Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FALSIFIKOVANJE MEDICINSKE DOKUMENTACIJE: Greške opasne po život

Objavljeno prije

na

Uprkos pritiska javnosti, tužilaštvo uporno ćuti: NVO Krug života je prije devet mjeseci, 4. juna 2013. godine, tom državnom organu dostavila krivičnu prijavu zbog falsifikovanja medicinske dokumentacije. Tražili su, između ostaloga, saslušanje čelnika i doktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Ginekološko-akušerske klinike (GAK). Ono nije urađeno, slučaj stoji. Saslušan je tek podnosilac prijave, prvi čovjek NVO, Dejan Cvijanović. Sumnje koje su bile povod za krivičnu prijavu, smrtno su opasne: falsifikovanjem dokumentacije, tvrdi Cvijanović, KCCG prikriva dokaze. Time štite odgovorne za nepravilno liječenje, ili, čak – za smrt pacijenata!

Kako je Monitoru saopšteno iz narečene NVO, tužilaštvo nije saslušalo dok¬to¬re: Sne¬ža-nu

Crnogorac, Snežanu Raspopović, Gorana Lazarevića, Mirjanu Marković, Azru Begović, anesteziologa Gorana Marjanovića, kao i medicinske sestre, koje su radile tokom liječenja Velike Cvijanović i njenih tek rođenih blizanaca Strahinje (koji je nekoliko dana poslije rođenja – 2010. godine – preminuo) i Jovana.

Taj slučaj, smrt novorođenog Strahinje Cvijanovića, 15. februara 2010. godine, bio je inicijalna kapisla za krivičnu prijavu, kojoj su pridodata još dva slučaja – predmet porodice pokojnog Božidara Kažića i porodice Elvira Šahmanovića. Porodica Vuka Bulatovića, podnijela je sopstvenu krivičnu prijavu. Takođe za falsifikat.

Najkraće: otac blizanaca, Dejan Cvijanović, sedam dana nakon smrti djeteta, 22. februara 2010, dostavio je zahtjev za uvid i kopiranje medicinske dokumentacije. Početkom marta udovoljeno je zahtjevu, porodica je izvršila uvid, iskopirala dokumentaciju, sačinjena je službena zabilješka. Dvije godine kasnije, krajem juna 2012. godine, Cvijanovići nanovo traže medicinsku dokumentaciju. Koncem jula i tom zahtjevu je udovoljeno, pa su papri dati na uvid i kopiranje. Međutim, nijesu isti. Sačinjena je službena zabilješka (broj: 03/01-10265), potpisali su je Dejan Cvijanović i ovlašćeni službenik Kliničkog centra. U njoj je konstatovano da postoje dva nova dokumenta, u odnosu na prethodno kopiranu dokumentaciju!

Godinu kasnije, 27. maja 2013. godine, opet je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju. Ovaj put utvrđene su nepravilnosti u više dokumenata (službena zabilješka broj: 03/01-6559/1): ispravke, različiti nalazi urađeni u boksu KCCG i odjeljenju neonatologije. Nešto manje od dva mjeseca kasnije podnijet je zahtjev sa pitanjem – koliko je puta medicinska dokumentacija na ime Janjušević Velike i njene djece izdata iz Arhive medicinske dokumentacije KCCG.

Krajem novembra iste godine stiže odgovor (zaveden pod brojem: 03/01-18189) da je medicinska dokumentacija prvi put izašla iz arhive 01. juna 2012. godine (zadužila i vratila medicinska sestra Milica Đukić). Neistina: porodica je izvršila uvid u traženu dokumentaciju dvije godine ranije, 22. februara 2010. godine!

Nakon usmenog prigovora, 18. decembra 2013. godine odobren je uvid u Arhivu Kliničkog centra. Dokument (broj: 03/01-18189-1) je potpisala glavna sestra Valentina Šćekić, u njemu doslovce stoji: ,,Uvidom u evidenciju ne postoji podatak da je dokumentacija na ime Janjušević Velika i njena dva rođenja na spiskovima predatih istorija. U usmenoj komunikaciji sa medicinskom sestrom Lolom Raičević koja je u periodu do marta 2012. godine bila glavna sestra Ginekološke klinike, ista je navela da je to sporna istorija koju je ona lično predala Arhivi, naknadno, u martu 2012. godine.” ,,Ne postoji podatak”. ,,Usmeno”. ,,Naknadno”.

Dejan Cvijanović za Monitor kaže da je stanje u Arhivi očajno. ,,U arhivi se ne poštuju ni najosnovnija pravila. Totalni nemar. Ne postoji precizna evidencija ko donosi dokumentaciju, ko je prima. Ne postoje omoti spisa. Evidencija je upisana na običnim A4 papirima, bez potpisa i pečata lica koje istu donose ili zadužuju. Navedeno samo govori o rasulu i nesavjesnom radu menadžmenata najveće medicinske ustanove u Crnoj Gori. Velika sramota. Pitamo se: da li se, s obzirom na dosadašnje iskustvo, ovo radi namjerno i da li ovakav haos nekome odgovara da bi lakše zametnuli tragove za loše stvari koje se dešavaju.”

Slučaj porodice pokojnog Božidara Kažića, takođe je alarmantan. Na dokumentu, koji se zove ,,Saglasnost za medicinsku intervenciju” KCCG, Klinika za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola, od dana 29. novembra 2010. godine, stoji potpis pomenutog Kažića. Direktor KCCG Milan Mijović u više navrata potvrdio je vjerodostojnost potpisa, kaže – Kažićeva porodica i Kažić lično su dali saglasnost za operaciju. Međutim, stalni sudski vještak, grafolog Zdravko Janković u zvaničnom vještačenju (br- 75/12, 19. 04. 2012.), zaključuje, decidno: ,,Sporni potpis koji glasi na ime Kažić Božidara konstatovan na spornoj Saglasnosti za medicinske intervencije sačinjenoj od strane KCCG-Podgorica dana 29.11.2012. godine (rubrika: „Potpis pacijenta”), nije autentičan potpis Kažić Božidara.”

Tu je i slučaj porodice Elvira Šahmanovića. Iz NVO Krug života upozoravaju: medicinska

dokumentacija pokojnog Šahmanovića nestala je iz KCCG. Originali su dostavljeni državnom tužilaštvu. Suprotno zakonu: originalna dokumenta se moraju čuvati u zdravstvenoj ustanovi, a ostalim institucijama se dostavljaju samo kopije. Od 3. jula 2009. godine spisi Elvira Šahmanovića nijesu u Arhivi KCCG!

I predmet porodice Vuka Bulatovića je falsifikovan. Naime, u medicinskoj dokumentaciji očita je naknadna ispravka datuma na izvještaju ljekara specijaliste, zdravstvenom kartonu i potvrdi o izvršenom pregledu. To je, nakon uvida u pomenuta dokumenta, utvrđeno i od strane Komisije za stručna pitanja Ljekarske komore Crne Gore. U izvještaju Ljekarske komore stoji: ,,Uvodom u priloženu dokumentaciju može se utvrditi da su urađene korekcije datuma pregleda spornog dana 29. febraura i 1. marta 2012. godine na specijalističkom nalazu i u zdravstvenom kartonu. Dostavljena je i potvrda o izvršenom pregledu-liječenju, potvrda za obračun putnih troškova od 29. februara 2012. godine. Na istoj potvrdi se konstatuje da je vršena korekcija datuma.”

Iz NVO Krug života smatraju da nije dovoljna samo konstatacija, naprotiv. ,,Sve ovo se budno prati i u Ljekarskoj komori Crne Gore. Čak i sami zaključuju, u postupku porodice Bulatović, da postoje prepravke u specijalističkom izveštaju ljekara. I to je sve, tu se sve završava. Gospoda iz Komore zaboravljaju da imaju i druge mehanizme koje mogu iskoristiti, kao što su Sud časti i oduzimanje licenca za rad. Međutim, očigledno da ne postoji volja za tako nešto.”

Pa slučaj pokojnog Vukića Obradovića. Njegov sin, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Danko optužio je ljekarku Doma starih ,,Grabovac” u Risnu N. Glogovac i internistu kotorske bolnice, da su nepružanjem adekvatne zdravstvene zaštite doprinijele pogoršanju stanja njegovog oca Vukića (82), usljed kojih je i preminuo 4. marta prošle godine. I taj slučaj, takođe, obilovao je falsifikatima.

U emisiji Robin Hud od 22. novembra 2013. godine, doktorka Glogovac je priznala da je u slučaju porodice Obradović, kako je rekla, dodavala i ispravljala medicinsku dokumentaciju, jer je, navodno, ,,prepedantna” te da je to njen običaj. I tu postoji sumnja o nesavjesnom liječenju sa smrtnim ishodom. Cjelokupna javnost je čula gospođu Glogovac, ali ljudi iz tužilaštva izgleda ne gledaju televiziju, kaže za naš list Cvijanović.

Tužilaštvo se, dakle, ne oglašava. To nije ništa neuobičajeno, kažu iz Kruga života, dodajući da je takav rad državnih organa nešto na šta su navikli, te da im veliki broj građana ukazuje na opstukcije koje se vrše.

,,Moram priznati da je to prilično frustrirajuće za sve nas. Oni koji bi trebalo po definiciji da budu na strani građana i zakona, njih mišljenje građana očigledno ne interesuje. Svojim radom stali su na stranu onih koji taj isti zakon krše. Kakvu nam poruku šalju? Da li treba da zaobilazimo institucije sistema i sami tražimo pravdu?”

Da li bi sedmostruki premijer Milo Đukanović i njegov ministar zdravlja Miodrag Radunović i ovdje preporučili običajno pravo?

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo