Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Higijena u KCCG: Nadležni i dalje kriju dokumenta

Objavljeno prije

na

Nakon što je, prije tri broja (Porodilište kao izvor zaraze, broj 1227), Monitor dao na uvid dokument KCCG, iz 26. decembra 2007. godine – Mikrobiološku analizu briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad – koji prezentuje očajno stanje higijene u toj ustanovi, nadležne zdravstvene institucije i dalje ćute. Ministarstvo zdravlja, KCCG i Institut za javno zdravlje igraju ping-pong sa zahtjevom NVO Krug života (koji su našem listu dali dokument) da im se dostave analize briseva za period od 2007. do danas. Time podgrijavaju sumnju da higijenske navike u porodilištu najveće zdravstvene ustanove ni danas nijesu bolje.

Podsjetimo, analize briseva na odjeljenju za novorođenčad Ginekološko akušerske klinike (GAK), urađene su u Institutu za javno zdravlje, za potrebe KCCG. Dokument iz 4. januara 2008. godine, koji potpisuje direktor Instituta Boban Mugoša, frapantan je: pokazuje postojanje patogenih bakterija na raznim sredstvima, ali i osoblju Jedinice za novorođenčad. Rezultati 36 briseva pokazuju da tek dva testirana predmeta i to „doboš sa sterilnim instrumentima” i „rastvor za dezinfekciju iz lavora X boksa” su bez mikroorganizama!

Da nije riječ o incidentu iz 2007. godine, potvrđuje koncem prošle godine objavljeno istraživanje, rađeno decembra 2011. godine, pod nadzorom UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. I u tom dokumentu higijena pomenute klinike dobila je najmanje ocjene.

Nakon objavljivanja dokumenta, iz NVO Krug života su 28. marta 2014. godine – od čelnih ljudi KCCG (Milan Mijović), Ministarstva zdravlja (Miodrag Radunović) i Instituta za javno zdravlje (Boban Mugoša) – tražili da im se dostave analize briseva za 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu.

KCCG i Ministarstvo nijesu odgovorili na zahtjev. Nijesu odgovorili ni na urgenciju u kojoj je stajala i napomena da će NVO Krug života, ukoliko im se ne obezbijedi traženo, pokrenuti postupak pred organima. Iz Instituta za javno zdravlje su se odvažili da odgovore . Negativno.

Tek nakon što se i Monitor, 23. aprila, obratio Ministarstvu zdravlja, interesujući se za problematiku u vezi sa higijenom u registrovanim medicinskim ustanovama, istog dana su iz Ministarstva odgovorili Krugu života.

U dokumentu zavedenom pod brojem 060-360/2014, koji potpisuje ministar Miodrag Radunović, piše da ministarstvo „nije nadležno za postupanje po zahtjevu NVO Krug života jer ne posjeduje traženu informaciju”. Ministar je, osim proceduralnih pojašnjenja, naveo da je zahtjev pomenute NVO proslijeđen 23. aprila i to Institutu za javno zdravlje, za koji, s obzirom na nadležnosti, „pretpostavlja da traženu informaciju ima u posjedu”.

Dan ranije, 22. aprila, Krugu života odgovorili su i iz Kliničkog centra. U dokumentu pod brojem 03/01-5896/1, koji potpisuje prvi čovjek KCCG Milan Mijović, piše da KCCG nije nadležan, te da je zahtjev „proslijeđen Institutu za javno zdravlje nadležnom za vršenje navedenih analiza”. Mijović je dodao i nešto što nije pitan: „Takođe vas obavještavamo da smo u saznanju da Vam je proslijeđen odgovor na traženi zahtjev.”

Nije obavijestio o „sitnici” – da je odgovor Instituta, kako smo ranije naveli, bio – negativan. Precizno, 11. aprila, u dokumentu pod brojem 01-2255, koji potpisuje direktor Instituta Boban Mugoša, obrazlažu: Brisevi uzeti od zaposlenih u GAK-u lični su podaci i ne mogu se dostaviti trećim licima bez saglasnosti zaposlenih. Još: analize briseva dostavljeni su GAK-u, koji sa njima raspolaže u skladu sa Zakonom.

Tako Ministarstvo, KCCG i Institut zatvaraju krug sinhronizovanog i sistematskog izbjegavanja odgovora.

Koliko je to opasno, najbolje ilustruje sljedeće: u februaru 2010, devet dana nakon rođenja, jedno od blizanaca Dejana Cvijanovića, umrlo je od bakterijskog meningitisa. Brisevi koji su rađeni od rođenja do smrti bebe ukazuju na iste bakterije koje su evidentirane u dokumentu iz 2007. godine, koji je objavio Monitor.

Pitanja bez pravih odgovora

Monitor je 13. maja, uputio skoro identična pitanja kako ministru zdravlja, tako i direktoru KCCG.

Pitali smo:

1. Zbog čega izbjegavate (time pospješujući dodatno sumnje da stanje u navedenoj oblasti nije poboljšano), da odgovorite na postavljeno pitanje koje je od opšteg značaja?
2. Da li je za potrebe Ginekološko akušerske klinike KCCG rađena mikrobiološka analiza briseva uzetih sa opreme, prostora i kadra za 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu? Ako jeste, zahtijevamo da nam, shodno Zakonu, dostavite rezultate analiza.
3. Kako to da ste u odgovoru NVO-u Krug života, na prethodno pitanje, saopštili da je za njega nadležan Institut za javno zdravlje, kada se iz od govora Instituta vidi da su brisevi i u vašem posjedu? (Kliničkom centru)
4. Kako komentarišete dokument, koji je prezentovao Monitor o higijenskim navikama osoblja u porodilištu KCCG?
5. Da li je neko odgovarao za očajno stanje higijene u porodilištima, navedeno u pomenutom tekstu Monitora?
6. Kako to da ista ekipa ljudi, koja je bila na čelu porodilišta i GAK-a, i danas rukovodi tim odjeljenjem KCCG?
7. Da li se Vi osjećate odgovornim za takvo stanje u porodilištima, za vrijeme vašeg mandata?
8. Kakvo je stanje higijene u porodilištima danas?

Iz Ministarstva smo dobili odgovore – koji to nijesu, izbjegavajući da se odrede o suštini naših pitanja – rezultatima analiza briseva u porodilištu. U odgovoru na prvo pitanje, naveli su: ,,Institucije sistema zdravstva obavljaju djelatnost u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima i ovlašćenjima, a za pristup informacijama lica se obraćaju instituciji koja vrši analizu određenih podataka”.

Na pitanje kakvo je stanje higijene u porodilištima danas, odgovorili su marovićevski, na nepostavljeno pitanje: ,,Zdravstvene ustanove, a time i porodilišta, su dinamičan sistem koji se kontinuirano posmatra i evaluira u cilju unapređenja kvaliteta i bezbjednosti pružanja zdravstvenih usluga. Za svako stanje higijene koje je dobro, manje dobro ili koje nije dobro nadležni su direktori zdravstvenih ustanova. Ministarstvo Zdravlja i zdravstvene ustanove se zahvaljuju građanima i svim dobronamjernim koji svojim ukazivanjem unapređuju sistem.”

Odgovor Ministarstva, na naše pitanje da nam prokomentarišu dokument koji je prezentovao Monitor, je i neistinit: ,,Ne komentarišemo objavljene tekstove u medijima. Istraživanja, ocjene i dokumenta koja navodite u svojim tekstovima su bazirana na medicini zasnovanoj na dokazima, javna su i nalaze se na internet stranicama.”

Netačno: dokument koji je objavio Monitor niti se nalazi na ,,internet stranicama”, niti je javan, što potvrđuje i rješenje Instituta za javno zdravlje u kojem zabranjuju pristup tom dokumentu. Suprotno je: taj dokument, ali i ostali do kojih pokušavamo da dođemo, tajni su i sračunato skriveni od javnosti.

KCCG, kao najpozvaniji, nije se udostojio ni da odgovori na pitanja.

Vrhovne zdravstvene institucije prikrivaju istinu

Začuđujući je nedostatak bilo kakve reakcije resornog ministarstva, KCCG i Instituta za javno zdravlje. Sve što smo kao reakciju dobili od njih jesu negativni odgovori i međusobno prebacivanje odgovornosti, kaže za Monitor prvi čovjek NVO Krug života Dejan Cvijanović.

,,Sakriti se iza Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao što je to uradio Institut za javno zdravlje, za nas je licemjerno, jer je riječ o opštem interesu i pravu javnosti da zna kakva je situacija na Ginekološko akušerskoj klinici. Svi smo mi roditelji ili budući roditelji i treba da znamo kakva je higijena u tom segmentu Kliničkog centra.

Zatečeni smo bizarnim odgovorima direktora KCCG Milana Mijovića i Ministarstva zdravlja koji sebe proglašavaju nenadležnim i upućuju nas da odgovore tražimo u Institutu za javno zdravlje iako znaju da nam je Institut odgovorio negativno. Smatramo da ovakvo ponašanje sve tri relevantne zdravstvene institucije govori samo za sebe, da neće i ne žele da građani i javnost Crne Gore saznaju pravu istinu kada su u pitanju higijenski uslovi u KCCG.

Ovim su još više potvrdili naše navode ali i značajno produbili sumnju. Već mnogo puta viđen pokušaj da se pojedinci ili građanski sektor ubace u lavirint birokratije državnih institucija, ovaj put neće proći.

Zbog potrebe da najodgovorniji za ovakvo stanje budu sankcionisani – prije svega menadžment KCCG i GAK-a – NVO Krug života će se obratiti nadležnim pravosudnim institucijama o čemu će javnost na vrijeme biti obaviještena.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo