Povežite se sa nama

DRUŠTVO

GRAĐANSKA INICIJATIVA – ZA VODE PODGORICE: Ribolov i krivolov

Objavljeno prije

na

Odnedavno pokraj podgoričkih rijeka mogu se vidjeti Eko patrole, koje čine volonteri koji su se preko Fejsbuka samoorganizovali da bi spriječili krivolov i nelegalno odlaganje smeća na vodama Podgorice. Dobrovoljci FB grupe, koja broji više od 750 članova, već četiri nedjelje obilaze i štite rijeke.

Sprečavanje krivolova i zaštita riječnih tokova je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, ali kako ono ne radi svoj posao građani su riješili da se umiješaju u svoje živote.

,,Prije neko veče u donjem dijelu rijeke Morače, gdje dolazi i voda sa Skadarskog jezera, primijetili smo ljude koji love ribu agregatima. Da ne bismo rizikovali, jer su krivolovci možda i naoružani, pozvali smo policiju da nam asistira. Nijesmo uspjeli da ih uhvatimo, jer nemamo čamac, ali poslije toga noćima na toj lokaciji nije bilo krivolova”, kaže za Monitor Nikola Novović, predsjednik NVO Za vode Podgorice.

Podvodne puške, agregati, mreže, dinamit… To je oruđe koje godinama koriste krivolovci na Morači, Zeti, Cijevni, osokoljeni nebrigom nadležnih. Krivolov se zakonom tretira kao krivično djelo, uz prijetnju zatvora od šest mjeseci, ali krivolovci do sada nijesu imali razloga da o tome brinu. Zarada od krivolova nije mala.

Ekipa krivolovaca za noć, uz pomoć agregata ili mreža, može da ulovi od 30 do 50 kilograma ribe. Uglavnom je prodaju restoranima po cijeni i do 10 eura. Kada se nađe u ponudi restorana, ta riba dostiže cijenu i do 30 eura.

Dio sportskih ribolovaca, kojih u Podgorici ima od 1000 do 1500 (precizni podaci ne postoje), se okupio u NVO Za vode Podgorice. Smatraju da je posljednji trenutak da se nešto učini. Dodatno ih je ponukao i Javni oglas za ustupanje ribljeg fonda u ribolovnim vodama na korišćenje. Raspisalo ga je Ministarstvo poljoprivrede i njime nudi upravljanje fondom riba preduzetnicima, klubovima i organizacijama na period od tri godine.

U ovoj NVO smatraju da Ministarstvo namjerava da ovim oglasom, koji ističe početkom aprila, nastavi dosadašnju praksu nedomaćinskog gazdovanja vodama.

,,Aktuelni oglas o ‘ustupanju na korišćenje ribljeg fonda’ je samo još jedan, i to ozbiljan, korak nazad. Suštinski, napisan kako jeste, omogućuje da se loše upravljanje resursom nastavi”, navodi za Monitor Velibor Ivanović, iz NVO Za vode Podgorice.

Ova NVO, čiji su članovi i oformili Eko patrolu, nudi ruku saradnje Ministarstvu u zaštiti rijeka. Za sada bez uspjeha, jer na njihove uporne pozive za sastanak iz Ministarstva poljoprivrede niko ne odgovara.

U Ministarstvu poljoprivrede za Monitor kažu da je prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu korisnik ribljeg fonda dužan da organizuje čuvarsku službu. Kada su u pitanju ribolovne vode Podgorice, za to je nadležan SRK Podgorica. ,,Znači da bi do ustupanja voda potencijalno novom korisniku, u skladu sa oglasom, prodaju dozvola i čuvanje voda trebalo da vrši SRK Podgorica, pod uslovom da je ovaj SRK zaintresovan za navedeno”.

Deniz Frljučkić, iz Sektora za slatkovodno ribarstvo – Ministarstva poljoprivrede, za Monitor kaže: ,,Tokom priprema za Javni oglas, kontaktirali smo predstavnika Saveza Sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore da nam dostavi podatke o ribočuvarskim službama po gradovima. SRK Podgorica je 2013. godine imalo čuvarsku službu koja je brojila četiri plaćena ribočuvara i šest volontera, i izdavala dozvole za ribolov”.

Dozvola za ribolov, koju izdaje Sportski ribolovni klub Podgorica košta 35 eura. Zbog velikog nezadovoljstva ribolovaca, u NVO Za vode Podgorice kažu da ako ih i dalje budu ignorisali, pokrenuće akciju bojkota kupovine ribolovnih dozvola.

U Ministarstvu nemaju podatke o stanju ribočuvarske službe u ovoj godini. ,,Nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona vrše inspektori za slatkovodno ribarstvo. Kako sezona počinje 1. aprila, uz napomenu da lica koja se bave sportskim ribolovom mogu da love samo uz dozvolu, te ako SRK Podgorica više nema čuvarsku službu, onda inspektor treba da sankcioniše krivolov”, kaže Frljučkić.

O tome da na rijekama nema ni lovočuvara ni inspektora svjedoče članovi Eko patrole.

,,Duže od 20 dana smo danonoćno na terenu u akciji suzbijanja krivolova. Raduje podrška građana, posebno mještana koji žive uz vodotoke rijeka. Vjerujem da će ubrzo biti formirana profesionalna služba ribočuvara, jer smo trenutno izloženi ozbiljnim opasnostima u susretima sa organizovanim bandama krivolovaca koji noću ubijaju plemenitu ribu električnom strujom ili podvodnim puškama”, kaže za Monitor Ivan Rakočević, koordinator Eko patrole za rijeku Moraču.

Njegov kolega Besnik Gjokiq, koordinator Eko patrole za Cijevnu, kaže: ,,Mi, mještani sa područja oko rijeke Cijevne samoorganizovali smo se i počeli da čuvamo svoju rijeku od sveopšteg krivolova, koji se raširio posljednje dvije godine u velikim razmjerama. Vjerujem da će resorno ministarstvo kao i Glavni grad prepoznati u nama odgovorne partnere, i vrlo brzo organizovati i profesionalnu službu ribočuvara, u koju treba da uđu i naši članovi”.

Ni Ministarstvo ni Glavi grad za sada ne uzvraćaju na otvorenu ponudu za saradnju. Ministarstvo brine što do sada niko nije otkupio dokumentacija po Javnom oglasu za ustupanje ribljeg fonda na korišćenje, a ne znaju ni da li će se SRK Podgorica, koji je do sada gazdovao vodama, uopšte prijaviti na oglas.

U NVO Za vode Podgorice smatraju da je zbog toga što već godinama nema važećih ribolovnih osnova za rijeke Podgorice, Javni oglas za ustupanje ribljeg fonda nelegalan.

Frljučkić na to odgovara: ,,Ribolovna osnova sliva rijeke Morače je donešena 2004. Prema zakonu, važi šest godina. To znači da je istekla 2010. godine. Izrada ribolovnih osnova zavisi od dinamike rada naučne ustanove (PMF – Odsjek za biologiju) i dostupnih finansijskih sredstava. Prošle godine završena je Ribolovna osnova nikšićkih akumulacija i rijeke Zete. Ove godine Agrobudžetom je predviđena Ribolovna osnova rijeke Tare u Mojkovcu i Kolašinu, koja nije rađena od 1996. Precizan rok za izradu drugih ribolovnih osnova ne možemo jasno odrediti, jer njihova izrada, prije svega, zavisi od dostupnih finansijskih sredstava”.

Da nije sve u parama, posljednjih nedjelja pokazali su članovi NVO Za vode Podgorice koji volonterski štite rijeke. Oni kažu da imaju konkretna rješenja kojima bi se poboljšala zaštita i očuvanje voda u Podgorici.

,,Problema u sektoru slatkovodnog ribarstva ima jako puno, a više je nego jasno da je institucijama potrebna pomoć. Mi tu pomoć nudimo. Naša Eko patrola je na terenu i praktično dokazala kako je brzo i efikasno moguće da se krivolov spriječi. Plan je da ona nastavi to da radi i pomaže budućoj službi ribočuvara, koju je Ministarstvo dužno da obuči, licencira i organizuje”, kaže Velibor Ivanović.

NVO Za vode Podgorice je sredinom ove nedjelje predala zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za hitan sastanak sa ministrom Petrom Ivanovićem. Traže i poništavanje Javnog oglasa i proglašenje zabrane ribolova za godinu dana da bi se riblji fond oporavio.

Ljubitelji prirode i sportski ribolovci i u drugim gradovima imaju iste probleme na svojim vodotocima. Građanska inicijativa u Podgorici može da bude dobar primjer kako se stvari pomjeraju sa mrtve tačke.

Rijetke i endemske vrste ribe

U NVO Za vode Podgorice upozoravaju da u Javnom oglasu nijesu uvrštene dvije najplemenitije i ugrožene riblje vrste: glavatica (Salmo marmoratus) i Zetska mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris Zetenzis) – koja je endem. Smatraju da su izostavljene iz oglasa kako bi se budući korisnik voda rasteretio obaveze da ih zaštiti. Iz Ministarstva poljoprivrede na to odgovaraju: ,, Zetska mekousna je Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode stavljena pod zaštitu, a glavatica prema nekim podacima ima manje od 1.000 reproduktivno sposobnih jedinki. Smatramo da ih, s obzirom na to da se radi o ugroženim vrstama, svakako ne treba stavljati u oglas i promovisati kao atraktivne za ribolov”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo