Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hodajuće karijatide režima

Objavljeno prije

na

To se zove istančan politički refleks za odanost i podobnost. Suljo Mustafić, funkcioner Bošnjačke stranke i potpredsjednik crnogorskog parlamenta, prvi je čestitao Filipu Vujanoviću ,,pobjedu” na predsjedničkim izborima. I u slavljeničkoj je noći, kako prikazaše TV kamere, sav ozaren bio tik uz njega, dok su se u drugom planu nazirali depeesovi veterani.

Zahvaljujući se biračima Bošnjačke stranke što su potvrdili da je ,,naša odluka da damo podršku Vujanoviću ispravna i dobra”, Mustafić je odmah nakon zatvaranja birališta, valjda kao opunomoćeni predstavnik Državne izborne komisije, presudio da je Vujanovićeva pobjeda čista kao suza: ,,Taj rezultat je očigledan i nedvosmislen”.

Vrijedni Mustafić, nekadašnji član Liberalnog saveza, u novije vrijeme zaređao je sa pohvalama DPS-u i njenim čelnicima toliko da je bezmalo postao planetarna medijska zvijezda.

Objašnjavajući u novembru prošle godine zašto je Bošnjačkoj stranci, kao mogući partner za sastav nove vlade, prihvatljivija koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović, Mustafić je filozofski objasnio: ,,Znate, u politici ne postoje vječne emocije, nego vječni politički interesi”.

Tada se zarekao i da će ,,stranke manjina, uđu li u novu crnogorsku vladu, insistirati na okončanju sudskih procesa za sve grozote koje su se dogodile devedesetih godina prošlog vijeka: od deportacija, preko Kaluđerskog laza do logora u Morinju. Svi koji su krivi odgovaraće, to možemo da obećamo”. Dok Mustafić slavi, žrtve mogu da sačekaju.

Sva je prilika da će i to Mustafićevo zaricanje proći kao ono prošlogodišnje kada je na dan parlamentarnih izbora, u Starom Baru ,,grubo izvrijeđan od strane lokalnog aktiviste DPS-a, naočigled svojih roditelja i još najmanje dvadesetak mještana”. Mustafić je tada energično tvrdio da će incident imati posljedice na odnose BS prema DPS-u. ,,Smatram da neko treba da snosi odgovornost i za ovaj incident i za cjelokupnu kampanju protiv Bošnjačke stranke u Baru”.

Dva mjeseca kasnije, Mustafić nije znao da kaže novinarima šta je DPS preduzeo prema osumnjičenima za pomenuti napad. A kada se njegova stranka pridružila vlasti na državnom nivou, Mustafić je prijetnje garnirao hvalospjevima o DPS-u i njegovom lideru. Vječiti su samo interesi, zar ne?

U proteklih dvadeset i nešto godina u talasima se javljaju dobrovoljci da podupru vlast. Hodajuće karijatide režima. Danas je to vrlo masovan pokret suncokretizma. Vješto se povijaju na svakom političkom vjetru.

U vrijeme takozvane antibirokratske revolucije imali smo čuvene udarne pesnice u liku Šest mjesnih zajednica, Udruženja taksista, Pavla Milića, Jovana Markuša… Tokom ratova u kojima je DPS bio na Miloševićevoj strani, posebno su se misaonim akrobacijama isticali njegovi pošteni članovi – Smajo Šabotić i Hasan Kurtagić. Kasnije su regrutovane i samoregrutovane nove snage. Nisu odoljeli ni neki bivši ljuti opozicionari. U tom sazvježđu posebno se istakla grupa socijaldemokrata na čelu sa Rankom Krivokapićem.

Tu je primjer Predraga Drecuna – političara, bankara, ekonomskog analitičara… Ma, eksperta za sve.

Nekadašnji predsjednik Narodne stranke Novak Kilibarda precizno je dijagnosticirao karakter svog bliskog saradnika: ,,Nije imao ništa protiv da se nađe tamo gdje su pare”.

Drecun je dogurao čak i do glavnog izvršnog direktora Prve banke Crne Gore, čiji je većinski vlasnik brat premijera Mila Đukanovića.

Tokom izborne kampanje Narodne sloge Drecun je po crnogorskim trgovima prozivao Mila Đukanovića da stavi tačku na pljačku i iz sveg grla uzvikivao: ,,Vratite pare”.

Kasnije se hvalio: ,,Imao sam jakih verbalnih napada na predsjednika Mila Đukanovića, ali kad god bismo se sastali poslije toga, pružili bismo ruku jedan drugome. Za Novu godinu ili Božić, u skladu sa tradicijom, izljubili bismo se”.

Vatreno je lobirao da Đukanović i po šesti put bude premijer: ,,Ja mislim da bi optimalno rješenje bilo da Đukanović nastavi da vodi vladu”.

Dobro je prorokovao taj nekadašnji ministar u vladi Filipa Vujanovića.

Đukanovićima nije smetalo ni što se Drecun u vrijeme kada su narodnjaci utjerivali srpski patriotizam po ratištima oduševljavao velikosrpskim projektima Slobodana Miloševića, pa i onim da Dubrovnik postane republika srpska. Ili što se na proslavama ,,srpske nove godine” u Podgorici nadahnjivao anticrnogorskim političkim propovijedima Amfilohija Radovića i, opijen srpstvom, tvrdio da je ,,namjera da se uhapsi Radovan Karadžić politički veoma opasan potez”. Svojevremeno je opominjao: „Crnogorski referendum ne može biti održan, jer ne postoje garancije da bi Crnu Goru kao nezavisnu priznala međunarodna zajednica”.

E, taj i takav Predrag Drecun sada bezgranično hvali premijera Đukanovića: ,,Mislim da je povratak gospodina Đukanovića na mjesto premijera u stvari priznanje da postoje problemi koje drugi ljudi nijesu mogli da riješe. … Njegove najave zvuče optimistično, ali mislim da on sigurno ima osnovu za takav stav”.

A i sam je nesebični lakirer crnogorskog pejzaža: ,,Pogledajte samo mlade ljude koji završe dobre škole kako lako nađu posao”.

Ostalo je nejasno da li je pod dobrim školama mislio na Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica i jedinu sigurnu vizu za zapošljavanje – knjižicu DPS-a.

Drecunu, uglednom ekonomskom analitičaru, nije izgleda javljeno da trenutno u Crnoj Gori posao traži oko trideset hiljada ljudi i da je nezaposlenost mladih stručnjaka, prema ozbiljnim analitičarima, najveći društveni problem.

Da pođemo malo preko Atlantika. Do ambasadora Crne Gore u SAD-u Srđe Darmanovića.

Na sebe je pažnju skrenuo kao omladinac opozicionar – generacija Svetozara Marovića, Momira Bulatovića, Mila Đukanovića… Onda se prešaltao sa opozicionog kolosijeka na vladajući.

Svojevremeno je opoziciju opominjao da ni slučajno ne bojkotuje parlament, jer vanparlamentarnim djelovanjem ne može ništa da uradi.

,,Vrijeme institucionalne politike prevladalo je nad vaninstitucionalnim. Ljudi su okrenuti drugim problemima, ne toliko mitinzima, demonstracijama i protestima”.

Liberali su ga nazivali službenim portparolom DPS-a i, ironišući, priznavali mu da su se njegova ,,proročanstva”, koja je plasirao preko CEDEM-a, redovno ostvarivala. Kako i ne bi. CEDEM je godinama uvjeravao javnost da bi bez DPS-a nestalo Crne Gore. A i nas. To je DPS-ova istraživačka logistika nivoa Srđe Vukadinovića i Miloša Bešića.

Kada je Darmanovića nedavno novinar jednog podgoričkog dnevnika pitao imaju li osnova ocjene opozicije da su CEDEM-ova istraživanja u službi vladajućih partija i njihovog političkog marketinga, Darmanović je uzvratio: ,,To su, naravno, obične gluposti i izraz političkog primitivizma”.

Prije odlaska za ambasadora u SAD ostavio je patriotsku ,,oporuku”: Milo Đukanović ima harizmu, opozicija je nesposobna, a jedan od najvećih društvenih problema su privatni mediji.

Proslavio se i kao dekan Fakulteta političkih nauka. Dospio je na Sud časti Univerziteta Crne Gore. Razlog – profesor Filip Kovačević tužio je Darmanovića zbog političke diskriminacije, odnosno zbog toga što mu je dekretom ukinuo samo pet predmeta zbog javnog angažmana i političkih stavova.

Time je kao pripadnik intelektualne baze režima, u kojoj su sigurne pozicije izgradili i medijski specijalci Srđan Kusovac, Rade Vojvodić, Draško Đuranović, Darko Šuković…, pokazao gazdi kako i on zna, kad to zatreba, da bude egzekutor nepodobnih. Uz sav nesebičan trud pali su na ispitu. Pošto oni nijesu bili kadri da obave zadatak i uguše glas nezavisnih medija i slobodnih intelektualaca, Đukanović je angažovao međunarodne snage. Provjerne eksperte za borbu protiv unutrašnjeg neprijatelja: Bebu Popovića, Šemsudina Radončića i Željka Mitrovića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo