Povežite se sa nama

MONITORING

EVROPSKE PERSPEKTIVE CRNE GORE: Sa trećim mandatom se ne stiže do Brisela

Objavljeno prije

na

Projekat EU ulazi u novu fazu. Ključne evropske institucije pozivaju na pojačane napore u procesu proširenja. To je ohrabrujući signal za oslabljene demokratske snage u regionu

 

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju o zemljama Zapadnog Balkana kojom je pozvao Evropsku uniju da uradi više kako bi uspio proces proširenja. Navodi se da je ta institucija uvijek bila na stanovištu da države na jugoistoku Evrope trebaju dobiti priliku da se pridruže EU – kada za to budu spremne.

Na to će se  morati sačekati, ali je evidentno da su u Briselu odahnuli nakon što je u martu na Evropskom savjetu konačno odlučeno da se otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Na taj način, nakon nekoliko neizvjesnih mjeseci, potvrđeno je da je proces proširenja, ipak, živ, ali i da posla ima previše. Jer, same balkanske države moraju razviti i u praksi sprovesti evropska mjerila i standarde. Tako je, na primjer, Albanija dobila čitav katalog uslova kako bi prebrodila korumpirane strukture i obezbjedila vladavinu prava. Tu listu Vlada u Tirani treba brzo i vidno odraditi kako bi se proces integracija u EU nastavio.

Evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost Žozef Borel ide i dalje navodeći da je područje Zapadnog Balkana prioritet za EU i za njega lično.  ,,Kako bih ojačao svoj angažman i napore, odlučio sam imenovati posebnog predstavnika za dijalog i Zapadni Balkan, iskusnog slovačkog diplomatu Miroslava Lajčaka”, kaže  Borel.

Lajčak je ove nedjelje boravio na Balkanu posebno se usredsređujući na pregovore koji će se naredne sedmice u Vašingtonu, uz posredovanje SAD-a, voditi između Beograda i Prištine o rješavanju statusa Kosova.

Očito je da Brisel, a prije svega najznačajnija evropska država, Njemačka, ne žele biti sasvim skrajnuti u procesu rješavanja ovog pitanja otvoreno se protiveći naporima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se dogovor Srbije i Kosova postigne makar on uključivao i razmjenu teritorija.

U tom kontekstu značajno je da Njemačka u junu preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN, a da će 1. jula zamijeniti Hrvatsku na čelu EU.

Upravo njemački državni sekretar zadužen za EU Mihael Rot govori o Zapadnom Balkanu kao „unutrašnjem dvorištu“, neumorno zagovarajući konačnu integraciju našeg regiona u evropsku porodicu.

,,Računamo na Njemačku čije će predsjedništvo Savjetom EU imati ključnu ulogu u postizanju ambicioznih rezultata za oporavak Evrope, sljedeći proračun EU i novu etapu cijelog evropskog projekta”, kaže Borel.

Evropski komesar tvrdi da u ovim okolnostima neće biti dovoljan samo njemačko-francuski dogovor, odnosno funkcioisanje osovine Berlin-Pariz, već da je potrebno jedinstvo cijele Evrope kako za stanovnike Zapadnog Balkana evropska integracija nakon dugih godina čekanja ne bi bila tek mutna perspektiva.

To se odnosi i na Crnu Goru koja je ove sedmice dobila neformalni izvještaj o napretku u pristupanju EU (tzv. non paper).

,,Uopšteno gledano, javlja se detaljnija slika, uz kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, ali su rezultati u nekim drugim oblastima ograničeni”, navodi Evropska komisija uz ocjenu da borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama.

EK je posebno zabrinuta zbog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u trećem mandatu, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i ponovna imenovanja predsjednika u više osnovnih sudova. Tako je, na primjer, dr Branko Vučković već osmi mandat na čelu Osnovnog suda u Kotoru, šest puta je na funkciji predsjednika Osnovnog suda u Rožajama biran Zahitu Camiću, peti mandat teče Mihailu Anđeliću na Žabljaku, dok treći mandat na čelu sudova odrađuju Hilmija Sujković u Plavu, Radule Piper u Bijelom Polju, Milica Jovović u Danilovgradu i Goran Šćepanović u Baru.

Iako ranije nije imao primjedbi na treći mandat Medenice, vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin se ovoga puta saglasio sa ocjenama EK i diplomatski pozvao predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku.

,,Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost“, rekao je Pažin na sjednici Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran non-paper EK o stanju u oblasti vladavine prava.

I iz Sudskog savjeta je saopšteno da će svakako razmotriti sve preporuke iz tog dokumenta „kako bi se ispoštovali i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju EK na jesen.”

Pritisak Pažina na Medenicu treba svakako posmatrati u svjetlu tinjajućeg sukoba unutar vladajuće stranke, odnosno želju Vlade, tj. premijera Duška Markovića da ima znatno veći uticaj na pravosuđe od predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića.

Iz Brisela su poručili da je važno da Crna Gora ,,ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije”. Precizira se da je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka.

Najviše primjedbi, tačnije neprelaznu ocjenu, Brisel je Crnoj Gori dao za oblast slobode medija, potom za istrage slučajeva napada na novinare, borbu protiv korupcije i politiku prevencije u oblasti opojnih droga, te na trgovinu ljudima i trajno oduzimanje imovine.

Međutim, glavni pregovarač Crne Gore u procesu pristupanja EU Aleksandar Drljević ocijenio je da je ovaj dokument ohrabrenje za Crnu Goru. ,,Ovo je signal da Crna Gora ostaje u fokusu EU i da se naš napredak prati. Zahtjevi EU su sve strožiji, a neophodne reforme postaju sve dublje i konkretnije”, rekao je on.

Inače, Crna Gora pregovara sa EU od 2012. godine i ima još jedno neotvoreno poglavlje (osmo – konkurencija) od ukupno 33. ,,Ta država još uvijek nije dovoljno pripremljena za članstvo“, navodi se u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.

Upravo ovakvi dokumenti i stavovi evropskih institucija i država su najsnažniji oslonac proevropskim snagama i građanima Crne Gore u teškim naporima za izgradnju demokratskog društva u ovoj zemlji.

                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

 

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Politička dešavanja kod nas rizik od virusa bacila su u drugi plan. No, nismo se samo mi opustili, preventivne mjere su popustile širom Evopre. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava: ,,U prvom mjesecu izbijanja koronavirusa, SZO je prijavljeno manje od 10.000 zaraženih ovim virusom, a u posljednjem prijavljeno je skoro četiri miliona”. SZO očekuje da će u svijetu naredne sedmice broj zaraženih dostići 10 miliona, dok je broj umrlih premašio 480.000 ljudi.

Kod nas, nadležni smatraju da situaciju drže pod kontrolom. Prisustvo na derbiju u Beogradu povezano je sa klasterom u Budvi, koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem. Premijer Duško Marković na ovonedjeljnom premijerskom satu izjavio je da se ,,čak 31 slučaj u rožajskom klasteru sa širenjem na Bar i Ulcinj povezuje sa nedozvoljnemi graničnim kretanjem u Opštini Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučajeva ili 76 odsto“.

U Hrvatskoj  se javno govori o tome da se situacija sa virusom komplikuje. Ističe se da je broj oboljelih veći iako se nagađalo da će zatišje biti do septembra. Zaraženi su uglavnom mladi ljudi koji ostvaruju brojne kontakte. „Virus se širi po klubovima, među mladima“, pišu hrvatski mediji.

A da je moguć upliv i politike govori primjer Srbije. Tamo se sada otkriva da se u predizbornom vremenu broj oboljelih i umrlih od korona virusa skrivao. Čim je  završeno  glasanje, u javnost su dospjele informacije da su u Opštoj bolnici u Novom Pazaru gotovo svi ljekari i medicinske sestre zaraženi korona virusom – 20 ljekara i 40 medicinskih sestara.

Izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust. Monitorovi izvori govore da se požurilo zbog drugog talasa i mogućeg  ponovnog karantina na jesen.

,,Ukoliko se budemo pridržavali mjera možemo izbjeći zaključavanje kakvo smo imali u martu i aprilu”, kažu iz Instituta. ,,Ukoliko se ispostavi da je zaključak SZO da asimptomatski slučajevi ne prenose infekciju zaista ispravan, time će prevencija biti značajno olakšana i neće zahtijevati tako drastične mjere, pod uslovom da se ponašamo odgovorno prema sebi i ljudima iz svoje okoline. Ukoliko bismo našim građanima mogli dočarati to teško stanje u kom su trenutno hospitalizovani pacijenti, ovo njihovo iskustvo, sigurno bismo imali jako dobru saradnju na poštvanju ovih preporuka – higijena ruku, distanca, nošenje maski u zatvorenom prostoru. Na nama je da ih edukujemo i pripremimo za jesen/zimu”.

Europol je ove nedjelje predstavio izvještaj u kome upozorava da bi mjere izolacije radi suzbijanja pandemije korona virusa mogle podstaći radikalizaciju pojedinaca nezavisno od njihovih ideoloških uvjerenja.

Radikalizaciji, od strane prije svega vlasti, svjedočimo, pa bi se izolacija mogla pokazati i kao utočište od nasilja.

 

MILOŠ VUKOVIĆ, EKONOMSITA, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA
Uljepšavanje spoljašnosti

Pacijent (Crna Gora) koji je bio slabog zdravstvenog stanja (dosadašnji ekonomski razvoj) doživio je težak udes (COVID 19), zbog čega je morao da završi na intenzivnoj njezi kako bi o njenu brinuli najbolje medicinsko osoblje i ljekari. Umjesto intenzivne njege, pacijent (Crna Gora) je smještena  u bolničku čekaonicu a umjesto davanja obilne i urgentne zdravstvene pomoći, pacijentu je doveden frizer da mu „sredi“ frizuru kako bi uljepšao njegovu spoljašnost.

Na ovaj način se mogu okarakterisati prva dva paketa mjera pomoći Vlade, što se jasno vidi u značajnom smanjenju privredne aktivnosti, naglom i rekordnom povećanju nezaposlenosti ali i evidentnom pogoršanju brojnih makroekonomskih pokazatelja u veoma kratkom roku.

Uprkos svemu, treći paket mjera pomoći uporno kasni i uprkos obećanjima da je spreman, ne nazire se njegovo usvajanje dok će njegova implementacija dodatno kasniti jer se sa njim moraju usaglasiti mnogi stakeholderi.

Na sve to, rebalans budžeta je napravljen sa ogromnim zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, zbog čega su trajno devastirani određeni segmenti ekonomskog života u Crnoj Gori. Dodatno, netačan je iz razloga što je njegova glavna premisa ostvarenje turističke sezone od 60%, što nikako nije tačno. Po toj računici, koristeći zvanične podatke, Crnu Goru će u 2020. godini posjetiti 1,4 miliona turista koji će  ostvariti 8,3 miliona noćenja, što je jednostavno nemoguće.

Očekuje nas izuzetno težak kraj ove godine koji će za gotovo izvjesnu posljedicu imati snižavanje plata za najmanje četvrtinu u javnom sektoru. Dodatno, ukoliko korona virus i dalje bude prisutan, prva tri mjeseca naredne godine će biti možda i najteža u skorijoj mirnodopskoj istoriji Crne Gore, što za sobom može povući snižavanje skromnih penzija koje su iznad prosjeka od 290 eura.

 

U Kini  i SAD  druga faza testiranja vakcina protiv korone

Od kandidata za moguću vakcinu koji se, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nalaze u drugoj fazi testiranja, tri su iz kineskih, a dva iz američkih istraživačkih instituta.

Kineski naučnici započeli su drugu fazu testiranja vakcine protiv virusa COVID19, saopštio je u nedelju, 21. juna Institut za medicinsku biologiju Kineske akademije medicinskih nauka (IMBCAMS).

Druga faza testiranja, kako saopštavaju sa IMBCAMS-a, podrazumijeva utvrđivanje doza vakcine i nastavak procjena da li ona može bezbjedno da pokrene imuni sistem kod zdrave osobe.

Vakcina koju testira IMBCAMS je jedna od šest mogućih vakcina koje kineski naučnici testiraju na ljudima.

Do sada, nijedna od vakcina nije prošla opsežna klinička ispitivanja u okviru treće faze, što je neophodan korak prije dobijanja odobrenja za prodaju.

Bijela kuća namjerava da uloži deset milijardi dolara u testiranje, proizvodnju i kupovinu jedne ili više vakcina, prenosi Dojče vele. U okviru takozvane operacije Warp Speed, do januara 2021. trebalo bi da na raspolaganju bude najmanje 300 miliona doza vakcine. U toj operaciji učestvuje šest američkih farmaceutskih kompanija i britansko-švedski koncern Astrazeneca.

Operaciju vodi američki general Gustave Perna, u okviru američkog Ministarstva zdravlja. On je, tokom saslušanja pred Senatom prošle nedelje, rekao da su SAD „spremne da sarađuju sa svakom zemljom koja pri razvoju vakcine ili ljekova pruži informacije ili kooperaciju“. Ali je poručio da Kina ne spada u te zemlje.

Čang Lung Đi, direktor laboratorije Geno-Immune Medical Institute u Šenženu, koja takođe radi na razvoju vakcine, za Dojče vele kaže: „Zahvaljujući sopstvenoj ekspertizi na području molekularne medicine, Kina bi mogla da pretekne SAD u trci za vakcinom protiv Kovida 19. Ali i dalje zavisi od uvoza visoke tehnologije za masovnu proizvodnju vakcine, zbog čega joj je potrebna pomoć iz inostranstva”.

Tokom jednog sastanka SZO u maju, kineski predsjednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja staviti na raspolaganje vakcinu kao „globalno javno dobro“. SAD se nisu priključile rezoluciji SZO, prema kojoj bi vakcinu trebalo staviti na raspolaganje „fer i pravedno“.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo