problemima. Slična slika diljem Crne Gore – radnici, penzioneri, izbjeglice, invalidi na ulicama traže svoja prava. Bivši radnici bjelopoljske fabrike obuće Lenka proveli su, krajem prošle i početkom ove nedjelje, nekoliko dana i noći ispred zgrade Vlade. Štrajkuju od oktobra 2008, a očekuju od jula ove godine da uz pomoć Vlade saznaju enigmu zašto im nijesu isplaćene zarade od 2002. do 2006.

Vlada im je ranije obećala odgovore, preporučivši im da se strpe dok se ne organizuju. Ne budi lijeni, radnici su, pošto ih niko iz Vlade nije kontaktirao do 1. septembra kada je trebalo da se prikupe informacije o visini duga i o tome zašto im nije isplaćen od prošlogodišnjeg kredita koje je Ministarstvo ekonomije odobrilo vlasniku fabrike, sjeli na voz i došli u Podgoricu. Ispred Vlade su ih dočekali policajci, a ministri su s čuđenjem prolazili pored radnika ne obazirući se. Bez riječi su prošli ministar turizma Predrag Sekulić, ministar ljudskih i manjinskih prava Ferhat Dinoša, ministar ekonomije Vladimir Kavarić, prvi čovjek resora odbrane Boro Vučinić…

Ranije je u Ministarstvu finansija postignut dogovor oko toga na koji način će se riješiti problemi radnika. Izračunato je da je neophodno 750.000 eura da bi se podmirila sva potraživanja radnika, kako onih po pravosnažnim presudama, tako i onih koji nisu svoja prava tražili preko suda.

I dok su radnici sjedjeli na vrelim pločnicima ispred Vlade, tamo su se sjetili da ih pozovu i da im saopšte da će ih primiti savjetnik predsjednika Vlade za unapređenje poslovnog ambijenta Predrag Stamatović, ali tek za pet dana tačno u 10 sati, jer je u inostranstvu. Radnici su odgovorili da će ga koliko god treba čekati ispred Vlade.

Stamatović ih je depešom obavijestio i da ,,Kabinet predsjednika Vlade nema nadležnost da postupa po zahtjevima bivših radnika AD Lenka iz Bijelog Polja, već je to u nadležnosti resornih ministarstva”. Ne bi Vlada izgleda da se miješa u rad ministarstava, resornih.

Savjetnik za poslovni ambijent ih je i upozorio ,,da činjenica da se trenutno nalaze ispred zgrade Vlade nema uticaja na brzinu rješavanje njihovih problema, te da se sve aktivnosti sprovode potpuno nezavisno od toga da li se radnici AD Lenka nalaze ispred zgrade Vlade, opštine Bijelo Polje ili u svojim kućama”.

Da li zbog toga što se poklopilo da radnici budu ispred Vlade, a savjetnik u inostranstvu, tek Stamatović se naprasno vratio sa puta i udostojio radnike razgovora.

Nakon dvije noći provedene na trotoaru ispred Vlade, bivši ranici Lenke su prekinuli proteste. Prethodno su se sa savjetnikom Stamatovićem i ministrom poljoprivrede Tarzanom Miloševićem dogovorili da na sastanku 21. septembra u Bijelom Polju definišu sve nesporne obaveze. Ne nadaju se ničem spektakularnom, ali eto da ispoštuju još jedan krug obećanja.

,,Ako treba leći ćemo ovdje ispred Vlade kao radnice Lenke”, poručili su bivši radnici Prerade podgoričkog Kombinata aluminijuma koji su tokom protekle nedjelje šetali od Sat kule do zgrade Vlade. Radnici protestuju zbog nemogućnosti naplate dvije pravosnažne presude od oko 650 hiljada eura! Oni su apelovali na Vladu da utiče na većinskog vlasnika da radnicima isplati novac koji sa doprinosima iznosi skoro milion eura. Treba malo zastati i upitati se ima li još igdje na svijetu da radnici od Vlade traže da nagovori poslodavca da im isplati pare koje su im garantovane čak i pravosnažnim sudskim odlukama. No, to što radnici traže da Vlada umilostivi poslodavce da poštuju zakon nije jedino čudo crnogorske privatizacije.

Predstavnici radnika su dobili obećanje uprave KAP-a da će zaposlenima isplatiti novac po osnovu zarada i pravosnažnih presuda, ukoliko Vlada, kao njihov partner, dozvoli poslovodstvu kompanije da se zaduži. Vlada, uvijek spremna da pomogne rukovodstvu KAP-a, dozvolila je zaduženje, ali je uprava fabrike po ko zna koji put izigrala Vladu i radnike i pravosnažne sudske presude nijesu ispoštovane. Zbog pravosnažnih presuda bivši radnici su blokirali račun Prerade aluminijuma prije skoro godinu, ali to nije imalo efekta jer uprava KAP-a i Prerade izbjegava da plasira novac preko tog računa. Sve u svemu – ispada da je uprava KAP-a moćnija i od crnogorske Vlade, pravosuđa, finansijskih institucija, a za radnike ko te pita.

Radnici su odlučni da istraju, pa su na posljednjoj šetnji javno zaprijetili: ,,Još je rano da se polivamo benzinom kako neke kolege predlažu, ali o metodama radikalizacije ćemo razmišljati krajem sedmice”.

Nakon ovakvih izjava, nadležni su se zamislili – ipak se treba osvrnuti na radnike. Početkom sedmice predstavnici bivših radnika Prerade razgovarali su sa sekretarom Ministarstva ekonomije Igorom Noveljićem, pomoćnikom ministra ekonomije Draganom Kujovićem i članom Borda direktora KAP-a Nebojšom Dožićem. Odlučili su da na 12 dana obustave protestne šetnje.

,,Plašim se da neće doći do isplata, ali organizovaćemo se da idemo dalje poslije ovog roka, ali bićete upoznati kako i na koji način”, rekao je predstavnik Sindikata Prerade Miodrag Pavićević.

Za utjehu – iz Ministarstva ekonomije radnicima je potvrđeno da je njihov zahtjev potpuno legitiman i da su u pravu za to što traže. Pošteno, još samo da dodaju ono – ali mi smo nemoćni.

I dok je vreli septembar počeo sa radničkim protestima od juga do sjevera Crne Gore, već se zakazuju protesti i za kraj ovog mjeseca. Bjelopoljski invalidi rada će, ukoliko im do 26. septembra ne budu ispunjeni zahtjevi, radikalizovati štrajk, pješke će doći iz Bijelog Polja u Podgoricu i protestovati ispred Vlade dok ne dobiju novac.

Bjelopoljski invalidi rada prekinuli su devetodnevni štrajk glađu 7. jula, a protest krajem tog mjeseca nakon obećanja Ministarstva rada da će im do septembra biti isplaćene zaostale naknade. Obećanja, obećanja…

Svi ovi primjeri pokazuju da se poslodavci, a što je još neshvatljivije i državni organi, otvoreno poigravaju sa radnicima i radničkim pravima. Ni sudske presude tu ne pomažu. No, i radnici su sve odlučniji u naumu da ostvare svoja prava, pa noćivaju ispred Vlade, štrajkuju glađu, smišljaju šta će i kako će ne bi li se izborili za ono što im pripada.

Dokazano je: iz Vlade na njih neće ni pogledati dok im ,,radikalizacijom” dobrano ne otvore oči.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo