Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I ćorak je metak

Objavljeno prije

na

Dva posljednja dana februara 2012. u Skupštini Crne Gore divaniće se o povjerenju Vladi i sličnom. Zbog odluke Vlade da preuzme dug Kombinata aluminijuma Podgorica od 22 miliona eura, 29. februara, na inicijativu SNP-a, raspravljaće se o nepovjerenju Vladi. Dan ranije na dnevnom redu će biti nešto za šta još nije precizno utvrđeno šta je. Koliko se zasad zna, Vlada će Skupštini predložiti neke zaključke, pa će, ako oni budu podržani, biti podržana vladina politika oko KAP-a. O sudbini Vlade ne treba brinuti, šanse da DPS ne obezbijedi 41 glas u parlamentu u domenu su teorije. Počelo je time što je, nakon odluke Vlade da preuzme prvi KAP-ov dug, premijer Igor Lukšić najavio da će parlamentu uputiti inicijativu da se izjasni o povjerenju Vladi kada je u pitanju KAP i vođenje ekonomske politike. Objasnio je da je to potrebno kako bi se znalo da li Vlada ima mandat da nastavi da rješava taj problem. Kavgu su zametnuli ministri iz SDP-a. ,,Ministri za informaciono društvo i saobraćaj, Vujica Lazović i Andrija Lompar i ja smo bili protiv toga, kao i uvijek kada je bilo riječi o KAP-u”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. Najavili su da će ,,na vrijeme” dati partijski stav u vezi vladinog vraćanja duga Kombinata aluminijuma Podgorica. To vrijeme još nije stiglo. SDP nije obnarodovao šta je Vlada, koja je prethodno dala bankama garancije da će KAP vratiti kredite, mogla da uradi osim da dug – preuzme. Mogla je, fakat, i da ga vrati odjednom, ali za to nema para. Ne zna se ni kako će skrpiti za vraćanje na rate, naročito kad na naplatu stignu ostali milioni. Njih 132.

Kad je skupštinska komisija za praćenje i kontrolu privatizacije raspravljala o Kombinatu aluminijuma, prihvaćeni su zaključci opozicije da je privatizacija bila nezakonita i štetna za državu. SDP nije bio tu. Ni da podrži vlast, ni opoziciju. Nijesu ponudili čak ni izgovor da im je poslanica Hidajeta Bajramspasić zavijana.

Sve to, naravno, ne sprječava SDP da bude – odlučan. ,,KAP je sistem pogrešnih koraka, zato i stižu sankcije, koje će biti teške za Crnu Goru, ali one moraju imati i političku odgovornost, do nivoa onoga što je svako zastupao u trenutku preuzimanja odgovornosti za veliki iznos u budžetu Crne Gore. Naravno, to na kraju mora biti uputna poruka da stajanje iza neke odluke, znači i punu odgovornost”, objasnio je ovih dana predsjednik SDP-a i parlamenta Ranko Krivokapić.

Veoma dosljedno SDP uzgaja tu logiku – naši ministri su glasali protiv, dakle, naša partije nije odgovorna; važno je ko iza čega stoji, a ne ko u Vladi sjedi. Ne isplati im se, pa se prave da ne znaju: jedno je reći da voz ide prebrzo, drugo povući kočnicu.

Funkcioneri SDP-a redovno podsjećaju kako su bili i protiv privatizacije Telekoma i prodaje telekomunikacione infrastrukture i da su zato izašli iz svih privatizacionih tijela. Tražili su i kontrolno saslušanje Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić povodom afere Telekom. Nakon petosatnog saslušanja zaključili su da im nije problem da sačekaju još dva mjeseca. Važno je da se okreće. I da SDP izgleda kao da se nešto pita. Uostalom, ko može da dokaže da nijesu, u sebi, opsovali svaku paru koju su s DPS-om potrošili.

Potpredsjednik socijaldemokrata Vujica Lazović umije da primijeti kako se njegova partija ne slaže sa DPS-om ,,u dijelu ekonomije oko funkcionisanja i opstanka državnog vlasništva i državnih preduzeća”. Krivokapić uočava da neoliberalni koncept predstavlja najveću prijetnju za nezavisnost Crne Gore i njen evropski put. Mora da se naš prekaljeni socijaldemokrata po zadatku ubacio u vlast, da oslabi neprijateljske kapitalističke redove.

Zbog neslaganja o krupnim odlukama ozbiljne partije izlaze iz vlade. Ali, to je SDP. Bilo da je riječ o 132 miliona ili o neslaganjima po pitanju broja sadnica malina koje će dogodine biti zasađene, posljedice su iste. Nikakve.

Godinama traje priča hoće li ministarstvo unutrašnjih poslova kontrolisati policajce u ovoj državi. SDP čvrsto zastupa stav da Upravi policije treba da šefuje ministar unutrašnjih poslova. Razni odbori takvo su rješenje u Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima podržali. Onda dođu amandmani DPS-a koji će omogućiti da direktor Uprave policije samostalno odlučuje o zapošljavanju i raspoređivanju ljudi u toj službi. Time sva priča o policiji koja nije pod direktnom kontrolom predsjednika Vlade, to jest DPS-a, pada u vodu. Svoje amandmane DPS može izglasati i bez SDP-a. Eto, opet, omiljene pozicije socijaldemokrata – oni su mislili najbolje, ali nijesu krivi što je drukčije ispalo.

Tačno je, jednom su išli do kraja. Uoči lokalnih izbora u Podgorici 2010. rekli su da više neće glasati za to da Miomir Mugoša bude gradonačelnik. Kad je došlo vrijeme za to, nijesu glasali, koalicija između DPS-a i SDP-a u glavnom gradu je raskinuta. Dan danas Vujica Lazović zna da se pohvali da je SDP na primjeru Podgorice pokazao svoj ,,politički šarm i prinicipijelnost” i da su njegovi politički konkurenti ostali zbunjeni kada su vidjeli da su ispunili svoje izborno obećanje. Na osnovu koalicionog sporazuma SDP-u je u opštinskoj vlasti Podgorice, uključujući sekretare, direktore i pomoćnike, pripadalo 17 funkcija. Izgubili su ih. Sreća te su tako široka polja crnogorske državne administracije. Ko za savjetnika, ko za pomoćnika – nijedan kadar SDP-a nije ostao nezbrinut. Koalicija na državnom nivou je stabilna. Količina privilegija kojima SDP raspolaže i njihovi nadnaravni napori da se što više udalje od odgovornosti dobijaju dimenzije zbog kojih više nije pitanje kako SDP trpi DPS, nego obrnuto.

Kažu da su u streljačkim strojevima neke puške napunjene ćorcima. Nada da je baš njihov metak bio ćorak valjda može strijelcima da donese mirniji san, ali ne mijenja činjenicu da su u stroju bili. I pucali.

Jako bi volio SDP kad bi stvarnost bila fotografija. Da se zabilježi kad njihovi ministri glasaju protiv, kad ne dignu ruku za Mugošu ili za DPS-ove amandmane, ali ne i šta se desilo poslije. Uprkos njihovim ozbiljnim naporima, vrijeme se, ipak, ne da zaustaviti. Ono koje dolazi je vrijeme plaćanja. Zasad je izvjesno da će platiti građani Crne Gore. Pitanje je samo – kada će neko platiti njima.

Esad KOČAN

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo