Povežite se sa nama

FOKUS

GODINA 2016.: Svi smo mi svjedok saradnik

Objavljeno prije

na

Godine kod nas već odavno ne proleze, nego se preturaju. Nijesu vrijeme koje teče, nego teret koji se podnosi. U nezavisnoj, demokratskoj, evropskoj Crnoj Gori, ni 2016. nije promijenjena vlast koja traje već više od četvrt vijeka. Mehanizmi koji je održavaju lako se mogu zamisliti kao džinovski pauk, sposoban da uvijek isplete još monstruozniju mrežu, zarobi i udavi sve što bi moglo ličiti na slobodu.

Zbog izbora, ali i zbog toga što je to jedan od temelja njene dugovječnosti, vlast je predano radila na produbljivanju crnogorskoh podjela. Državoljupci i državomrsci, evropljani i retrogradne snage, ljubitelji NATO saveza i njegovi protivnici, oni koji su za „promjenu civilizacijskog kruga” i rusofili, partizani i četnici, zelenaši i bjelaši.

Ispod tih ponjava ostaje jaz između bogatih i siromašnih, dobitnika i gubitnika tranzicije, onih što su se snašli i onih koji nijesu.

Snalažljivost je, usput, nasledna. Jedna od vijesti koja obilježava kraj godine je da struja u narednoj neće biti skuplja, samo će nam računi biti veći. Za tu zanimljivost dugujemo zahvalnost Blažu, – sinu Mila i nećaku Aca Đukanovića – mladom vlasniku malih elektrana, kojem ćemo plaćati što nam obezbjeđuje zelenu energiju.

Na početku godine bila je drama. Vlada je riješila da se u parlamentu isprsi i postavi pitanje povjerenja u sebe samu. Žalili su se da je vlast formirana kao koaliciona, ali da nema ,,jasnu političku podršku parlamentarne većine”. Prevedeno – odmetnuo se SDP.

Uskočili su poslanici Pozitivne Crne Gore Darko Pajović, Azra Jasavić i Goran Tuponja, kao i Damir Šehović i Mićo Orlandić, socijaldemokrate Ivana Brajovića i Vujice Lazovića.

Formalno na predlog Pozitivne, suštinski zbog političke krize, premijer Milo Đukanović ponudio je opoziciji mjesta u MUP-u, Ministarstvu rada, poljoprivrede i finansija, kao i potpredsjedničko mjesto u Vladi. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je kako sve partije treba da razmotre ponudu premijera do 1. februara. Razmatranje je trajalo mjesecima.

U stvarnom životu, Zavod za statistiku nas je početkom marta obavijestio kako neće objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Posljednji poznati nijesu bili uveseljavajući: prosječna plata 489, potrošačka korpa 806 eura. Godina im, kazao je Monstat, treba da utvrde je li došlo do promjene u strukturi onoga što troši prosječno domaćinstvo. Do oktobra su izmozgali i predstavili probnu potrošačku korpu u kojoj je broj artikala smanjen sa 139 na 92. Izbačena je stavka izdataka za stanovanje. Čak i tako, pokazalo se, prosječna crnogorska porodica za preživljavanje raspolaže sa 2,08 eura dnevno. Toliko koštaju dvije paštete ili četiri hljeba ili tri litra mlijeka ili dva kila jabuka. Nema pranja, nema kupanja.

U martu je Više državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo Višem sudu optužni predlog protiv funkcionera DF-a Slavena Radunovića i Andrije Mandića, zbog krivičnog djela pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja. Kazna za to je tri mjeseca do pet godina zatvora.

Okrivljenima je stavljeno na teret da su 24. oktobra, na protestu ispred Skupštine Crne Gore, ,,u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja države, pozivali da se silom promijeni ustavno uređenje, svrgnu najviši državni organi i predstavnici tih organa”. Apelacioni sud je, nakon što je Viši sud dva puta odbio da potvrdi optužnicu protiv Mandića i Radunovića, zbog nedostatka osnova sumnje, prihvatio treću žalbu državnog tužilaštva, pa je krajem septembra suđenje počelo. I još traje. U DF-u ovaj proces smatraju montiranim, kažu da je riječ o političkom progonu i pokušaju zastrašivanja građana.

Pregovori o vladi izbornog povjerenja trajali su i dalje. Konačno je, polovinom aprila, direktorica TVCG Radojka Rutović podnijela ostavku. Njena smjena bila je jedan od uslova opozicije za potpisivanje sporazuma o fer izborima. U međuvremenu je DPS rutinski odradio izbore u Tivtu – osvojili su apsolutnu vlast uz ogromnu izlaznost birača. DF, URA, Demokrate i Demos bojkotovali su izbore.

Preko stotinu dana prošlo je od kad je dogovoreno da u vladu uđu predstavnici opozicije do 13. maja, kad se u parlamentu pojavio premijer Đukanović da predloži razrješenje starih i izbor novih, opozicionih, ministara. Poslanici Demokratskog fronta dočekali su ga uzvicima ,,Milo, lopove”. Premijer je uzvratio sa: ,,Bravo, kreteni”.

Skupština je 19. maja izglasala posebni zakon za sprovođenje političkog sporazuma o stvaranju uslova za fer i demokratske izbore.

Predstavnici dijela opozicije – Demosa, pokreta URA i SDP-a, zauzeli su četiri ministarska mjesta i preuzeli funkcije u važnim državnim službama i državnim preduzećima. DF u pregovorima nije učestvovao, SNP, na kraju, nije htio da predloži svoje kandidate za ministre. U sitne sate Ranko Krivokapić je razriješen funkcije predsjednika parlamenta. Na to mjesto je početkom juna izabran Darko Pajović, predsjednik Pozitivne. Taj se dar brzo istopio.

Trećina radnika u Crnoj Gori zaposlena je na crno ili dio zarade prima na ruke, objavljeno je tih dana, ali to nije bila priča sa naslovnih strana. Stopa aktiv¬nosti radno sposobnih muškaraca u Crnoj Gori je najniža u Evropi. Nezaposlenost nam je, čak i zvanično, u međuvremenu prešla 21 odsto.

Malo ko je u Crnoj Gori shvatio oko čega se i kako se tačno Svetozar Marović s familijom nagađa sa tužilaštvom. Trajalo je to tokom ljeta, u septembru je objavljeno da se Marović sa tužiocem nagodio da izdrži zatvorsku kaznu od godine i deset mjeseci zatvora i da u budžet uplati 50.000 eura. Skrušen i bolan, Marović je trenutno zvanično na liječenju u Beogradu. Mediji objavljuju njegove fotografije iz kafane.

Specijalno državno tužilaštvo je do jula 2016. zaključilo 24 sporazuma o priznanju krivice za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Tu vrstu pravde većina građana još nije shvatila.

Dok su ministi i drugi predstavnici opozicije pokušavali da se snađu u rovovima vlasti, snašle su nas kvrgave krave. U punom sjaju se na sirotim govedima pokazala snaga države. Vakcinacija je počela kad se bolest uveliko proširila.

Nadležni su se kleli da je situacija pod kontrolom, ubjeđivali ljude da su meso i mlijeko bezbjedni. Samo mlijeko treba prokuvati. Šta sa sirom koji se pravi od nekuvanog mlijeka, nije se znalo. Jedna vladina činovnica pozivala se na evropske direktive i čudesa, druga je tvrdila kako prva ništa ne zna i da hrana koja je bila u dodiru sa bolesnim životinjama može biti opasna. I jedna i druga, koliko se zna, i danas primaju državnu platu.

Država je rekla da će nadoknaditi štetu zbog ubijenih krava. Ko je, zbog bačenih kaca sira, ostao bez patika za školu – sitna je briga za direktore direktorata i sekretare sekretarijata. Oni brinu o ,,farmerima”, ne o onima čije krave imaju imena.

U septembru je objavljeno da je u prvih osam mjeseci Crna Gora izvezla robu vrijednu oko 202 miliona. Uvoz je koštao 1.378 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,7 procenata.

Ništa za to, počela je kampanja. Prijavilo se 17 lista. DPS je stao na branik države. Kao glavnog neprijatelja označili su Demokratski front. Front im je odgovarao da su lopovi. Koalicija Ključ – Demos, URA, SNP – sklopljena je, prema mišljenju mnogih, prekasno da ne bi bila u sjeni borbe između DPS-a i Fronta.

Nekoliko dana pred izbore Dan je objavio kopije bilježnice predsjednice Opštine Gusinje Anele Čekić, kandidatkinje DPS-a, sa uputstvima kojem biraču treba junica, a kojem bandera. Simpatično svjedočanstvo da je DPS radio što i vazda.

Stanje, ipak, nije bilo redovno. Iako su odradili sve što je bilo do njih, uključujući i famozno dovlačenje birača iz dijaspore, u DPS-U nijesu bili sigurni u izbornu pobjedu.

Onda se, na dan izbora, zbio ,,državni udar”. Vijest da je u Crnoj Gori uhapšeno 20 terorista iz Srbije prvo je objavio Pink, potom su je prenijeli ostali srpski i ovdašnji mediji. Kad je minulo podne, informaciju je potvrdio direktor Uprave policije Slavko Stojanović. Malo kasnije mediji su objavili saopštenje tužilaštva u kojem je precizirano da je grupa od 20 uhapšenih državljana Srbije imala plan da u vrijeme proglašenja rezultata izbora, oružano napadne građane koji bi se okupili ispred zgrade Skupštine i službenike policije. Nakon toga, kako je saopšteno, grupa je imala namjeru da zauzme zgradu Skupštne Crne Gore, ,,uhapsi premijera” i proglasi izbornu pobjedu ,,određenih političkih partija”.

Predveče su po nalogu nadležne Agencije ugašeni internet servisi Viber i WhatsApp. Stigao je i poziv mitropolita crnogorskoprimorskog Amfilohija da se građani ne okupljaju prije objavljivanja konačnih rezultata izbora. Na sve je ličilo samo ne na dan kad građani izražavaju svoju slobodnu volju.

DPS je osvojila 36 manadata, Demokratski front 18, Velika koalicija Ključ devet, a Demokratska Crna Gora osam. Socijaldemokratska partija je osvojila četiri manadata, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva, dok su po mandat osvojile Hrvatska građanska inicijativa i lista Albanci odlučno. SD je prešla cenzus za 979 glasova.

Za formiranje vlasti DPS-u su opet trebali glasovi manjinskih partija. Uzalud su im iz opozicije, koja je objavila da ne priznaje rezultate izbora, nudili podršku za manjinsku vladu, premijersko mjesto i druga čudesa, zastupnici Bošnjačke stranke, albanskih partija, HGI i, naravno, Socijaldemokrata Ivana Brajovića, ostali su uz Đukanovića.

DPS je izgubio lokalne izbore u Budvi i Kotoru, dobio u Andrijevici. Za Gusinje se ne zna. Opozicija se jedva u Budvi dogovorila oko formiranja vlasti, za Kotor još kontaju.

I taj nas je grom gađao – desetak dana poslije izbora saznalo se da je Milo Đukanović riješio da ne postane premijer osmi put. Ostao je šef partije. Za premijera je izabran bivši potpredsjednik Vlade Duško Marković. ,,Jednoglasnom podrškom, četvrdeset jedan prisutni poslanik crnogorskog parlamenta, izabrao je 41. Vladu Crne Gore.” Opozicija bojkotuje parlament. Šta će, osim toga da rade, zasad se ne zna.

Zna se da smo dobili i najnoviju podjelu – na one koji vjeruju i na one koji ne vjeruju da se na dan izbora spremao državni udar. Dok se jedni dive specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću što je „junačkom srećom i talikom crnogorskim” Crnu Goru spasio od unutrašnjih, spoljašnjih i ruskih neprijatelja, drugi se smiju pričama o terorističkom oružju „uništenom na teritoriji druge države” i pokazivanju ubojitih praćaka. Crna Gora ima najviše policajaca po glavi stanovnika u Evropi. Ko god je, makar na slici, vidio policiju koja je u oklopima, sa gas maskama i bornim kolima razbijala proteste Demokratskog fronta prošle jeseni, ne može preozbiljno da shvati opasnost od tih đavoljih praćaka.

U međuvremenu je Aleksandar Sinđelić, prvobitno osumnjičen da je organizator „terorističkih napada” dobio status svjedoka saradnika. Sinđelića i bivšeg šefa srpske Žandarmerije Bratislava Dikića Specijalno državno tužilaštvo sumnjičilo je da su organizatori dvadesetočlane kriminalne grupe, sad su, kao organizatori označeni neki Rusi. Evropski zvaničnici tražili su od vlasti da slučaj ,,državni udar” bude što prije riješen.

Nova Vlada je krenula strogo. Novi budžet predviđa koji milion više za parlament i političke partije i smanjuje naknade za majke troje i više djece. Fiskalna je to politika – nema para za 4.300 dodataka za djecu čiji roditelji nemaju posao i ne primaju nikakava socijalna davanja.

Nije sve crno: vascijelu godinu slavili smo desetogodišnjicu nezavisnosti i hiljadu godina državnosti. Poneko nije razumio tu hiljadugodišnjicu, ali to su oni što ne vole svoju državu.

A možda neke druge slike bolje govore o godini za nama i mjestu gdje živimo.

Ognjen Rakočević, jedanaestogodišnjak bolestan od autizma nestao je 4. maja. Iz kuće se iskrao noću, bos. Tražili su ga građani Podgorice, policija, ronioci. Istovremeno, našli su se i oni koji su htjeli da upadnu u kuću Rakoćevića jer ,,tu nijesu čista posla”, besramno se pričalo o osuguranju od kojeg će familija da uzme pare. Ognjen je nađen 16. maja na ušću Morače u Skadarsko jezero. Otišao je u vodu, svoju ljubav.

Kako bi pomogla drugim roditeljima čija djeca boluju od autizma njegova majka pokušava da osnuje centar za autizam. Tokom septembra, oktobra i novembra na broj za donaciju stiglo je 4.055 poruka. Koštala je euro.

Septembar je izmicao kad je u Urgentni centar u Podgorici u kritičnom stanju stigao Binak Begaj koji je dotad prevalio sedamdesetak ljeta. U Tuzima su ga dvojica dječaka prskali vodom, svađali se sa njim, provocirali ga. Poslije su uzeli nož i izboli ga s leđa. Umro je 23. novembra u Centru za tražioce azila. Sahranjen je uz pomoć Islamske zajednice. Viši državni tužilac nije tražio obdukciju. Za medije u Crnoj Gori Binak Begaj bio je ,,Kosovar”.

U decembru se za život borila petogodišnja E.M. iz Rožaja. Imala je vaške, a njena majka je mislila da se napasti može riješiti etiolom, jakim pesticidom. E.M. se nije izborila. ,,Odvela ćerku u štalu i namazala joj glavu otrovom”, ,,Djeca nijesu stoka: Vaške se ne liječe kao kod životinja”, brujali su podgorički mediji uz obaveznu napomenu da se sve dešavalo u Rožajama, na sjeveru. Oglasili su se i nadležni, jednako nadobudno. Pokušavajući da upru prst u primitivizam po rožajskim i drugim zaostalim selima, objasnili su kako to nije prvi put i kako je nedavno devetoro djece iz istih razloga završilo u bolnici. Da se ne govori o zdravstvu, edukaciji, prevenciji – jedna rečenica, jedno saopštenje, jedna molba da bude objavljeno više puta, mogli su spasiti život E.M. Samo nije imao ko da to napiše.

Ne valja se žaliti, svako ima mogućnost da sa sobom potpiše sporazum o priznanju krivice. Što živi ovdje.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neformalni diplomatski krugovi imaju riječi pohvale i za Aleksandra Radovića izabranog vd direktora policije, i za Lazara Šćepanovića kojeg je za tu funkciju predlagao ministar unutrašnjuh poslova. Oni nemaju nikakvih rezervi  prema njihovim profesionalnim biografijama. Kako stvari stoje, biografije ovih policajaca  najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i njihovim dovođenjem  u vezu sa partijama

 

 

Na nedavnoj maratonskoj i burnoj sjednici Vlade,  u 3 sata iza ponoći izabran je Aleksandar Radović za vršioca dužnosti (v.d.) direktora Policije tako što su ministri iz redova Demokrata preglasani od strane drugih, prevashodno Pokreta Evropa sad (PES). Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je imao svog kandidata – Lazara Šćepanovića, za koga je tvrdio da je prošao (zakonom neobavezujuće) poligrafsko ispitivanje i shodno svojim ovlastima ga predložio za v.d.-a. Radović navodno nije prošao poligraf, dok on tvrdi da jeste.

Ozbiljna kriza Vlade i međusobna optuživanja PES-a i Demokrata o tome ko krši zakon sa izborom v.d. direktora su gurnuli u stranu ozbiljne probleme sa kojima se suočava Uprava policije Crne Gore, ali i čitav bezbjednosni sektor. Iako je prva post-DPS Vlada formirana još početkom decembra 2020. godine, osim što su uklonjeni i procesuirani bivši direktori policije i (samo) neki njihovi pomoćnici, sveobuhvatna reforma i depolitizacija ogromnog aparata nije ni počela niti se nazire. Dosadašnje upravljanje Policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) od strane Građanskog pokreta URA i bivšeg koordinatora službi bezbjednosti, i kasnije premijera Dritana Abazovića se uglavnom sastojalo od ubacivanja svojih kadrova ili pridobijanja onih koji su služili bivšem režimu za potrebe novih političkih igrača. Istina, u vrijeme Abazovića je ponovo uspostavljena saradnja i razmjena informacija sa Europolom i drugim strateški važnim zapadnim službama što je, uz promjene u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dovelo do brojnih hapšenja pripadnika policijsko-kavačkog narko kartela u službi prethodnog režima.

Međutim, profesionalizacija policije i sređivanje MUP-a (pogotovo biračkog spiska), osim verbalnih izjava, se nisu očitovali na terenu. Pompezno obznanjena akcija hapšenja nekoliko službenika MUP-a i Granične policije na početku mandata Vlade Zdravka Krivokapića nije  se pomakla sa mrtve tačke čak ni u vrijeme kad su Abazović i njegov ministrar unutrašnjih poslova Filip Adžić imali potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom za vrijeme 43. Vlade. Nakon hapšenja devet osoba u martu 2021. godine, Abazović je na pressu izjavio da je ta „akcija dokaz da svi možemo da radimo“ dok se tadašnji državni sekretar u MUP-u Rade Milošević pohvalio da za „manje od 30 dana imamo epilog,“ te je označio bivšeg DPS ministra Mevludina Nuhodžića kao osobu koja snosi odgovornost jer „ništa ne može da se desi bez znanja ministra“. Iz podgoričkog tužilaštva akciju je vodio Vukas Radonjić koji će kasnije preći u SDT. I dalje se ne zna ko je odgovoran za malverzacije tokom nabavke elektronske opreme za nadzor granice, niti ko je sa milion i sto hiljada eura (donacija EU) platio pet puta jeftinije uređaje od predviđenih i na njih stavljao lažne oznake. Od „dokaza da svi možemo da radimo“ i „epiloga“ nije bilo ništa kao ni od mnogih kasnijih hvalisanja istih ljudi. Nije bilo ni proširenja istrage, niti optužnice za aferu Granica. Kasnije će i sam Milošević biti hapšen  i biti pod istragom  za navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc cigareta sa pozicije direktora Uprave carina i prihoda. Šverc cigareta je navodno uspješno prekinut za vrijeme Abazovića. Mnogi iz opozicije i pozicije će reći da je šverc samo preuzet od ranije postave, ili u najbolju ruku donekle reduciran zbog pritiska i nadzora zapadnih službi.

Interesantno je da je na dan kada je priveden Rade Milošević, u njegovom društvu uslikan Šaranovićev kandidat za v.d. direktora policije. Fotografiju Lazara Šćepanovića je decembra prošle godine objavio M-portal kojeg finansira Milu Đukanoviću i DPS-u bliska kompanija Bemax. Šćepanović je, kako javlja lokalna štampa, prošao poligrafsko ispititivanje na kome su postavljena dva pitanja od strane poligrafista kojima je lično on nadređeni u Sektoru za borbu protiv kriminala (SBPK)Jedan od ispitivača, kako Monitor saznaje, ima samo Ugovor o djelu sa UP, pa se postavlja legitimno pitanje konflikta interesa, pogotovo ako se zna da poligraf u ovakvim situacijama nije predviđen propisima dok su nalazi dostavljeni Vladi sa oznakom stepena tajnosti –interno. Navodno postavljena pitanja su bila:  „da li si u dosluhu sa nekim iz privatnog miljea“ i „da li si u dosluhu sa nekim političarem ili ljudima bliskim njima“.

Šćepanović je dobar dio svoje karijere proveo na raznim pozicijama Centra bezbjednosti (CB) u Nikšiću. Rade Milošević je živio u Nikšiću i kao maloljetnik je nekoliko puta privođen po više osnova u isti CB. Kasnije se Šćepanović uzdigao do načelnika Regionalnog centra bezbjednosti – Zapad (koji pokriva Nikšić, Pjevlja, Šavnik, Plužine i Žabljak). Krajem novembra 2023. godine je stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktore za pomenuti Sektor za borbu protiv kriminala. U ranijem periodu je uspješno obučavan od strane američkih i francuskih specijalnih jedinica dok je u Crnoj Gori nagrađivan kao uzoran policajac. Po saznanjima Monitora prošlost Šćepanovića nema mrlja u smislu poslovnih i drugih sumnjivih veza sa tadašnjim kriminalizovanim vrhom policije. Mediji naklonjeni šefu bivšeg režima  nisu mogli iskopati ništa protiv njega osim fotografije sa Radem Miloševićem.

Aleksandar Radović, izabrani kandidat predložen od strane premijera, takođe ima impozantnu biografiju. Ovaj 44-godišnjak je 2003. diplomirao pravo dok je istovremeno radio kao pozornik. Nakon 10 godina je postao i magistar prava. Vlada je, nakon imenovanja, takođe pohvalila njegovu biografiju istaknuvši da je Radović „krajem prošle godine dao ključni doprinos da Crna Gora izbjegne sivu listu Moneyval-a”. Radi se o tijelu Savjeta Evrope (SE) za stalni nadzor primjene mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Vlada je takođe navela da Radovića preporučuje i „šestogodišnje iskustvo u Europol-u, na osnovu čijih informacija iz SKY prepiski se procesuiraju brojni slučajevi protiv organizovanog kriminala i korupcije“. 

 Vlada Mila Đukanovića ga je 2015. godina zaista poslala u Hag ,kao oficira za vezu Uprave policije pri Europolu  i tamo je ostao sve do (nespecificiranog) datuma 2021. . Međutim, saopštenjem sadašnje Vlade se, makar indirektno, sugerira i uloga Radovića u pomoći oko SKY prepiski na osnovu kojih je došlo do impozantnih procesuiranja krupnih riba iz tadašnjeg državno-kriminalnog miljea oko Đukanovića. Problematično u ovoj pohvali Vlade je to što  SKY aplikacija nije bila dekodirana dok je Radović bio u Europolu, niti je time mogao imati ikakav pristup ili pružiti pomoć oko sadržaja. Aplikacija SKY je probijena i dekodirana početkom februara 2021. godine,  u Evropi je ugašena 9. marta 2021. a u Americi 19. marta iste godine. Podaci sa SKY-a su tek nekoliko mjeseci kasnije počeli da stižu u Crnu Goru i zaglavili u fiokama Milivoja Katnića.

Raniji pomoćnik direktora i načelnik SBPK Dejan Knežević će nakon izlaska iz istražnog zatvora krajem godine izjaviti da je nedugo nakon što je, u martu 2021. godine, stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktora UP „bio jedini policajac u Crnoj Gori i regionu, koji je od istražnog tima Europola dobijao uživo podatke sa SKY aplikacije”. Takođe je rekao da „ako sam radio za kriminalce, zašto ih nijesam upozorio da ugase Skaj?”. Po informacijama Monitora, Knežević zaista jeste bio jedina osoba koja je dobijala podatke iz Europol-a (dok je Radović već otišao ili se spremao da ode). Međutim, Knežević nije mogao dobijati „uživo podatke“ kada je SKY već bio ugašen. Takođe, sve i da je htio, nije mogao upozoriti kriminalce da ugase SKY kad je već bio ugašen, a sva prepiska na serverima već snimljena u Europolu. Ostaje nejasno da li je Vladina pohvala oko SKY-ja i Europolai nespretno sročena ili pak ciljana.

Kasnije će Radović u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) postati kordinator Grupe za istrage krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca. Ovo odjeljenje je nesumnjivo imalo ozbiljne uspjehe. Kada je postavljen za v.d. pomoćnika direktora policije, isto kada i Šćepanović, na mjesto šefa Sektora za finansijsko – obavještajne poslove nije bilo nikakvih primjedbi od strane Demokrata. Međutim, oni će ga kasnije optužiti da je „kadar Veselina Veljovića“ bez ijedne druge specifične optužbe. Neformalni diplomatski krugovi takođe imaju riječi pohvale i za Radovića i za Šćepanovića bez ikakvih rezervi prema njihovim biografijama. Kako stvari stoje, njihove biografije najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i dovođenjem njih u vezu sa partijama.

Advokat Vladan Bojić je nedavno komentarisao na RTCG-u izbor v.d. šefa policije i naglasio da je ovakva situacija „posljedica manjkavosti Zakona o unutrašnjim poslovima donijetog 2021. (već dva puta mijenjanog)“ i „neprihvatljivi nedostatak Zakona o VladiZakona o Skupštini i druge korelativne pravne regulative“. Kada se svi „uzroci uvežu“ sa zaostavštinom višedecenijskog autokratskog sistema lične vlasti i pretjeranim entuzijazmom i ambicijama novih vlasti (uz partijska trvenja), onda je ovo što sada imamo   „prirodna rezultanta“.

          Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAD PARTNERI BIRAJU VD ŠEFA POLICIJE: Kao tuča 4B i 4C ispred škole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim poštovanja procedura i zakona, što je i ovog puta izostalo, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču dva razreda u školskom dvorištu

 

 

Uprava policije dobila je u srijedu ove sedmice, u gluvo doba noći, novog vršioca dužnosti Uprave policije Aleksandra Radovića, pravosuđe potencijalni novi predmet zloupotrebe službenog položaja i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima,  a crnogorska javnost novu sagu o krizi vlasti nakon još jednog očitog sukoba Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata oko toga ko će kontrolisati bezbjednosni sektor.  Iako je taj sektor tokom formiranja Vlade premijer Milojko Spajić ležerno prepustio Demokratama Alekse Bečića, sukobi oko kadrovanja u policiji između PES-a i Demokrata krenuli su ubrzo po formiranju vlasti. Kulminiralo je na ovonedjeljnoj sjednici Vlade na kojoj se birao vd direktora Uprave policije.

Radović je izabran na predlog premijera Spajića, većinom ministarskih glasova, mahom iz njegove vladajuće partije. Prethodno je Vlada odbila predlog ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića da na tu poziciju bude izabran kandidat Lazar Šćepanović. Sjednica je trajala satima, više puta je prekidana, a medijski izvještaji o tome šta se na sjednici tačno dešavalo zavise uglavnom od naklonjenosti jedne od dvije partije u vlasti. Zanimljivo je da  ministar pravde Andrej Milović koji je nedavno isključen iz PES-a, a koji je prvi dok je bio u vladajućoj partiji  otvorio front sa Demokratama oko bezbjednosnog sektora, predstavljajući se kao „politička kičma“ Spajića, nije glasao za Spajićev predlog, odnosno Radovića. Navodno je obrazložio da nije želio da gazi Zakon o unutrašnjim poslovima.

Ono što je  posve jasno je da su partneri u vlasti, punih usta Evrope, legalnosti i „profesionalizacije policije“, na primjeru izbora vd direktora pokazali sve samo ne ono u šta se zaklinju.  Pravnici osporavaju više aspekata ovako donesene odluke. Najprije, ukazuje se na to da u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima kandidata za vd direktora Uprave policije predlaže ministar unutrašnjih poslova, dakle Šaranović,  te da to ne može učiniti premijer, kako se desilo.  To što je Vlada tokom sjednice ovlastila aktom premijera Spajića da donese takvu odluku, odnosno predloži kandidata, upozoravaju, nije pravno valjano, jer je takav akt niže snage od zakona,plus mora biti u skladu sa njim.

Istovremeno, međutim, ukazuje se i da Vlada nema obavezu da prihvati predlog ministra unutrašnjih poslova. Iz PES-a tvrde da je Šaranović bio dužan,  nakon što Vlada nije prihvatla njegovog kanidata, da predloži drugog, što on zvanično nije učinio. Navodno, prema nekim medjima, u jednoj od pauza sjednice, a nakon što je odbijen Šaranovićev jedini kandidat, ministar policije je rekao da će predložiti drugog kandidata sa liste, ukoliko „ima prohodnost“. Koju navodno nije dobio.  Taj drugi kandidat navodno je trebao da bude komandant Posebne jedinice Miloš Peković, jedini preostali prijavljeni na javni poziv koji je, pored Šćepanovića, prošao poligrafsko testiranje. Vlada je u konkursu za privremenog šefa Uprave policije ostavila mogućnost kandidatima da budu testirani poligrafom, kako bi dokazali da nemaju veze sa organizovanim kriminalom. Ta odluka svakako je priča za sebe, i možda  više od svega govori o nemoći vlasti i o tome šta je urađeno po pitanju reforme bezbjednosnog sektora. Šaranović je svakako insistirao na stavu da ne bi predložio kandidata koji nije prošao poligraf.  Nakon završenog konkursa objavljeno je da su od sedam kandidata dva prošla testiranje. Četiri nijesu,  jednog je zbog zdravstvenog stanja bilo nemoguće testirati, plus nije ispunjavao sve formalne uslove konkursa.  Osim Šćepanovića i Pekovića, koji su jedini prošli poligrafsko testiranje, na konkurs su se prijavili  na kraju izabrani Aleksandar Radović, rukovodilac Sektora za finansijsko-obavještajne poslove,  Milutin Vasiljević, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora granične policije, Zoran Braunović, načelnik kolašinske policije, aktuelni načelnik Regionalnog centra granične policije “Centar” Petar Šestović i službenik policije iz Nikšića Milentije Doderović. Stručna javnost osporava i samo testiranje poligrafom tokom konkursa.

Akcija za ljudska prava (HRA) protestovala je  „zbog partijske borbe za kontrolu nad Upravom policije i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima u postupku izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije“. Iz te su organizacije ukazali da premijer nije imao pravo da predloži kandidata za ovu poziciju po zakonu, kao i da ne postoji propis koji Vladi daje pravo da za to ovlasti premijera.

„Ono što je Vlada sinoć jedino mogla da uradi je da ne izabere vršioca dužnosti, a premijer da od ministra zatraži ostavku ili da predloži Skupštini da ga razriješi. Niz improvizacija, neutemeljenih u zakonu, pokrenut je još ranije odlukom ministra unutrašnjih poslova da raspiše konkurs za v.d. direktora i sprovede poligrafsko testiranje prijavljenih kandidata, iako takav postupak zakon ne poznaje“, saopštila je HRA.

U principu,  osim poštovanja procedura i zakona, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču IV b i IV c ispred škole.

Da ove dvije partije imaju svoje preferirane kandidate, i prije sjednice objavljivali su mediji. Konačno, Šaranović je prije  konačne Vladine odluke uputio pismo premijeru Spajiću, koje je objavljeno u medijima, u kom ga upozorava  na posljedice ukoliko bude neko drugi izabran umjesto kandidata kog je on predložio.

” Upoznao sam sve članove Vlade da ukoliko se večeras bude odlučivalo o bilo kom licu osim o Lazaru Šćepanoviću, to bi bilo gaženje zakona i vladavine prava i svaki član Vlade koji bi se odlučio na tako nešto bi ušao u zonu krivične odgovornosti. Uz ovo upozorenje dostavio sam i detaljnu informaciju sa biografijama preostalih šest lica, uz jasnu naznaku da nijesu kandidati za direktora Uprave policije”.

Nakon izbora Radovića, Šaranović je najavio da će „obavijestiti nadležne državne organe o sumnji da su na ovoj sjednici izvršena krivična djela”“.

Dodatno, nakon što je izabran, Demokrate su javno ustvrdile da je Radović kadar bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića.  To se nije ranije čulo, pa ni kada ga je Abazovićeva vlada, odnosno bivši ministar policije Filip Adžić postavio na poziciju sa koje je izabran za vd direktora policije. Na sjednici na kojoj je izabran samo je bivši ministar pravde Marko Kovač „izrazio određenu rezervu“, bez preciziranja. S druge strane PES insistira da je izabran najbolji kandidat besprekorne biografije.

Priča o izboru Radovića nije jedina o kojoj bi pravosuđe moglo dati riječ. Radović je izabran  tri sata pošto je dotadašnjem šefu Uprave policije Zoranu Brđaninu prestala funkcija, jer ga je Vlada i treći put razriješila sa te funkcije.  Sud je već dva puta utvrdio da je prethodna vlada Dritana Abazovića Brđanina smijenila  nezakonito, a doskorašnji  šef Uprave policije najavio je i treću tužbu Upravnom sudu protiv Spajićeve vlade. Po mišljenjima dijela stručne javnosti, Brđanin bi pred tim sudom opet mogao izvojevati pobjedu, obzirom da je smijenjen na osnovu zakašnjele negativne ocjene njegovih izvještaja o radu od strane parlamenta, za koje je sud već konstatovao da su prihvaćeni.  Otuda ima i onih koji smatraju da bi se Brđanin i četvrti put mogao vratiti na mjesto direktora UP.

A upravo je inicijativa za smjenu Brđanina koju je uputio Šaranović još krajem prošle godine, a koja je mjesecima čekala zeleno svjetlo Spajića, jasno pokazala da se PES i Demokrate bore oko kontrole nad ovim sektorom. Nakon što je na Vladi konačno prihvaćena Šaranovićeva inicijativa i Brđanin smijenjen, sproveden je konkurs za vršioca dužnosti šefa policije.

Iza priče o izvještajima i procedurama, Brđaninu u stvari vlast stavlja na teret  skaj prepisku u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem, koji se tereti između ostalog za veze sa kavačkim klanom.   U izvještaju Europola navodi se međutim da nema dokaza da je Brđanin umiješan u bilo kakve kriminalne aktivnosti.

Kakve su političke posljedice izbora vd šefa UP još nije najjasnije. Demokrate su nakon sporne sjednice Vlade, tražile i prekid sjednice parlamenta zbog, kako su rekli, „krize vlasti“.

Na sjednici Vlade koja je dan kasnije organizovana, nijesu prisustvovali potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, kao ni ministar policije Danilo Šaranović. Bečić, koji je usput i potpredsjednik za pitanja bezbjednosti, nije se ovim povodom još oglašavao, dok iz PES-a javnost uvjeravaju da izbor vd direktora UP neće izazvati krizu izvršne vlasti. Kao i da je sve što je Vlada uradila zakonito.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na  sjednici Vlade zakazanoj nakon izbora vd šefa UP, nijesu bili potpredsjednik Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. “Oće li izaći (iz Vlade) Demokrate je pitanje za njih”, odgovorio je Spajić na pitanje novinara nakon sjednice.

Umjesto profesionalizacije i depolitizacije policije na djelu je ne samo pokušaj njene kontrole od strane vlasti i unutrašnji sukob zbog toga, već i političko diskreditovanje kandidata i onih na visokim policijskim funkcijama, iako za to nema institucionalnih potvrda. Ili pak favorizovanje onih za koje se vjeruje da su politički podobni. Nasuprot tome, vlast je bila dužna da obezbijedi sistem u kom će upravo kroz institucije reformisati ovaj sektor, depolitizovati ga i očistiti od korumpiranih i drugih kadrova. Na ovaj način, taj sektor je baš kao i prije pada DPS-a, zavistan od političke volje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo