Povežite se sa nama

MONITORING

Falsifikat originala

Objavljeno prije

na

Napadi na državu, premijera, evropske integracije… Upaljene su crvene lampice, stanje je borbene uzbune. Fali jedan, doduše, najvažniji podatak: ko napada? Desetine zvaničnih izjava se sručilo u medijski prostor od 4. decembra, početka afere listing lansirane u listu Dan, stvarajući opštu pometnju.

Iako Uprava policije i specijalno tužilaštvo tvrde da istražuju oko listinga – Milo Đukanović i Duško Marković poručuju kako, sve u svemu, ne očekuju da će se utvrditi ko je „najodgovorniji”!

Njima se naknadno pridružio i premijer Igor Lukšić, premda je, na hitno sazvanoj konferenciji za medije 4. decembra, kazao da od nadležnih organa očekuje brzu istragu i poručio da će „ukoliko ona ne pokaže rezultate nadležni službenici snositi odgovornost”!

Još je rekao 4. decembra: „Ta istraga ne može da se izgubi u moru nekih drugih poslova, jer ovo je toliko važno pitanje, jer sam ja građanin ove države. Kako da garantujem da će građani biti zaštićeni ako u ovom slučaju ne dovedemo stvari do kraja. Ako istraga ne bude pokazala odgovarajuće rezultate tražiću odgovornost činovnika kojim rukovodim”.

No, obraćajući se parlamentu 14. decembra, Lukšić pravi salto mortale, pa tvrdi da je odgovor „ne” na pitanje „da li će istraga dovesti do nekog posebnog rezultata”. Zbog čega se Lukšić saglasio sa Đukanovićem i Markovićem da se, kao biva, afera ne može raspetljati?

Krenimo redom. Jesu li, kako proizilazi iz stvarnih ili krivotvorenih listinga, Igor Lukšić i Milan Roćen kontaktirali jula i avgusta 2008. sa Darkom Šarićem?

Dilema je, sama po sebi, prejako naglašena i pridat joj je u medijima nerealan značaj u kontekstu drugih nepobitnih činjenica o tome da su Šarić i povezana lica godinama od strane vrha vlasti kod nas uživali VIP status.

Podsjetimo da je Šarić 2008, kako bi se reklo, ovdje ugledni poslovni čovjek; imao je ličnu kartu (dobio je 29. februara 2008), ubrzo je pokrenuo postupak za sticanje crnogorskoga državljanstva.

Bio je akcionar Pobjede, Prva banka, većinski u vlasništvu Aca Đukanovića, sklopila je novembra 2008. ugovor o zalogu sa Mat kompani na 5,3 miliona eura.

Ista firma je od nadležnih organa Vlade Crne Gore dobila licencu za prodaju duvana a povezana firma Mat petrol i licencu za promet gorivom.

Drako Šarić je preko Mat kompani, povezanih lica i firmi sa sjedištima na Sejšelima i SAD – kako tek 2011. tvrdi crnogorsko specijalno tužilaštvo u tužbi protiv njegovog brata Duška – još od 2006. putem depozita i simuliranih ugovora, u platni promet kroz banke Crne Gore ubačio najmanje 21.353.879,22 eura, odnosno, „novac pribavljen krivičnim djelom”.

Imao je Darko Šarić najmanje jedan poslovni sastanak sa Stankom Subotićem, partnerom Vlade Crne Gore i prijateljem Mila Đukanovića. Subotić je priznao da se sa njim sastao u Ženevi.

Gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković iz DPS-a, bez odluke lokalnog parlamenta, eksproprisao je za oko milion eura opštinskog kredita parcele u Otilovićima – gdje je bila planirana gradnja velike cementare – za račun „neimenovanog” investitora. Vuković je tako pazario parcele koje prethodno nije od mještana uspio da otkupi Josif Mićković, Šarićev advokat. Raspisivao je tendere na kojima je posao dobijala Mat kompani.

Kada je za Šarićem lansirana poćernica zbog šverca kokaina, Vuković je maja 2010. izjavio da su on i njegov brat „vrlo korektni momci” i da su „u vrlo dobrim odnosima”.

„Kako ću znati gdje je Šarić, a i da znam nikada ne bih rekao”, rekao je Vuković, koji od svoje DPS nije zbog ove izjave snosio nikakve konsekvence. Tim povodom je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica saopštila da Vukovićeva izjava „nije opasna po vladavinu prava”!

Istine radi Vuković i Medenica, svako po svome zadatku, produbili su suptilne teze koje je Milo Đukanović, tada premijer, za Televiziju B92 saopštio 19. februara 2010. o Darku Šariću: ,,Imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koje se ispostavljaju u odnosu na to i na druga lica. Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima. I posebno, ne možemo im uskraćivati elementarna građanska prava”.

Đukanović je tako založio i autoritet naše države – za Darka Šarića, ordinarnog kriminalca. Prethodno je Šarić u postupku sticanja crnogorskog državljanstva 2009. prošao bezbjednosne provjere Agencija nacionalne bezbjednosti koju je tada vodio Duško Marković.

Iz Šarićevog se dosijea kasnije doznalo da je šest puta bio osuđivan presudama Opštinskog suda u Pljevljima zbog pet različitih krivičnih djela, uključujući pronevjere velikog obima i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Osuđivan je još kao maloljetnik 1988, pa 1992. na uslovnu kaznu, treći put 1994. na kaznu od četiri godine zatvora, zatim 1996. godine…

Tek sada doznajemo da se za njega raspitivala i policija Hrvatske a zbog ubistva Iva Pukanića, vlasnika Nacionala, te njegovog saradnika Nika Franića oktobra 2008. u Zagrebu. Milan Tomić, pomoćnik direktora Uprave policije (UP), saopštio je da su od crnogorskih mobilnih operatera tražili i dobili listinge Darka Šarića i dostavili ih marta 2009. hrvatskoj policiji.

Oko godinu dana kasnije, marta 2010, direktor UP-a Veselin Veljović je napismeno, u Izvještaju o aktivnostima UP-a u realizaciji policijske operacije Balkanski ratnik, varao da za Darka Šarića „nije bilo osnova za primjenu specijalističkih tehnika mjera tajnog nadzora”.

Veljović je pokušavao da zamaže činjenicu da mu je Šarić, drugi put u karijeri, zbrisao iz Crne Gore – prvi put se to desilo 1993, dok je bio komandir Stanice milicije u Pljevljima. Njegov službenik, policajac Željko Bajović, prethodno je bio šef Šarićevog obezbjeđenja. Tokom 2009. Bajović je viđan u Šarićevom društvu. Bajovića je oktobra 2009. Pljevljak R.G. teretio da ga je pretukao kod Šarićeve diskoteke Municipijum S.

Ispostavilo se kako je Bajović, sa stažom od desetak godina u crnogorskoj policiji, navodno, „na bolovanju”. Veljović je uskraćivao zahtjeve za pristup informacijama o Bajoviću. Tek docnije, tokom istrage u Srbiji, doznalo se kako se na Veljovićevog službenika Bajovića vodila kuća u Novom Sadu, zaplijenjena kao Šarićeva imovina.

Iako je u Plavoj knjizi UP-a Šarić najkasnije 2007. notiran kao pripadnik organizovanog kriminala, rukovodilac Područne policije u Pljevljima Darko Ćorac je decembra 2009, dok je Drako Šarić boravio u Crnoj Gori, saopštio da policija nikada nije vršila kontrolu njegovih firmi!

Niko ništa u Crnoj Gori nije istraživao oko Darka Šarića do medijske eksplozije sa Balkanskim ratnikom. Ranka Čarapić, vrhovna državna tužiteljka, saopštila je proljetos kako je tužilaštvo „prve informacije o slučaju Darka Šarića dobilo 4. marta 2010. godine”.

Krivični postupak protiv njegovog brata, Duška Šarića, u Crnoj Gori je pokrenut tek krajem 2010. i to ne na bazi crnogorske istrage, već je predmet preuzet „po zamolnici Državnog tužilaštva pri Sudu u Milanu”. Važan detalj – Tužilaštvo Crne Gore nikada nije podiglo optužnicu protiv Darka Šarića.

To nas vraća na dilemu da li je on jula i avgusta 2008. kontaktirao sa Igorom Lukšićem i Milanom Roćenom?

Iz gore navedenog proizilazi kako je Darko Šarić: uredno prošao provjere ANB-a; nesmetano valjao milione kroz domaće banke; poslovao sa pljevaljskim gradonačelnikom; imao crnogorsku ličnu kartu. Veljović je tvrdio da ga nije prisluškivao, „nije bilo osnova”, štoviše, njegov službenik mu je bio šef obezbjeđenja a policija prije Balkanskog ratnika nikad nije pretresala Šarićeve firme.

Tužilaštvo i Ranka Čarapić pojma nijesu imali ko je uopšte Darko Šarić – ni danas ga ne terete za bilo što. Milo Đukanović je na TV lamentirao nad ljudskim pravima Darka Šarića, višestruko osuđenog kriminalca, dok je Vesna Medenica na neviđeno amnestirala potencijalne jatake iz DPS-a…

U tom sramnom sinopsisu o mjestu i ulozi Darka Šarića u novijoj crnogorskoj istoriji, odnosno, njegovoj VIP reputaciji i statusu kod crnogorskih vlasti, afera listing, odnosno, da li su sa njim komunicirali Lukšić i Roćen – poslužila je kao interno DPS upozorenje da su svi ovih godina umiješani u sve i da se niko ne može tek-tako izvući približavanjem Evropskoj uniji.

Desetine miliona Šarićevih eura koji su, prema optužnicama, zarađeni na švercu kokaina, prošli su uredno kroz crnogorski monetarni sistem u periodu dok je ministar finansija bio Igor Lukšić a Uprava za sprečavanje pranja novca i Poreska uprava bile pod njegovom najneposrednijom ingerencijom.

Lukšić je od februara 2004. biran na dužnost ministra finansija četiri puta, a od decembra 2008. za potpredsjednika Vlade dva puta. Nije li sadašnji premijer predložio i branio zakon kojim je samo Prvoj banci odobren kredit novcem poreskih obveznika?

Niti jedna privatizacija, krupnija bankarska transakcija – a bilo ih je u vrijednostima milijardi i milijardi – nije mogla proći mimo Igora Lukšića, njegovog stvarnog ili formacijski pretpostavljenog uvida. Nikad tokom njegovog ministrovanja nije pokrenuta niti jedna finansijska istraga koja je rezultirala podizanjem optužnica protiv krupnih riba.

Na dužnost premijera je Igor Lukšić imenovan a samo formalno izabran. Nije bio nosilac liste na posljednjim parlamentarnim izborima 2009, niti je bio član politbiroa DPS-a. Sve je to postao na osnovu odluke Mila Đukanovića, koji mu je poklonio i premijerski mandat i sve što je tokom karijere u politici bio. Afera listing ga je podsjetila da je samo falsifikat originala.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE POSJETE POTPREDSJEDNIKA VLADE BUDIMIRA ALEKSIĆA SRBIJI: Državni simboli  i druge sitnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Buka koja se digla oko crnogorske državne zastave tokom susreta Aleksića i Selakovića zasjenila je to što je potpredsjednik crnogorske vlade kazao  tokom službene posjete Srbiji. Ono kada je namjerno zaboravio  da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, te da su u službenoj upotrebi osim srpskog i  hrvatski, bosanski i albanski jezik.  I da se na svima njima stvara kultura u Crnoj Gori. To baš i nije sitnica

 

Posjeta potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića Beogradu i njegov susret sa tamošnjim ministrom kulture Nikolom Selakovićem, izazvali su rasprave i reakcije kod kuće.  Razlog: na fotografiji koju je Vlada poslala medijima, da bi informisala javnost o  Aleksićevoj posjeti i susretu sa Selakovićem, nema istaknute državne zastave Crne Gore. Samo nasmijani Aleksić i Selaković, i srpska zastava.

Nakon reakcije nekih medija i javnosti zbog toga, oglasio se potrpedsjednik Aleksić, tvrdeći da je Vlada medijima poslala i fotografiju posjete na kojoj se vidi i državna zastava Crne Gore.

“Zastava Crne Gore je bila i na sastanku sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem i sa predsjednikom Vlade Srbije Milošem Vučevićem, to se jasno vidi na fotografijama, služba je poslala to svim medijima”, rekao je Aleksić za Radio Crne Gore, kako prenosi portal RTCG-a.

Onda su se oglasili iz medija, tvrdeći opet da Aleksić ne govori istinu, te da  fotografija na  kojoj se pored Aleksića i Selakovića vidi i crnogorska zastava  nije poslata medijima, već da je naknadno postavljena na sajtu Vlade. Ispostavilo se i da je na toj naknadno postavljenoj fotografiji više crnogorska zastavica, nego zastava.

Priču je odlučio da sa što manje gubitaka, završi premijer. Spajić je saopštio da je opomenuo potpredsjednika Vlade zbog propusta.

„Opomenuo sam potpredsjednika Aleksića upravo zbog jednog takvog propusta koji se očigledno desio. On se ogleda u tome što je u saopštenju koje otišlo javnosti bila istaknuta isključivo slika koja je neformalna sa platoa na ulazu u Ministarstvo kulture Srbije. Bilo je nekako čudno da ostale slike gdje su istaknute do kraja adekvatno crnogorske zastave i postavljeni i crnogorski simboli nisu bili dio tog saopštenja”, kazao je premijer u izjavi za Novu M.

Spajić je najavio da će  ubuduće biti strožiji. “Ja i dalje ne sumnjam u zlu namjeru Aleksića ili bilo koga. Razumijem da je čovjek Srbin i da sve je to u redu. Međutim, mi smo državni službenici i služimo državi Crnoj Gori. Moramo da poštujemo simbole, adekvatno ih prikazujemo, što je bio slučaj u ovoj posjeti. Propust je bio na našoj strani, samokritički mogu da kažem i čak amaterski. To je poruka prema svim članovima Vlade, gdje se ovakve stvari neće više tolerisati u budućnosti”, ocijenio je premijer . Biće prilike –  vidjećemo šta premijer neće a šta hoće tolerisati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Rekao je i da preko 200 policijskih službenika nije predalo imovinske kartone u zakonskom roku, do kraja jula, pa im prijete otpuštanja, a tvrdi i da policija ima nikad bolje rezultate u borbi protiv privrednog kriminala. Zakonski rok za tu obavezu istekao je 31. jula. Time je nakon više od deceniju ispoštovana obaveza iz Zakona o unutrašnjim poslova, koja predviđa kontrolu imovine policajaca.

Aktivni policijaci moraće podnijeti i izvještaj o promjeni vlasništva nad imovinom u prethodnih pet godina, a imovinsko stanje na uvid Odjeljenju za antikorupciju moraće da dostave i oni penzionisani u periodu od 2012. do danas, kazao je Šaranović.

Kao glavne izmjene on navodi to što povrede službene dužnosti koje su u vezi sa ignorisanjem ovih obaveza mogu dovesti i do otkaza, dok nekadašnji službenici, koji budu spremni da kriju imovinu i zbog toga plaćaju visoke novčane kazne, mogu biti i predmet istrage. Novi propis predviđa uvođenje obaveze policijskim službenicina da podnesu izvještaj o promjenama vlasništva nad imovinom u posljednjih pet godina.

“Smatrali smo tu normu jako važnom, jer je uvođenje obaveze dostavljanja imovinskih kartona ‘najavljeno’ kroz usvajanje zakona u junu 2021., a do mehanizama za provjeru životnog stila došli smo tek sada – poslije pune tri godine. Na taj način su svi oni koji su eventualno imali imovinu nesrazmjernu prihodima bili ‘pravovremeno upozoreni’ da se te imovine oslobode prenosom na treća lica ili prodajom i na taj način ‘očiste’ tragove. Imali su pune tri godine da to urade. Primjenom ove norme, kada zakon bude ponovo izglasan u Skupštini, isplivaće na vidjelo i takve aktivnosti ako ih je bilo”, kazao je Šaranović.

Predsjednik  Milatović vratio je 20. avgusta parlamentu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, navodeći da taj propis uvodi poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.

“Usvojenim zakonskim rješenjem, kompletnu proceduru izbora policijskih službenika sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova preko komisije koju obrazuje ministar, kojem je ostavljeno faktički diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika, a s obzirom na to da su ministri nesumnjivo politički izabrana lica, u tom smislu postoji visok stepen rizika od dodatne politizacije kako navedenog Ministarstva, tako i policije”, stoji u obrazloženju Milatovića.

Slične argumente tokom avgustovske rasprave u parlamentu iznio je i poslanik DPS-a Danijel Živković, koji je tada tvrdio da će “u ovom procesu ministar biti ključna ličnost, jer se zapošljavanje u Upravi policije ne može obaviti bez njegove saglasnosti, što stvara preduslove za velike zloupotrebe i vršenje direktnog političkog uticaja kod zapošljavanja policijskih službenika, a kako smo svjedočili borbi za prevlast i partijski uticaj u bezbjednosnom sektoru, onda je jasno čemu vode ove izmjene zakona”.

Šaranović, međutim, poručuje da se na propisani način poštuje jedna od glavnih preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), koja predviđa da policijski službenici moraju biti kontrolisani dalje “od podataka iz kaznenih evidencija i bezbjednosnih provjera, a da kontrole treba sprovoditi u redovnim intervalima, jer se lične okolnosti vremenom mogu promijeniti i učiniti zaposlene ranjivijim na moguće rizike od korupcije”.

Programski direktor u MANS Dejan Milovac smatra da bez detaljne provjere imovine policijskih funkcionera, naročito onih koji se nalaze na pozicijama koje su posebno osjetljive na korupciju i uticaj kriminalnih grupa, ne možemo govoriti o sistemu za koji možemo vjerovati da ima dovoljno profesionalnog integriteta da crnogorsko društvo zaštiti od organizovanog kriminala.

“Zasad ohrabruju najave nove administracije da će upravo to biti jedan od prioriteta u narednom periodu, ali će za ispunjavanje očekivanja domaće javnosti i agende evropskih integracija biti potrebno mnogo više konkretnih akcija i održivih rezultata”, naglasio je Milovac.

Prema Pravilniku, službenicima Odjeljenja za antikorupciju policajci i njihovi supružnici i djeca su u obavezi da prijave svu nepokretnu imovinu, kao i pokretnu koja se registruje – automobile, plovne objekte, vazduhoplove. Moraju prijaviti ušteđevinu, depozite i kredite u bankama u zemlji i inostranstvu, zajmove, potraživanja, hartije od vrijednosti, vlasništvo u firmama…, ali i stvari čija vrijednost iznosi više od 5.000 eura – umjetnine, nakit, satove…Takođe,moraju prijaviti i stambeni prostor u kojem žive bez obzira na to da li su njegovi vlasnici.

Po potrebi, prema Pravilniku, mogu biti kontrolisana i lica povezana sa policijskim službenikom.  Tačnost i potpunost informacija iz izvještaja provjeravaće službenik Odjeljenja za antikorupciju, upoređivanjem tih podataka sa podacima organa i pravnih lica, koji o tim podacima vode evidenciju u skladu sa zakonom.

Odgovarajući u aprilu na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore, ministar Šaranović je hitnu potrebu donošenja Pravilnika ilustrovao imovinom odbjeglog policajca Ljuba Milovića, ističući da bi “mogao da opravda 48 miliona eura koje ima na računu, da je bio policajac 5.000 godina”.

 

Fali 1.500 policajaca

Šaranović kaže da je cilj Ministarstva da tokom postupka zapošljavanja prvi put uvede i dodatnu provjeru integriteta, a nakon provjere kaznene evidencije i bezbjednosnih smetnji, i da na taj način ispuni GREKO preporuke. Ističe da sve to nije bilo moguće u uobičajenom postupku Uprave za ljudske resurse.

“Kandidati će morati da prođu kroz filtere nekoliko komisija, dok bi u Upravi za ljudske resurse kompletan postupak provjere znanja sprovodila jedno, tročlano tijelo, koje čine jedan predstavnik Uprave, jedan predstavnik MUP-a i jedan stručnjak u toj oblasti”, objašnjava Šaranović.

Istakao je da nemaju kadrovskog plana, jer da ga je bilo ne bi policiji falilo 1.500 policajaca.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Koaliciona partnerstva izazvala su unutrašnje diobe. Demokrate je napustio Đorđe Zenović, koji je predvodio listu Demokrata na prethodnim izborima.  On je pojasnio da više nije spreman da pravi kompromise na štetu Budve. “Razumijem državnu politiku i legitimne interese partija na državnom nivou, ali nisam više spreman da pravim kompromise na štetu grada u kom sam odrastao i u kom ću živjeti do zadnjeg dana”, saopštio je .

Savezništvo na podgoričkim izborima ozvaničili su ove sedmice i predsjednik države Jakov Milatović i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Milatović i Abazović predstavili su u utorak  zajedničku  listu Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović.  Uz Pokret za Podgoricu, koji čine bivši odbornici PES-a, koji su u razlazu na relaciji Spajić –  Milatović, stali na stranu predsjednika države, te GP URA, u ovom savezništvu je i Pokret za promjene (PzP).

Milatović je na predstavljanju pojasnio da se u podgoričke izbore uključuje jer je, kako je kazao, izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama, bilo da su one na lokalnom ili državnom nivou.

 “Pitaju me neki zašto se uključujem u kampanju za podgoričke izbore. Valjda misle da, kao predsjednik, treba da samo stojim sa strane, da se samo slikam sa ambasadorima, potpisujem njihove nakaradne zakone i putujem po svijetu. To je, valjda, bila uloga koju su mislili da mi nametnu, dok svakodnevno obmanjuju građane, prilagođavaju državu njihovim funkcijama i svakodnevno trguju državnim interesima”,  kazao je Milatović.  Zvuči kao da nije znao šta su ingerencije predsjednika države, kada se na tu poziciju kandidovao i osvojio je.

Odmah po predstavljanju liste, politička konkurencija krenula je da podsjeća na nekadašnje oštre riječi razmijenjene između Abazovića i Milatovića.  Više je takvih.  U različitim periodima – onom dok je Milatović bio ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića, a Abazović njen potpredsjednik koji je potom ušao u projekat manjinske vlade uz podršku Demokratske partije socijalista (DPS), a posebno kasnije kada su  Spajić i Milatović  osnovali Pokret Evropa sad.  Tako smo od ocjena Milatovića da je Abazović „izgubio ono najvažnije u politici, povjerenje“, te da je „izgubio kompas“, stigli do savezništva koje će, kako sada  tvrdi Milatović „zaustaviti politički cirkus“.

Upitan da li smatra, imajući u vidu prethodne sukobe, da je njegova koalicija sa Milatovićem principijelna, Abazović je uzvratio: “Ne postoji principijelnija saradnja na nivou Crne Gore u ovom trenutku. On je jedina osoba na političkoj sceni koja zastupa tvrde opozicione stavove“, kazao je. Takođe, na pitanje da li vidi mogućnost za koalicionu saradnju sa PES-om i Demokratama,lider URA je odgovorio: “Ja tu ne vidim ništa sporno. Oni samo moraju da znaju da mi nismo za ovakav način vladanja, koji oni promovišu“, kazao je.  Abazović je s Bečićem bio u predizbornoj koaliciji na posljednjim državnim izborima. U tu koaliciju URA i Demokrate ušli su nakon višemjesečnih oštrih javnih sukoba, a savezništvo je trajalo do raspodjele pozicija i formiranja vlade. U koju Spajić zbog uloge u aferi Do Kvon nije želio Abazovića.

Listu Pokreta za Podgoricu, URA i PzP predvodiće  funkcioner URA i zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević. On je saopštio da se na  listi nalazi 59 ljudi različitih profesija i da vjeruje da će ona biti najkvalitetnije što građani mogu da zaokruže: “Lista ima preko 40 odsto žena. Vjerujem da će ovi ljudi nakon izbora moći da pomognu gradu znanjem i iskustvom. Mislim da je ova lista pobijedila predajom, učešćem, ostalo je da vidimo rezultat konkurenata”, kazao je on.

Iako je od raspisivanja izbora spekulisano da bi na izborima u Podgorici mogla nastupiti državna vlast u širokoj koaliciji, to se, jasno je, neće desiti. Osim savezništva PES i Demokrata, zajednički nastup najavile su NOVA i DNP, Andrije Mandića i Milana Kneževića. Listi bi, prema pisanju medija,  trebalo da se pridruže i Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, no to još nije ozvaničeno.  Ono što se zna je da će listu predvoditi aktuelna predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Šef kluba odbornika Nove u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić  saopštio je da se zalažu za širu koaliciju, da su pregovori još u toku, te da bi njihov ishod trebalo da bude i zvanično poznat do kraja ove sedmice.

Bošnjačka stranke će  samostalno izaći na izbore, i ostati van aranžmana partija koje čine vlast na državnom nivou. Kako su saopštili, odluka o samostalnom nastupu donijeta je – jednoglasno.

Samostalno na izbore izaće će i DPS. Ta stranka ove sedmice započela je predizbornu kampanju skupom na kom je prisustvovao i bivši višedecenijski šef  te partije Milo Đukanović.

DPS je na društvenim mrežama naveo da je to bio “sastanak partijske mreže u Podgorici i zvanični početak kampanje ‘I riječju i djelom! – dr Nermin Abdić'”. Njihovu listu predvodi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić.

Samostalno će nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim podgoričkim izborima nije uspio da pređe cenzus. „ Mi – obični građani . Oni – partijske elite. To je jedina podjela na ovim izborima. Odluči gdje pripadaš”, poručio je Perić.

Kad je riječ o opoziciji, još ranije je najavljeno da će na podgoričkim izborima skupa nastupiti Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate (SD), Socijalistička demokratska partija (SDP) i Liberalni savez ( LP). Listu će predvoditi Boris Mugoša, poslanik SD.

Osim nenadanih saveza i razlaza, na političkoj sceni na djelu je i usitnjavanje. Na ovim izborima samostalno  će nastupiti i nekoliko partija koje predvode bivši ministri ili pak premijeri Spajićeve, Abazovićeve i Đukanovićeve vlade.

Samostalno će nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te Stranka evropskog progresa nekadašnjeg Đukanovićevog bliskog saradnika i premijera Duška Markovića.  Samostalni nastup na podgoričkim izborima po prvi put  najavilo je i Udruženje podstanara.

To je predizborna postavka političke scene. Kako će izgledati nakon rezultata, niko ne zna. Osim da se politički akteri neće opet razilaziti i miriti zbog principa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo