Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Grci na crnogorskom Akropolju

Objavljeno prije

na

Nakon tri godine mirovanja iza zatvorenih vrata i željeznih ograda te neshvatljivog isključenja iz turističke ponude Crne Gore, konačno je počela prava rekonstrukcija grada-hotela Sveti Stefan. Novi zakupac crnogorskog mondenskog ljetovališta Sveti Stefan i Miločer, grčki brodovlasnik Viktor Restis, preuzeo je obaveze tridesetogodišnjeg zakupa od svog prethodnika, singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, koja je u uslovima ekonomske krize, samo deset mjeseci nakon potpisivanja ugovora o zakupu hotela sa Vladom Crne Gore, novembra 2007, doživjela potpuni finansijski krah. Iako je javnost o tome obaviještena u julu, ovoga ljeta, Restis grupa je u posao na Svetom Stefanu ušla osam mjeseci ranije, u oktobru prošle godine. Posao detaljne obnove Svetog Stefana trenutno je jedan od najvećih graditeljskih poduhvata u hotelskoj industriji u regionu. MJESTO IZ BAJKE: Prisustvo Grka osjetno se primjećuje u naselju. Čitavo priobalno područje Svetog Stefana i Miločera očišćeno je i sređeno. One čuvene metalne ograde i žice koje su ražestile mještane, uklonjene su. Parkovi i travnjaci pažljivo su uređeni. Cijelo područje noću je osvijetljeno posebnim pozicionim svjetlima koja noću stvaraju onaj zaboravljeni ugođaj raskoši elitnog turističkog mjesta.
Na pustom Svecu ponovo trepere svjetla u mraku. Blistavo je osvijetljen i obnovljeni hotel Miločer, malo pristanište i kamene špilje poznate miločerske plaže. Svjetla su postavljena ispod starih borova duž obale, tako da ovaj mali dio Crnogorskog primorja, u toplim jesenjim večerima liči na mjesto iz bajke.

Grci su uspostavili dobre odnose sa radnicima koji su bili zaposleni u ovim hotelima, sa mještanima ali i sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. Početak radova na obnovi Sveca, po želji novih vlasnika, osveštao je Mitropolit Amfilohije sa sveštenstvom i starešinama primorskih manastira i crkava. Njima je odobreno nesmetano vršenje vjerskih službi u crkvama na ostrvu, što im je u prethodnom periodu bilo otežano. Tim činom pridobijeno je povjerenje Paštrovića.

NEIMARI IZ GRČKE: Radovi na iznošenju šuta i pripremama za temeljitu rekonstrukciju oko 80 kuća na Svetom Stefanu u punom su zamahu. Iz grupe Restis najavljuju da će sve poslove oko projektovanja i uređenja enterijera raditi njihovi stručnjaci. Cjelokupnim poslom obnove Sveca rukovodi arhitekta Spiros Sagaratos, bivši glavni arhitekta grčkog Ministarstva za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika.
Prije dva dana na Sveti Stefan je doputovao Viktor Restis i sa sobom doveo 15 arhitekata koji će u periodu obnove raditi i boraviti u zakupljenim objektima.
Prioritet Restisa trenutno je pripremanje Svetog Stefana za novi start na svjetsko turističko tržište. Najavljuje se spektakularan povratak crnogorskog elitnog hotela već u narednoj turističkoj sezoni u posve novom, savremenom i raskošnom ruhu. Ili u najgorem slučaju, jedan njegov dio.
Postojećih 220 kreveta smještenih u 80 prilično ruševnih kuća, novim planovima, spajanjem dvije manje kuće u jednu, dobiće se 47 luksuznih apartmana. Pojedine manje kuće dobiće nove namjene za neke uslužne djelatnosti, agencije, prodavnice, galerije…
Posebna pažnja biće usmjerena na očuvanju postojećih urbanističko-ambijentalnih odlika grada-hotela, u skladu sa uslovima rekonstrukcije koje propisuje Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
U istom periodu obnoviće se dva restorana, Pod maslinom i kafe-restoran zvani Zverinjak. Zatim bivša upravna zgrada hotelskog preduzeća na Svetom Stefanu i stari tržni centar, u kome su trenutno smještene kancelarije firme, projektni biroi i filijala njihove banke, First Financial bank.
Rekonstrukcija hotela Kraljičina plaža i izgradnja novih objekata ostavljena je za neka bolja vremena. Ukupna investicija Restis grupe u rekonstrukciju svih pomenutih hotela, vila i ugostiteljskih objekata planirana je na oko 80 miliona eura.

TRKA OKO VIKTORA: Bogatstvo grčkog brodovlasnika koji se nenadano obreo na Svetom Stefanu prilično je uznemirilo lokalne tajkune i političare. Mnogi se nadaju nastavku interesovanja Viktora Restisa za kupovinu novih nekretnina na rivijeri, njihovih placeva, vila i hotela.
Prema informacijama koje dolaze od mještana Svetog Stefana, Restisu je ponuđen na prodaju mali, super luksuzni hotel Vila Montenegro, vlasništvo Stanka Subotića Caneta. Pouzdano se zna da je u utorak poslije podne Viktor Restis boravio u Subotićevoj vili. Da li je kupovina vile dogovorena i da li je za domaćina imao Subotića lično, nije moguće provjeriti.
Vila Montenegro raspolaže posebnim liftom koji automobile sa platforme koja je postavljena ispred ulaza, odvoze u garažu u prizemlju. Automobili su obično tamnih zamračenih stakala, tako da znatiželjni mještani nemaju priliku da registruju ko u vilu dolazi a ko iz nje odlazi.
Subotić raspolaže i sa velikom parcelom pored svog hotela na Svetom Stefanu, na kojoj je novim Urbanističkim projektom za ovo naselje, na toj lokaciji predviđena gradnja objekta sa devet spratova visine. Moguće je da su ove atraktivne nekretnine gospodina Subotića bile predmet interesovanja dugogodišnjeg zakupca svetostefanskih hotela.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo