Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fantom kida vodovod

Objavljeno prije

na

Misterija ili komedija, šta god da je muka je seljačka. U selu Babića Brijeg pokraj Bijelog Polja već godinama, i pored postavljenog vodovoda, nema vode. Neidentifikovani počinilac, kako se to kaže u crnim hronikama, najprije je ometao izgradnju vodovoda zatrpavajući kanale i rušeći betonaže, a posljednjih šest godina, od kada su slavine nekako protočile, kida vodovodne cijevi sprovedene kroz šumu iznad sela u dužini od pet kilometara.  Fantom koji kida kablove i ruši kaptaže vrlo je uporan, ni policija mu ne može ništa, kaže Dragan Filipović, jedan od 37 domaćina s Babića brijega. „Prijavljujemo policiji ali bez rezultata. Nekima to izgleda smiješno, ali nama je velika muka. Za kuće koje gradimo vodu dopremamo cisternama. Započnemo gradnju kuće a voda nestane. Bašte su nam ljeti suve. Kupatila bez vode. Žedni smo”, priča Filipović. POLICIJA NEMOĆNA: Kada slavine presuše, dok seljani dotrče i pronađu probušeno mjesto, što u šumi i nije lako, jedino vide tragove neobičnog rušitelja. Slučaj prijave policiji i na tome stane. Već trinaesti put. Toliko su namjerno počinjenih havarija na novosagrađenom vodovodu do sada izbrojali. Pare trošimo popravljajući cijevi i ugrađujući spojnice, kaže Novo Vuković. „Posljednji put smo popravljali cijevi prije petnaest dana. Tražili smo opet od nadležnih da riješe slučaj. Policija je obećala da će konačno ozbiljno razmotriti situaciju. Ipak, svaki čas očekujemo fantoma na djelu. Ovo je nepodnošljivo”, kaže Vuković.

Nedavno su mještani jedno sumnjivo lice iz susjednog sela prijavili policiji pa sudu. Ispalo je, bez valjanih dokaza. Platili kaznu za klevetu i ostali žedni. „Napravili smo grešku zato što smo sami tužili jednog čovjeka umjesto da je to učinilo tužilaštvo ili da je istragu pokrenula lokalna uprava, odnosno nadležna služba za vodoprivredu. Od sada, kad god nam se ovo ponovi, a gotovo smo sigurni da hoće, smatraćemo da nam vodu kida načelnik policije, predsjednik opštine, predsjednici suda i tužilaštva. Pa ovako nešto da se godinama ponavlja, ne vjerujem da je ikada igdje zabilježeno”, kaže Vuković.

U šumi, cijevi za vodu uvijek su pokidane na različitim mjestima. Ali, mještani Babića Brijega ne mogu da uhvate fantoma. Kada slavine presuše, daju se u potjeru. Obično jedino vide samo tragove. Nađu iskopane i pokidane komadiće crijeva za vodu, rupu u zemlji, stope opanaka broj oko četrdeset i kopita konja. Jednom su pronašli i kramp. Kad dođe policija – uvijek je kao kasno da pronađe i fantoma. Fantom je brz. „Neko ga štiti. Nemoguće je da policija nije sposobna da riješi ovaj slučaj koji se toliko puta ponavlja”, kaže Novo Vuković.

POSLJEDNJA STRAŽA: Postavljali su seljani straže, čuvali kanale i kaptaže. Čim malo popusti pažnja, čim prispu – evo ga opet. Motiv da se selo ostavi bez vode s posve regularnog državnog izvorišta nejasan je, kaže Dragan Filipović. „Lično sam s komšijom prije pola godine bio na straži. Čuvali smo kaptaže deset dana nakon što smo ih popravili. Onda smo se ponadali da će odustati i da će nas ostaviti na miru. Bili smo posljednja straža. Dok sam došao iz šume do sela voda je nestala. Čekao je dok odemo i kvrc”, kaže Filipović.

U svojoj muci trideset sedam porodica s Babića Brijega mislilo je da je vrijeme kaubojskih potjernica prošlo. Da će njihov fantom biti uhvaćen. A nije. Godinama ga traže. Novo Vuković strahuje da bi revolt seljana mogao da eskalira u ozbiljan eksces. On je bio predsjednik Odbora za izgradnju vodovoda koji je sagrađen opštinskim i njihovim novcem. Vuković sada brine o popravkama. Nakon svega mještani Babića Brijega odlučili su da za rušiteljem raspišu potjernicu. „Sakupićemo novac i onoga ko ga fotografiše dok kida cijevi nagradićemo sa 500 eura. Sa 1000 eura nagradićemo onoga ko na sudu dokaže ko je rušitelj vodovoda”, kaže Novo Vuković. Mještani Babića Brijega ipak su uvjereni da bi bilo bezbjednije da posao obavi policija.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo