Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ekološki čiste bombe

Objavljeno prije

na

Beranska Fabrika eksploziva Polieks nikako da napravi poslovni bum. Šansu da učestvuje u uništavanju viška eksplozivnih sredstava, koju finansiraju USAID, OEBS i SAD sa nekoliko evropskih zemalja, ometaju građani Police, sela u kome je stacionirana namjenska industrija za proizvodnju plastičnog eksploziva. Od početka avgusta oni prijete blokadom puta koji vodi do te fabrike, tvrdeći da im započeto uništavanje eksploziva ugrožava životnu sredinu. Naredne nedjelje organizovaće zbor na kome će donijeti definitivnu odluku o obliku protesta. Tužbe protiv direktora Polieksa Slavka Vujisića, ali i protiv pomoćnika ministra MUP-a za vanredne situacije Zorana Begovića već su napisane. U njima tvrde da im je uništavanje eksplozivnih sredstava ugrozilo ekologiju. EKOLOŠKA DRŽAVA ZA SVE: Nakon otpora iz Borovih brda iz Župe nikšićke i sela Prage ovo je treći veći otpor mještana u Crnoj Gori da im se u blizini kuća uništava zaostali eksploziv. Poličani kažu da su spremni i da fizički blokiraju fabriku, jer sumnjaju da postoji tajni plan da se u blizini njihovih kuća unište svi viškovi minsko-eksplozivnih sredstava koji se nalaze u Crnoj Gori, kaže koordinator protesta i član Savjeta Mjesne zajednice Ljubiša Đurišić.

,,Poličani su odlučni da ne dozvole dopremanje, uništavanje i ispaljivanje minsko-eksplozivnih sredstava iz Brezovika kraj Nikšića u našu Policu. Ako je ekološka Crna Gora, neka bude ekološka za sve, a ne samo za ljude u Podgorici i na jugu”, kaže Đurišić.

Da postoji opasnost od eksplozija njega i njegove komšije nije razuvjerilo ni prošlonedjeljno višesatno sastančenje sa pomoćnikom ministra MUP-a Zoranom Begovićem i direktorom Polieksa Slavkom Vujisićem, te sastanci sa ministrom ekonomije Brankom Vujovićem i predsjednikom opštine Berane Vukom Golubovićem. Svi oni tvrdili su da je uništavanje eksploziva kontrolisano i sa tehničkog i sa ekološkog aspekta, te da bojazni nema mjesta.
Pomoćnik ministra za vanredne situacije Zoran Begović kaže da se na Polici mogu uništavati samo sredstava bezbjedna za okolinu i da u poslu koji je jedan od kapitalnih projekata Vlade nema niti zakulisnih niti ekološki opasnih radnji.

,,Sa malo uspjeha i puno nepovjerenja pokušali smo da mještanima Police objasnimo da su to sredstva koja na lokacijama na kojima se sada nalaze značajno ugrožavaju gradove i okolinu. Pokušavamo objasniti da je potrebno brzo reagovati da bi se to uništilo i da je to projekat koji se realizuje pod pokroviteljstvom pojedinih država koje su dale sredstva da se to uništi. Međutim, ne nailazimo na potpuno razumijevanje mještana. Pokušavamo da im dokažemo da ta sredstva koja se uništavaju nemaju nus proizvode koji mogu da ostave bilo kakvo oštećenje na životnu sredinu, na ljude i na materijalna dobra”, tvrdi Begović.
Poličani, ipak, tome bezrezervno ne vjeruju. Traže elaborat sa procjenom uticaja na životnu sredinu svih planiraniranih uništavanja eksploziva, kaže Ljubiša Đurišić. ,,Tražili smo da nam te papire dostavi i direktor, ali i pored obećanja to nije učinio. Ako bude sve ispravno mi ćemo objeručke prihvatiti rad fabrike. U protivnom, ne dozvoljavamo uništavanje ni jednog metka”, kategoričan je Đurišić.
Nešto umjereniji je predsjednik Mjesne zajednice Polica Radoje Sekulić: ,,Vjerujem da gradonačelnik Berana Vuka Golubović nikada ne bi dozvolio da se stanovnicima Police ugroze životi i zdravlje. Ipak, kontrola Fabrike Polieks je neophodna. Mi nijesmo protiv toga da fabrika radi, međutim, hoćemo da vidimo taj elaborat”.

MANJKAVI PROJEKTI: Projekti uništavanja viškova naoružanja i municije ponovo su pokazali svu manjkavost, tvrdi se i u analizi Nansen dijalog centra. Ta nevladina organizacija tvrdi da je više nego evidentno da Crna Gora ima ogroman problem sa viškovima naoružanja i municije, ta da bi se to kao državni prioritet broj jedan moralo hitno rješavati.

,,Očigledno je da u toj oblasti postoje problemi i sve prisutnije nepovjerenje građana da će se taj posao završiti bezbjedno, ali i u skladu sa međunarodnom praksom. Na ruku sumnjama u sposobnost države da se uništavanje naoružanja završi bezbjedno i što manje štetno po životnu sredinu ide i činjenica na koju sve češce i glasnije upozoravaju ekološke organizacije da za projekte iz oblasti odbrane nije potrebno raditi procjenu uticaja na životnu sredinu”, kažu u NDC.
Ta tvrdnja, kao ni pobuna mještana Police, ne stoje, kaže direktor Polieksa Slavko Vujusić. Njegova fabrika ispunjava sve standarde za proizvodnju eksploziva, što podrazumijeva, kaže, i standarde za njegovo uništavanje.

,,Dodatno smo, baš zbog otpora mještana, pribavili i dozvolu za djelatnost koja je od velikog državnog interesa, da zajedno sa mojkovačkom fabrikom namjenske proizvodnje uništavamo eksploziv. Sva ta dokumentacija je prezentovana i pred gradonačelnikom Berana u prisustvu mještana, ali ti ljudi ne žele da riješimo problem koga i nema. Urađen je monitoring, svi nalazi govore da je na Polici životna sredina nezagađena, a takva će i ostati”, tvrdi Vujisić.

MJEŠTANI SU LAICI: Špekulacije, koje se mogu čuti u Beranama, kako je neko moćan bacio oko na firmu, koja u ovom času baš zbog višemilionskog posla sa uništavanjem eksploziva, ali i proizvodnjom eksploziva kada započne gradnja auto puta, ima posebnu šansu, Vujisić nije želio da komentariše. On je inače vlasnik oko dvadeset odsto dionica firme. Oko četrdeset ima Vlada. Vlasnici ostatka su građani i zaposleni u Polieksu.

,,Digli smo ovu fabriku na noge. Ako ona ne bi nastavila rad to bi značilo da bi se narednih godina moralo uvesti iz inostranstva na desetine miliona eura vrijednosti plastičnog eksploziva”, kaže Vujisić.
Poličani kažu da se ne protive proizvodnji već samo nekontrolisanom uništavanju eksplozivnih sredstava, odgovara na to Ljubiša Đurišić: ,,Proizvodnju ne branimo, ali sumnjamo da pod okriljem mraka pokraj naših kuća dovoze i spaljuju vojni otpad. Neka nam dostave elaborate i bićemo mirni”.

,,Sve saglasnosti koje mještani traže i sve mjere bezbjednosti i standardi sigurnosti biće primijenjeni”, obećao je Poličanima i ministar Branko Vujović.
,,Mi smo im sve predočili i sve imamo, samo što su oni laici da to protumače”, tvrdi direktor Vujisić.

Poličani mu ne vjeruju, najavljuju blokadu fabrike.

EKSPLOZIV NA DVADESET LOKACIJA: U Crnoj Gori, procjenjuje se, na oko dvadeset lokacija nalazi se između šest i devet hiljada tona suvišnih minsko-eksplozivnih sredstava. Ministarstvo odbrane saopštavalo je da se ta sredstva nalaze na trinaest lokacija u Crnoj Gori. Prije nekoliko godina pominjana je cifra od dvanaest hiljada tona eksploziva koji je potrebno uništiti. Onda je uslijedila eksplozija skladišta na Viru pokraj Nikšića. Precizni podaci o količini tih sredstava koja su višak i treba da se unište nikada nisu saopšteni. Jedna od posljednjih nezvaničnih informacija govori da će se u narednih par godina uništiti oko šest hiljada tona a da bi u Crnoj Gori moglo da ostane oko dvije hiljade tona minsko-eksplozivnih sredstava.

Prvi ugovor iz tehničkog sporazuma Crne Gore sa SAD bio je “težak” 650.000 eura. Drugi koji bi trebalo da se potpiše naredne godine iznosiće iznad milion eura.Uništavanje viškova naoružanja u fabrici Polieks sprovodi se u okviru realizacije ugovora te fabrike i crnogorskog Ministarstva odbrane. Radi se o uništavanju pješadijske municije i ručnih bombi, ali ne i o hemijskom naoružanju, od koga najviše strahuju mještani Police. Delaboracija minsko – eksplozivnih sredstava vrši se uz nadzor stručnjaka iz UNDP-a. Mještani Police formirali su i svoju komisiju koja je oko mjesec dana vršila sopstveni nadzor, ali su od toga odustali. Mjesna zajednica Polica ima oko sedamsto kuća u kojima živi oko dvije hiljade stanovnika. U fabrici Polieks radi tridesetak zaposlenih, a sa povećanjem proizvodnje očekivalo se zapošljavanje još desetak ljudi.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo