Povežite se sa nama

OKO NAS

HOTEL BERANE: NAJZAD PRED REKONSTRUKCIJOM: Do dna i natrag

Objavljeno prije

na

Preduzeće SVVVP group, na koje se od 2008. godine vodi hotel Berane, promijenilo je vlasničku strukturu, a novi kupci su već započeli raščišćavanje zgrade i pripreme za njenu potpunu rekonstrukciju. Stara i oronula građevina poslije punog desetljeća zasijaće u novom izdanju koje bi, prema najavama, trebalo da bude ponos ne samo Berana, već čitavog sjevera.

Dosadašnji izvršni direktor SVVVP group Svetislav Lutovac rekao je Monitoru da je prenio upravljačka prava na nove vlasnike, i da će posao biti realizovan preko ove firme.

„Novi vlasnici će raditi preko postojeće firme, jer bi otvaranje nove usporilo poslove, a svima je u interesu da se hotel što prije završi”, kaže Lutovac.

On dodaje da će rekonstrukcija početi brzo i da će se odvijati u nekoliko faza, a da će prioritet biti restoran i terasa hotela. Lutovac tvrdi da se radi o ozbiljnim kupcima, koji imaju najbolje namjere.

„Pripremljen je projekat potpune rekonstrukcije ovog nekada elitnog ugostiteljskog i turističkog objekta na sjeveru države, a investicija će se kretati do nekoliko miliona eura” , kazao je Lutovac.

Valja se prisjetiti nevesele desetogodišnje odiseje koju je ovaj hotel prošao prelazeći iz ruke u ruku, od vlasnika do vlasnika. Koliko god to u ovom trenutku bilo manje važno, ne smije se zaboraviti da je hotel Berane nekada bio najvažniji i najbolji objekat istoimenog hotelsko-ugostiteljskog preduzeća, sve do pljačkaške privatizacije koja je uslijedila 2003. godine.

HTP Berane, nekada solventnu i bogatu kompaniju, bez gubitaka i sa zalihama robe u vrijednosti od makar 80 hiljada eura, privatizovalo je do tada nepoznato preduzeće Euroturist GMBH. Oni su u startu imali 36 odsto akcija, ali im je tadašnji Fond za razvoj ustupio na upravljanje svojih 15 odsto, i time indirektno zaslužio mjesto u MANS-ovoj šemi kao jedan od krivaca za omogućavanje ove privatizacije. Bez podrške Fonda za razvoj ova ko zna kako skupljena družina ne bi na sjednici akcionara toga marta preuzela upravljanje nekada najjačom ugostiteljskom kompanijom na sjeveru.

Euroturist GMBH je vrlo brzo, kupujući ili, kako to manjinski akcionari kažu, „otimajući po ulicama” vaučere i akcije od građana i radnika, postao samostalno vlasnik preko pedeset odsto HTP-a, istina minimalno, svega 0,14 procenata preko potrebnih pedeset, ali im više državni fondovi nijesu bili potrebni.

Za društvo okupljeno oko Euroturista, problemi su, međutim, počeli već krajem 2004. godine. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo. Šlag na tortu bio je nevraćeni kredit Atlasmont banci, zbog kojeg je HTP-u oduzet hotel Berane.

Ovaj hotel, površine hiljadu kvadrata u osnovi, puta tri sprata, sa 17 hiljada kvadratnih metara zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka cijenila je 500 hiljada eura, a prodala tek iz trećeg puta za svega 200 hiljada.

Prodaju je u ime banke potpisao direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik navodno bio Slovenac Matjaž Trtnik, izvjesna Snežana Perović. Prodaja je obavljena u Podgorici. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac ovlastio Monte nekretnine Berane da preuzme ključeve.

Sa veb sajta www.monte-invest.com moglo se saznati da je ovo društvo za razvoj i investicije registrovano u Podgorici, na adresi Steva Boljevića 29, za djelatnost konsalting i menadžment poslova, s matičnim i PIB brojem 02445425.

Na istom sajtu stajalo je da su kao kćerke ovog društva, ili samostalna preduzeća, osnovani još Monte nekretnine d.o.o Berane, Afrika invest d.o.o Berane, Monte holidays Igalo i Aqua club d.o.o Berane. Na sajtovima se ne pominju imena, a za informacije dat je jedan mobilni telefon crngorske mreže, i jedan broj s pozivnim znakom za Sloveniju.

Novi vlasnici nijesu hotel Berane stavili u funkciju. I dalje je ostao da kao sablast, u mraku, stoji nad rijekom, s tim što je u međuvremenu nestao sav inventar, uključujući i veliki broj umjetničkih djela.

Među umjetničkim slikama bio je i triptih slikara Uroša Toškovića, koji je mnogo ranije kupljen za nekoliko desetina hiljada maraka. Bilo je i nekoliko slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih sklulptura od drveta i bronze. Prateći pljačkašku privatizaciju, Monitor je o nestanku umjetnina pisao u dva navrata.

Kamioni su tovareni noću, pod velom mraka, i odlazili u nepoznatom pravcu. U to vrijema nestala je i čuvena bakarna skulptura Kupačica, rad akademskog vajara Dragana Mitrovića, čiji se drugi odlivak, ili kopija, nalazi na budvanskoj plaži Ričardova glava. Veliki salon hotela ostao je u jednom trenutku da krasi samo oklop starog i skupocjenog klavira petrof, iz kojeg je ukraden mehanizam.

Hotel Berane je, tako, desetak godina išao iz ruke u ruku, odnosno od firme do firme, za koje se vjerovalo da se u stvari iza njih kriju isti ljudi. Potpuno je opljačkan. Predstavljao je ruglo grada, a u tri navrata dešavali su se i požari koji su najvjerovatnije bili potmetani.

Posljednji legalni kupac je preduzeće Berane SVVVP group, s adresom Jasikovačka bb. Hotel je tada, prema podacima u koje je Monitor imao uvid, prodat po cijeni od 232 hiljade eura. Zvanično.

Ono što se nezvanično može saznati je da je unutar ove firme postojalo pet vlasnika, od kojih su tri bili Rusi, dok su dvojica crnogorski državljani. Sada su Rusi prodali tri dijela firme SVVVP group. Ta firma se donedavno vodila na Svetislava Lutovca, a od nedavno je izvršni direktor Nebojša Đeković.

Lutovac tvrdi da je nekoliko godina čekao da nađe dobrog kupca za hotel koji je sve do problematične privatizacije hotelsko turističkog preduzeća u ovom gradu bio solventan i turistički ponos Berana.

„Bilo je prilike i ranije da se ova zgrada proda, ali sam čekao nekoga ko je ozbiljan i ko neće dovesti u pitanje rekonstrukciju. Vjerujte da novi vlasnici imaju namjeru da mu vrate više od nekadašnjeg sjaja. Mogu vam u ovom trenutku reći da sve ide po planu i da će hotel biti veoma visokog kvaliteta” – kaže Lutovac.

Kako god bilo, hotel Berane je zaslužio da mu se vrati značaj koji je imao prije nesrećne privatizacije. Koliko i kako je bila organizovana ta pljačkaška privatizacija, na to pitanje odgovor bi trebalo potražiti u eventualnoj istrazi državnih organa, policije i tužilaštva. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je još 2009. godine napravila šemu uvezanih osoba i firmi, u kojoj se sve vrti oko firmi Euroturist GMBH” iz Berana i Slomonturist iz Bijelog Polja.

Kada se Hotel Berane izdigne iz pepela, ne treba zaboraviti na „ekipu” koja ga je dovela do dna. Sjaj zvjezdica ne smije zasjeniti niti izbrisati tragove pljačke.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo