Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekamo vas ispred Vlade

Objavljeno prije

na

Podgoricom se ne može proć’ od protesta. Nezadovoljni radnici i ostalo ugroženo građanstvo svoj bunt iskazuju šetnjama i ispred zgrada Skupštine, Vlade i Sindikata. Vrućina je, često protestantima pozli, pa ih posjeti i hitna pomoć, mnogo češće nego nadležni od kojih očekuju da se pozabave njihovim problemima. Slična slika diljem Crne Gore – radnici, penzioneri, izbjeglice, invalidi na ulicama traže svoja prava. Bivši radnici bjelopoljske fabrike obuće Lenka proveli su, krajem prošle i početkom ove nedjelje, nekoliko dana i noći ispred zgrade Vlade. Štrajkuju od oktobra 2008, a očekuju od jula ove godine da uz pomoć Vlade saznaju enigmu zašto im nijesu isplaćene zarade od 2002. do 2006.

Vlada im je ranije obećala odgovore, preporučivši im da se strpe dok se ne organizuju. Ne budi lijeni, radnici su, pošto ih niko iz Vlade nije kontaktirao do 1. septembra kada je trebalo da se prikupe informacije o visini duga i o tome zašto im nije isplaćen od prošlogodišnjeg kredita koje je Ministarstvo ekonomije odobrilo vlasniku fabrike, sjeli na voz i došli u Podgoricu. Ispred Vlade su ih dočekali policajci, a ministri su s čuđenjem prolazili pored radnika ne obazirući se. Bez riječi su prošli ministar turizma Predrag Sekulić, ministar ljudskih i manjinskih prava Ferhat Dinoša, ministar ekonomije Vladimir Kavarić, prvi čovjek resora odbrane Boro Vučinić…

Ranije je u Ministarstvu finansija postignut dogovor oko toga na koji način će se riješiti problemi radnika. Izračunato je da je neophodno 750.000 eura da bi se podmirila sva potraživanja radnika, kako onih po pravosnažnim presudama, tako i onih koji nisu svoja prava tražili preko suda.

I dok su radnici sjedjeli na vrelim pločnicima ispred Vlade, tamo su se sjetili da ih pozovu i da im saopšte da će ih primiti savjetnik predsjednika Vlade za unapređenje poslovnog ambijenta Predrag Stamatović, ali tek za pet dana tačno u 10 sati, jer je u inostranstvu. Radnici su odgovorili da će ga koliko god treba čekati ispred Vlade.

Stamatović ih je depešom obavijestio i da ,,Kabinet predsjednika Vlade nema nadležnost da postupa po zahtjevima bivših radnika AD Lenka iz Bijelog Polja, već je to u nadležnosti resornih ministarstva”. Ne bi Vlada izgleda da se miješa u rad ministarstava, resornih.

Savjetnik za poslovni ambijent ih je i upozorio ,,da činjenica da se trenutno nalaze ispred zgrade Vlade nema uticaja na brzinu rješavanje njihovih problema, te da se sve aktivnosti sprovode potpuno nezavisno od toga da li se radnici AD Lenka nalaze ispred zgrade Vlade, opštine Bijelo Polje ili u svojim kućama”.

Da li zbog toga što se poklopilo da radnici budu ispred Vlade, a savjetnik u inostranstvu, tek Stamatović se naprasno vratio sa puta i udostojio radnike razgovora.

Nakon dvije noći provedene na trotoaru ispred Vlade, bivši ranici Lenke su prekinuli proteste. Prethodno su se sa savjetnikom Stamatovićem i ministrom poljoprivrede Tarzanom Miloševićem dogovorili da na sastanku 21. septembra u Bijelom Polju definišu sve nesporne obaveze. Ne nadaju se ničem spektakularnom, ali eto da ispoštuju još jedan krug obećanja.

,,Ako treba leći ćemo ovdje ispred Vlade kao radnice Lenke”, poručili su bivši radnici Prerade podgoričkog Kombinata aluminijuma koji su tokom protekle nedjelje šetali od Sat kule do zgrade Vlade. Radnici protestuju zbog nemogućnosti naplate dvije pravosnažne presude od oko 650 hiljada eura! Oni su apelovali na Vladu da utiče na većinskog vlasnika da radnicima isplati novac koji sa doprinosima iznosi skoro milion eura. Treba malo zastati i upitati se ima li još igdje na svijetu da radnici od Vlade traže da nagovori poslodavca da im isplati pare koje su im garantovane čak i pravosnažnim sudskim odlukama. No, to što radnici traže da Vlada umilostivi poslodavce da poštuju zakon nije jedino čudo crnogorske privatizacije.

Predstavnici radnika su dobili obećanje uprave KAP-a da će zaposlenima isplatiti novac po osnovu zarada i pravosnažnih presuda, ukoliko Vlada, kao njihov partner, dozvoli poslovodstvu kompanije da se zaduži. Vlada, uvijek spremna da pomogne rukovodstvu KAP-a, dozvolila je zaduženje, ali je uprava fabrike po ko zna koji put izigrala Vladu i radnike i pravosnažne sudske presude nijesu ispoštovane. Zbog pravosnažnih presuda bivši radnici su blokirali račun Prerade aluminijuma prije skoro godinu, ali to nije imalo efekta jer uprava KAP-a i Prerade izbjegava da plasira novac preko tog računa. Sve u svemu – ispada da je uprava KAP-a moćnija i od crnogorske Vlade, pravosuđa, finansijskih institucija, a za radnike ko te pita.

Radnici su odlučni da istraju, pa su na posljednjoj šetnji javno zaprijetili: ,,Još je rano da se polivamo benzinom kako neke kolege predlažu, ali o metodama radikalizacije ćemo razmišljati krajem sedmice”.

Nakon ovakvih izjava, nadležni su se zamislili – ipak se treba osvrnuti na radnike. Početkom sedmice predstavnici bivših radnika Prerade razgovarali su sa sekretarom Ministarstva ekonomije Igorom Noveljićem, pomoćnikom ministra ekonomije Draganom Kujovićem i članom Borda direktora KAP-a Nebojšom Dožićem. Odlučili su da na 12 dana obustave protestne šetnje.

,,Plašim se da neće doći do isplata, ali organizovaćemo se da idemo dalje poslije ovog roka, ali bićete upoznati kako i na koji način”, rekao je predstavnik Sindikata Prerade Miodrag Pavićević.

Za utjehu – iz Ministarstva ekonomije radnicima je potvrđeno da je njihov zahtjev potpuno legitiman i da su u pravu za to što traže. Pošteno, još samo da dodaju ono – ali mi smo nemoćni.

I dok je vreli septembar počeo sa radničkim protestima od juga do sjevera Crne Gore, već se zakazuju protesti i za kraj ovog mjeseca. Bjelopoljski invalidi rada će, ukoliko im do 26. septembra ne budu ispunjeni zahtjevi, radikalizovati štrajk, pješke će doći iz Bijelog Polja u Podgoricu i protestovati ispred Vlade dok ne dobiju novac.

Bjelopoljski invalidi rada prekinuli su devetodnevni štrajk glađu 7. jula, a protest krajem tog mjeseca nakon obećanja Ministarstva rada da će im do septembra biti isplaćene zaostale naknade. Obećanja, obećanja…

Svi ovi primjeri pokazuju da se poslodavci, a što je još neshvatljivije i državni organi, otvoreno poigravaju sa radnicima i radničkim pravima. Ni sudske presude tu ne pomažu. No, i radnici su sve odlučniji u naumu da ostvare svoja prava, pa noćivaju ispred Vlade, štrajkuju glađu, smišljaju šta će i kako će ne bi li se izborili za ono što im pripada.

Dokazano je: iz Vlade na njih neće ni pogledati dok im ,,radikalizacijom” dobrano ne otvore oči.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo