Povežite se sa nama

MONITORING

Grci na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

Urbanistička degradacija Miločera, prirodnog dragulja Crnogorskog primorja, koju je Monitor najavio u februaru 2007. godine, neposredno nakon potpisivanja ugovora o davanju pod dugogodišnji zakup hotela u elitnom ljetovalištu singapurskoj kompaniji Aman resorts, nakon višegodišnjeg negiranja predstavnika državne i lokalne uprave, počela je punim zamahom. Na prostoru Miločera i Svetog Stefana otvoreno je veliko gradilište. Visoki kranovi, građevinske mašine, raskopani prašnjavi putevi i gomile otpada, slike su koje obilježavaju početak ovogodišnje turističke sezone u elitnoj turističkoj zoni.

Početkom maja ove godine započela je gradnja gigantskog SPA velnes centra u neposrednom zaleđu Kraljičine plaže, smještene u jednoj od najljepših uvala na Jadranu. Građevinskom operativom kompanije Neksan, u vlasništvu biznismena Miodraga – Dake Davidovića, za tridesetak dana izgrađen je niz dvospratnica na zaravni iza plaže, na mjestu nekadašnjih teniskih terena kraljevske porodice Karađorđević.

Investitor velnes i sportskog centra je kompanija Adriatik properties, vlasništvo grčke investicione grupe Restis, koja nakon Amana upravlja turističkim kompleksom Sveti Stefan-Miločer.

Velelepni hamam u stoljetnoj miločerskoj šumi samo je dio zločinačkog poduhvata betoniranja stoljetnog miločerskog parka, najvrjednijeg turističkog resorta Crne Gore.

Urbanistički cunami u Miločeru plod je pregovora o zakupu poznatih hotela koje je u ime Vlade vodio ondašnji ministar turizma Predrag Nenezić, čija je realizacija zapala ministra Predraga Sekulića.

Gradnja objekata za tržište bio je uslov na kome su insistirali zakupci kako bi do „ugovora stoljeća” uopšte došlo.Na Kraljičinoj plaži odobrena je gradnja šest paviljona, posebnog tehničkog bloka i jednog – vještačkog jezera. Zgrade imaju prizemlje i jedan sprat a ukupna izgrađena površina paviljona zajedno sa jezerom površine 290 kvadratnih metara, iznosi oko 4.500 kvadrata.

S jeseni, kako Monitor saznaje, počinje realizacija ostatka projekta koji predviđa rušenje postojećeg hotela Kraljičina plaža i gradnju novog većih gabarita.

Glavni građevinski zahvat planiran je, međutim, na dijelu parka između pomenutog hotela i naselja Pržno, sa jedne i druge strane lokalnog puta, gdje je Urbanističkim projektom Čedi –Kraljičina plaža planirana gradnja višespratnica s apartmanima za tržište i većeg broja rezidencijalnih vila.

Grci su uspjeli da za ovu investiciju dobiju kredit Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura, za koji je Vlada Crne Gore dala garancije u prilično nejasnoj i neuobičajenoj formi.

Ako se jednog dana budu zbrajali „uspjesi” ministra Predraga Sekulića, koji rukovodi resorima uređenja prostora i turizma, u njegove posebne zasluge treba uvrstiti napore koje je uložio na totalnom uništenju Budve, turističkog centra i Miločera, turističkog bisera crnogorske obale.

Nedavni ispad ministra Sekulića pred studentima arhitekture u Podgorici s iznošenjem sopstvenog i stava Vlade da Budvu, koja je urbanistički degradirana, treba pustiti da propadne do kraja, nezamisliv je u civilizovanom i uređenom svijetu.

Ministar koji propagira i svojim činjenjem podupire uništenje jednog primorskog grada, priča je bez presedana. Postavlja se pitanje čemu služi Ministarstvo kojim rukovodi i za šta ministar Sekulić prima platu ako ne može da spriječi graditeljsko divljanje u Budvi.

Predrag Sekulić je ozbiljan pretendent za titulu ministra uništenja prostora, koju nosi njegov prethodnik Branimir Gvozdenović, između ostalog i zbog otvorenog kršenja zakona i propisa o gradnji objekata u korist povlašćenih investitora.

Ministarstvo održivog razvoja izdalo je odobrenja za gradnju SPA centra suprotno zakonu, jer Miločer nije urbanizirano područje, nema plana kojim je „pokriveno”.

Ministar je odobrio izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za SPA paviljone i na kraju stavio svoj potpis na rješenje o izdavanju građevinske dozvole, iako nema planskog dokumenta koji je zakonom obavezujući.

Građevinska dozvola glasi na Vladino preduzeće HTP Miločer, vlasnika zemljišta na kome se ova banja sa šest zgrada podiže. Umjesto zaštite prostora i objekata čiji su formalni vlasnici, odgovorni u HTP Miločer, inače Paštrovići, podržali su betoniranje plaže koja je do dolaska stranih zakupaca uspjela da očuva svoj prvobitni izgled.

Žrtvovanje lokacije premijum klase kakva je Kraljičina plaža, za gradnju sporednih, pomoćnih objekata za jogu, masiranje, sport i rekreaciju, potpuno je besmislena i suluda.

Svjesno izigravanje zakona koje ima za cilj da se povlašćenom investitoru omogući gradnja objekata i profit na inače nedostupnoj, zabranjenoj lokaciji, ima sva obilježja korupcije. I to one visokog nivoa kojom odavno zaudara Ministarstvo održivog razvoja.

U Prostornom planu Opštine Budva, usvojenom 2008, lokacija za koju je ministar Sekulić izdao građevinsku dozvolu označena je kao zelena površina i šume, na kojoj nema gradnje.

Zato je dat nalog lokalnoj upravi u Budvi da nepodoban plan izmijeni i prilagodi interesima grupe investitora, zakupaca Svetog Stefana.

Naloge za ucrtavanje objekata i betoniranje vrijednih lokacija duž obale turističke prijestonice, koji su dolazili iz Podgorice, Budvani nikada nijesu odbijali. Dužnu poslušnost iskazali su i po pitanju prenamjene zemljišta Miločera i Svetog Stefana, čijem se betoniranju ni na koji način nijesu suprotstavili.

Opština je u maju ove godine donijela odluku o izmjenama i dopunama PPO. Sljedeći korak je izrada planova nižeg reda u koje će se naknadno uđenuti paviljoni koje je Daka Davidović već sagradio i svi oni kvadrati iz urbanističkog projekta Čedi-Kraljičina plaža, čijom će realizacijom Miločer trajno izgubiti svoj dosadašnji izgled.

Planirana je o istom trošku i legalizacija onih dviju zgrada koje su Grci bespravno sagradili u maslinjaku Svetog Stefana u vrijeme mandata Branimira Gvozdenovića, legalizovnih kao privremeni objekti.

Izmijenjeni PPO Budve ispeglaće sve brljotine ministara uređenja prostora po parkovima i plažama Miločera i Svetog Stefana i donijeti oprost umjesto ostavki, odgovornosti i zasluženih kazni.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo