Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE U UPRAVLJAČKIM TIJELIMA POLITIČKIH PARTIJA: Samo deklarativno

Objavljeno prije

na

Iako je prošlo sedam godina od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji propisuje i mjere za postizanje rodne balansiranosti u političkim partijama, danas gotovo da nema žena u najvišim organima političkih stranaka. Takođe, tek jedna parlamentarna stranka – Hrvatska građanska inicijativa (HGI) na čelu ima ženu.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvojen je u Skupštini u julu 2007. godine. U članu 12 Zakona navodi se između ostalog da “političke stranke, svojim aktima, određuju način i mjere za postizanje rodno balansirane zastupljenosti žena i muškaraca u svojim organima”. Zakon je stupio na snagu u avgustu iste godine, no skoro sedam godina kasnije situacija je, kada je u pitanju broj žena u vrhovima partija – nepromijenjena. Osim što su žene slabo zastupljene u partijskim vrhovima, interna partijska programska dokumenta rijetko su usklađena sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. U statutima stranaka uglavnom se deklarativno zalaže za rodnu ravnopravnost, a u rijetkim partijskim dokumentima koji propisuju kvote od 30 posto žena u upravnim tijelima, nema jasno propisanih mehanizama kako se to postiže, niti sankcija u slučaju da se ta kvota ne ispuni.

Za sada kvotu od 30 posto u upravljačkim partijskim tijelima ispunjavama samo Socijalistička narodna partija. Ostale se ne mogu pohvaliti brojem žena u vrhovima stranaka.

Tako tek nešto više od 10 posto članova Izvršnog odbora vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) su žene (dva od 14 članova). U Glavnom odboru ih je nešto više i čine četvrtinu tog tijela (51 od 206 članova). U Socijaldemokratskoj partiji (SDP) je oko 16 posto žena u Glavnom odboru, dok su u Predsjedništvu od 16 članova tek tri žene, što je oko 18 posto.

Među parlamentarnim strankama žene su najmanje zastupljene u jednoj od najvećih opozicionih stranaka – Novoj srpskoj demokratiji (Nova). U toj stranci ne postoji niti jedna žena u Predsjedništvu i Izvršnom odboru, dok su u Glavnom odboru stranke od ukupno 109 članova samo 11 žene. To je manje od 10 posto.

Ni u najmlađoj parlamentarnoj stranci, Pozitivnoj Crnoj Gori (PCG), koja iza sebe ima niz inicijativa vezanih za zastupljenost žena u političkom životu, žene nisu dovoljno zastupljene u svojim tijelima. U Predsjedništvu stranke, koje ima 15 članova, tek je jedna žena, dok je u GO 12 žena od ukupno 52 člana.

Rijetki primjer je SNP koja i u Glavnom i u Izvršnom odboru ima 30 posto žena.

“SNP je na VI Kongresu 2010. godine novim Statutom propisao obavezu da u organima Partije mora biti najmanje 30 posto žena”, kaže za Monitor Snežana Jonica iz SNP. “Na istom Kongresu smo izabrali Glavni odbor od 109 clanova od kojih je 33 zene, što je 30 posto, pa zatim i Izvršni odbor u kom je takođe 30 posto žena”.

Ona objašnjava da je taj stepen zastupljenosti žena u partiji izdejstvovan dugogodišnjim radom . “Do tog procenta nismo došli lako, već mukotrpnim radom na izgrađivanju svijesti i stvaranju održivih mehanizama za izbor odgovarajućeg broja žena u organe partije. Nakon uvođenja i primjene unutarpartijskih kvota, nastavili smo sa daljim koracima na osnaživanju organizacije žena. Asocijacija žena SNP-a proizašla je iz novog Statuta i iskorak je ne samo za Crnu Goru nego i za partije u regionu, jer se po prvi put pozicionira organizacija žena, njeni organi i nadležnosti kao veoma značajan subjekat u radu partije”, kaže Jonica

Iako se i u drugim statutima partija, od vladajuće DPS do opozicionih partija može naći odredba u statutima stranaka da u organima partije mora biti najmanje 30 posto žena, ta odredba nije ispoštovana. U nekim slučajevima, kao što je slučaj sa Novom, partijski dokumenti nijesu usaglašeni sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. U istraživanju koje je 2012. godine sproveo IPSOS Žene u politici navodi se tako da “statut Nove sprske demokratije ne sadrži odredbe o minimalnoj zastupljenosti žena u organima stranke”, kao i da akti te stranke nijesu pisani rodno senzitivnim jezikom.

Nada Drobnjak, poslanica DPS e i predsjednica skupštinskog Odbora za ravnopravnost podsjeća da je Statutom vladajuće partije utvrđena obaveza poštovanja principa rodne ravnopravnosti prilikom izbora u partijske organe. “I to tako što se odlukom o kandidovanju i izboru članova organa partije, obezbjeđuje mehanizam za ostvarivanje adekvatne rodne zastupljenosti, na način da u njima bude najmanje 1/3 manje zastupljenog pola. Poštovanje partijske kvote doprinijelo je većem i aktivnijem uključenju žena u rad partijskih organa i povećalo njihov broj u odnosu na prethodni izborni period”, kaže Drobnjak. U vladajućoj partiji nijesu ipak objasnili raskorak između statuta te partije koji propisuje 30 odsto žena u upravljačkim strukturama i političke realnosti u kojoj je manje žena u vrhovima stranke.

Tatjana Perović iz Pokreta za promjene za Monitor objašnjava zašto u Predsjedništvu DF-a nema nijedne žene. “DF je politička asocijacija više subjekata. Političke partije za sebe uređeuju te odnose. DF kao asocijacija više subjekata to nema. Ipak, na izbornim listama na zadnjim lokalnim izborima sve komponente DF su ispoštovale pojedinačno izborni zakon, kvotu od 30 posto žena i propisani redosljed na listama”

Ona ukazuje da je Pokret za promjene na zadnjem kongresu, u aprilu 2014. godine, uskladio statut sa idejom o povećanju broja žena na mjestima odlučivanja.

„U statutu se od osnivanja vodilo računa o mreži mladih i mreži žena i o rodno senzitivnom jeziku, a sad je dodato i da najmanje 30 odsto manje zastupljenog pola bude u organima partije”, kaže Tatjana Perović „Zbog strukture i organizacije partije, da bi se ova odredba ispoštovala u potpunosti i dala svoje rezultate, moraju se prvo izvršiti promjene na lokalnom nivou, pa prema vrhu partije. Taj proces teče, ali dosta sporo, i to važi ze sve partije u Crnoj Gori”. Ona podsjeća da je Evropska komisija (EK) u svom Izvještaju o položaju žena u zemljama Zapadnog Balkana koje su u procesu pridruživanja jasno naznačila da „izražava zabrinutost jer nema promjena u broju žena na mjestima odlučivanja tokom protekle decenije”.

„Vrlo je teško očekivati povećanje broja žena na mjestima odlučivanja kad su žene u javnom životu Crne Gore, bilo da su političarke, pripadnice nevladinog sektora ili novinarke stalno izložene diskriminaciji, omalovažavanju, napadima svih vrsta i sve to pod okriljem države”, ocjenjuje Tatjana Perović. „Ženama je, posebno za opoziciono djelovanje, potrebno mnogo hrabrosti jer se danas čojstvo i junaštvo najlakše i, nažalost, najčešće pokazuju na ženama, dok koleginice iz pozicije mirno ćute o sramnim dešavanjima i medijskim napadima na žene”. Ona smatra da je propisivanje kvota na svim nivoima za žene jedini način da se „ženama stvori prostor za jače djelovanje i doprinošenje društvu u kome živimo”.

Mala zastupljenost žena u vrhovima partija jedan je od ključnih razloga zašto ih nema kasnije u parlamentarnoj i izvršnoj vlasti.

Crna Gora je na posljednjem mjestu u regionu po broju žena u Parlamentu, ispod 15 posto. To je neprihvatljivo jer u Srbiji ima oko 33 posto žena, a u Makedoniji oko 50 posto. “Po tom procentu Crna Gora spada u nerazvijeni dio zemalja, poput afričkih zemalja, kao što je Somalija”, ukazala je nedavno aktivistkinja civilnog sektora Maja Raičević, direktorica Centra za ženska prava.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo