Papa Franjo proslavio je početkom nedjelje 77. rođendan u društvu četiri beskućnika na doručku u hotelu Sent-Mart u kome živi.
Horhe Mario Bergoljo – papa Franjo, je 13. marta ove godine izabran za nasljednika trona Svetog Petra, a već važi za jednog od najneformalnijih i najskromnijih papa u novijoj istoriji Vatikana. Više od toga, novi papa daje izjave i povlači takve slobodoumne reformatorske poteze za kakve nijedan svetovni državnik danas nema hrabrosti. Po svijetu se o papi Francisku priča kao o ličnosti godine, a tu titulu su mu među ostalima dodijelili američki magazin Tajm i najstariji časopis za gej populaciju u Sjedinjenim Američkim Državama Advokat.
Pošto je kardinal Horhe Mario Bergoljo iz Argentine izabran za 266. poglavara Rimokatoličke crkve, na prvoj misi je poručio: ,,Sada ćemo započeti taj put biskupa i naroda, put ljubavi i povjerenja među nama, molimo za nas, molimo za cijeli svijet da ostvarimo bratstvo”.
Papa Franjo, čiji su potomci iz Italije, prvi je suveren Vatikana grada-države, izabran u posljednjih 1.300 godina a da nije s područja Evrope. On je ujedno prvi papa iz Južne Amerike i prvi jezuit na čelu Vatikana.
Novoizabrani čelnik jedne od najstarijih institucija na svijetu je odranije bio poznat po skromnosti i zalaganju za socijalnu pravdu. Živio je u malom stanu u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine, vozio se gradskim prevozom i sam sebi kuvao. Otkako je izabran 13. marta jasno je stavio do znanja da se zalaže za drugačije papinstvo. Noć kada je izabran odrekao se papske limuzine i putovao autobusom sa kardinalima koji su ga izabrali. Sljedećeg dana vratio se u hotel gdje je odsio prije konklave i platio račun. Nosio je sam svoj ručni prtljag na prvom putovanju za koje je izabrao Brazil. Prtljag nije ispuštao, čak i dok se pozdravljao s nekim zvaničnicima koji su došli da ga isprate.
Prvi organizacioni potez pape Franja u Vatikanu bilo je temeljno restruktuiranje Istituto per le Opere di Religione (IOR), popularno – Božije banke. Sem što je promijenio rukovodstvo banke uvodeći i stručnjake laike u upravu, naredio je da banka mora transparentno poslovati po svim pravilima finansijskih ustanova. Saopšteno je, do sada nepojmljivo, da će reviziju poslovanja banke raditi za to ovlašćene laičke agencije. Poslije 125 godina finansijskih zakulisnih radnji koje su podrazumijevale, kako tvrde italjijanski mediji, i pranje novca za račun mafije, Banca di Dio je 1. oktobra ove godine prvi put u svojoj istoriji objavila bilans.
Na red je došla unutrašnja struktura upravljanja u Vatikanu. Prvo je podvrgnuta „krunjenju” Kurija, moćno tijelo, organ iz vremena antičkog Rima, koje je zaduženo za savjetovanje postavljenih dužnosnika. Zatim je papa krenuo da slabi i ostale centre moći. Na kraju je smijenio i predsjednika „vlade”, moćnog kardinala Bertonea.
Odijum prema „dvorjanima” pod kojima se podrazumijevaju razni savjetnici, papa je uobličio tijelom koje stara struktura u Vatikanu neće voljeti. Tijelo se zvanično zove Savjet kardinala, a striktno je sastavljeno od imenovanih kardinala iz svih krajeva svijeta. Nezvanično ga krste „K8+” (osam kardinala plus jedan biskup).
K8+ koji ima savjetodavni karakter, a ne vlast, sa papom zajedno pretresa važna pitanja i predlaže kako ih rješavati. Tim gestom papa je postigao dva cilja: Kuriju je učinio definitivno beskorisnom i zrelom za ukidanje i obesmislio provokativna nagađanja ko ga savjetuje ako to nije Kurija.
Još više privlači pažnju to što papa želi ,,siromašnu crkvu za siromašne”. U prvom obraćanju novinarima u Vatikanu istakao je da izabrao ime po svetom Franji Asiškom koji se odrekao bogatstva da bi pomogao siromašnima.
Papa Franjo je zalažući se za socijalnu pravdu apelovao povodom Međunarodnog praznika rada 1. maja na političke lidere u svijetu da učine sve što je u njihovoj moći da se otvore nova radna mjesta. Tih dana u jednoj fabrici tekstila kada se urušila osmospratnica smrt je našlo više od od 400 ljudi. ,,Naslov koji me je posebno pogodio na dan tragedije u Bangladešu bio je Živjeti sa 38 eura mjesečno. Toliko su bili plaćeni oni koji su umrli. To je ono što zovemo robovskim uslovima rada”, rekao je papa u homiliji pred hiljadama vjernika na Trgu Svetog Petra u Rimu.
Papa je kazao: „Idemo protiv Boga ako ne platimo ljude pošteno, ne damo im posao zato što isključivo vodimo računa o finansijskim rezultatima i zaradi”. Dvije nedjelje kasnije pred oko 200.000 članova laičkih pokreta, na Trgu svetog Petra poručio je: „Svjedoci smo krize čovjeka koja uništava čovjeka. Ukoliko u javnom životu i u politici nema etike, sve je moguće”
Kitikovao je shvatanje da je smanjivanje ulaganja u banke tragedija, a da to ako porodice nemaju što jesti nije važno. ,,To je naša kriza. Moramo se boriti protiv takvog mentaliteta”.
Odaslao je i druge važne poruke. „Urgentna je potreba za finansijskim reformama etičkog karaktera koje će okrenuti tokove u korist svih… Ljudi su prinuđeni da se bore za goli život, čak za život ispod dostojanstva… Finansijska kriza koju doživljavamo skopčana je sa dubokom ljudskom krizom – poricanja primarnosti ljudskih bića… Kult novca i diktatura bezlične ekonomije oduzimaju nam prave humane ciljeve… Ljudska bića kao takva postaju shvaćena kao potrošno dobro koje može biti upotrebljeno i bačeno kad više nije korisno… Nema goreg siromaštva nego kada nekoga liše mogućnosti da zarađuje za život, kada mu oduzmu dostojanstvo rada”.
Uoči sastanka Grupe osam (G8), papa Franjo je poslao pismo britanskom premijeru Dejvidu Kamerunu, predsjedavajućem skupa u Sjevernoj Irskoj. Apelovao je da utiče na državnike svijeta kako bi imali u vidu da „svaka ekonomska i politička teorija ili akcija mora težiti da svakom građaninu planete obezbijedi minimum sredstava za život u dostojanstvu i slobodi, sa mogućnošću da zasnuje porodicu, školuje djecu, slavi Boga i razvija svoje sopstvene humane potencijale”. Da li je papa predosjetio koje su neminovne teme skupa ili su državnici podlegli snazi njegovog autoriteta, tek o tim temama se zaista raspravljalo.
To su bili neki od razloga zašto je papu Franja komentator američkog poslovnog časopisa Forbes, u vlasništvu jednog od najbogatijih medijskih magnata Ruperta Mardoka, nazvao komunistom. Dirnuo je u živac time što je obznanio borbu protiv raznih lobija i čišćenje počeo od svoje kuće – Vatikana. To je tek početak i to može biti zarazno.
Apostolsko pismo, programatski spis u kojem se kapitalizam naziva krađom od siromašnih izazvao je i burne reakcije i konzervativnih krugova i u Njemačkoj. Kad vjerski poglavar katolika slobodno tržište naziva ,,tiranijom”, onda u tim krugovima prestaje svaka šala i teološke rasprave. ,,Kada ne dijelimo naš imetak sa siromašnima, znači da se od njih krade, jer imetak koji mi imamo, ne pripada nama, nego njima”, poručio je papa. Kada papa kaže kako je postojeći ekonomski poredak ,,nepravedan u korijenu”, politički se otvaraju neugodna pitanja.
Sa stranica njemačkih ekonomskih listova su podsjetili kako je teze o imovini kao ,,krađi od siromašnih” u stvari citat teologa i mistika svetog Ivana Zlatoustog i kako se kroz istoriju uvijek iznova pojavljuje ideja nekakvog hrišćanskog komunizma.
Optužbama o ,,komunizmu” i ovog pape i čitave teologije oslobođenja koja je raširena u Južnoj Americi, pozabavio se i dugogodišnji dopisnik lista Bild iz Vatikana Andreas Engliš u svojoj knjizi Franja – Znaci nade. U Južnoj Americi još ima bijede kakve se u Evropi više niko ne može sjetiti. Tu govoriti o nekakvoj ideologiji Karla Marksa – je besmislica, poručio je Engliš, podsjećajući kako su u Južnoj Americi goleme razlike između bogatih i siromašnih. U Evropi smo svi mi već zaboravili što to znači kad se jedino ,,crna zemlja” može dati svojoj djeci za jelo. Jedan sveštenik – kao što je to Bergoljo, koji je radije odlazio u naselja siromašnih nego sjedio za bogatu trpezu prebogatih sunarodnika, jedva da se i može mjeriti ideološkim mjerilima kakva su poznata u Evropi, pisao je Engliš.
,,Hrišćanski komunizam” nije baš funkcionirao ni među sljedbenicima Franje Asiškog i teško je vjerovati kako će nastupiti nakon Apostolskog pisma pape Franja. U njemu on prije svega piše o odnosima na tržištu u savremenom globalnom svijetu gdje je veoma nejasna razlika izmedu špekulacije i kocke i između kapitalizma i krađe.
Ukoliko se o tome raspravlja i u bogatim zemljama i to je barem nešto. I to je zasluga ovog pape.
Tako govori papa Franjo
„Kad sretnem nekog klerikalca, u trenu postajem antiklerikalac”.
„Prozelitizam(‘manija preobraćanja u drugu vjeru’) je budalaština bez smisla…”
“Potrebno je da se upoznajemo, da slušamo jedni druge, da proširujemo obim mišljenja…”
,,Svako od nas ima svoju viziju Dobra i Zla…”
,,Poglavari Svete stolice su često bili narcisoidni te podložni laskanju dvorjana, a dvorjani su papska kuga…”
,,Kurija ima defekt vatikanocentrizma, ja tu viziju ne dijelim, Crkva mora biti zajednica Božjeg naroda i sveštenika. Biskupi moraju da liječe duše, moraju biti u službi Božjeg naroda…”
,,Milost pogađa dušu: na nju ima prava i onaj ko nije vjernik”…
„Ne mogu se osuđivati osobe zato što su homoseksualne. Treba uvek cijeniti osobu, čovjeka. Ko sam ja da im sudim?”
,,Kao mlad bio sam sklon autoritarnosti, a i sada brzo donosim odluke, to mi je donijelo lošu reputaciju konzervativca, ali ja nikada nisam bio desničar.”
,,Gospode, nauči nas kako da se borimo da ljudi dobiju posao. Gdje nema rada, nema ni ljudskog dostojanstva.”
,,Idol današnjeg vremena je novac, a mi moramo u centar vratiti čovjeka. Gospode, pomozi nam da obuzdamo egoizam.”
,,Ja nisam Tarzan da mogu sve, i ono što govorim nije komunizam nego Jevanđelje.”
,,Moramo razumjeti one koji se razvedu. Moramo razumjeti ženu koju je muka natjerala da posegne za abortusom. Moramo proširiti prostor ženama u Crkvi. Izazov je pokazati više rezumijevanja za specifično mjesto žena i njihovih genijalnih sposobnosti. Žena Marija vrednija je od biskupa. Uostalom i Crkva je riječ ženskog roda.”
,,Imamo u Crkvi snažnu tendenciju duhovnog nasilja – manipulisanja sviješću, teološkog ispiranja mozga, što na kraju dovodi do potpuno nominalističkog sučeljavanja sa Hristom…”
Milan BOŠKOVIĆ
IN ENGLISH1 sedmica
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice