Povežite se sa nama

MONITORING

I snijeg je njihov

Objavljeno prije

12 godina

na

milanmarkovic

Tonski zapisi sa sjednica najvažnijih organa Demokratske partije socijalista koje objavljuje Dan potvrđuju kako su svi koji u ovoj zemlji žive i plaćaju porez upregnuti kako bi ta partija opstajala na vlasti. Zloupotrebe položaja i neravnopravan položaj građana zakonom su zabranjeni, partijski red zahtijeva drugačije. Oni našim parama plaćaju svoje izborne uspjehe. I njima se diče.

Nema javne službe koja na tom poslu nije angažovana. Zavod za zapošljavanje, Fond rada, razne uprave, tužilaštvo, sudstvo, ministarstva redom – svi marljivo rade jedan posao. Čuvaju nesmjenjivu vlast predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.

Nije lako zamisliti kako je u glavama raznih viđenih glava vladajuće partije. U susret novom Danu, prije sna, pohodi ih pitanje: Šta ja ono rekoh onda. Kupovati ljude je jedno, ali kad svi precizno znaju kako ste to tačno radili i šta ste o tome govorili – ipak je drugo.

Najnoviji transkripti sa proširene sjednice Predsjedništva DPS-a pokazuju da ni snijeg ovdje svima isto ne pada.

,,Znate da je naša opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da, ukoliko postoji mogućnost za isplatom šteta našem članstvu, smatram da bi dobro pomogli, i to bi pomoglo nama na terenu”, kazao je predsjednik opštine Mojkovac i funkcioner DPS-a Dejan Medojević. Pripomenuo je da bi ,,na terenu” pomoglo i ,,da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu”.

Budimir Dabetić iz Berana založio se da se obezbijede sredstva za isplatu jednokratne novčane pomoći ugroženim porodicama kroz fondove solidarnosti. ,,Njihovu identifikaciju ćemo, naravno, izvršiti preko mjesnih odbora”. Zamolio je i da do državne plate dođe ,,jedan broj” ljudi u Upravi za šume i Upravi carina. Ostali bez posla, a veoma su partijski angažovani kao predsjednici ili potpredsjednici mjesnih odbora. Što ne ide, ne ide.

Mreža radi i u prijestonici. Jovan Martinović posebno je pohvalio redovnu komunikaciju sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem, ,,koji nikada ne zaobilazi partiju i gotovo se njegovi saradnici i on lično svakodnevno čuju sa predsjednicima opštinskog odbora”. Slavoljub Migo Stijepović ne zaboravlja ko ga je, kao ministra, rodio.

Drama se desila u nikšićkoj Željezari. Ne ona kad su je prodavali, preprodavali i uništavali, nego kad je u toj firmi ojačao sindikat na čelu sa Jankom Vučinićem. ,,Pokušavamo sada da formiramo sindikat. Sve što smo uradili ovih dana smo uradili da pomognemo tim našim ljudima da taj sindikat Janka Vučinića eliminišemo”, objasnio je Radivoje Nikčević. Šef se složio. Kako bi se ,,neutralisala” ova ,,njihova posljednja destrukcija”, predložio je političku akciju ,,koja mora imati i dobro koordiniranu terapiju, uključujući i medijsku akciju”.

Na rječniku Mila Đukanovića neko bi mogao da doktorira, ali to je druga priča. Važnije je kad se te riječi pretaču u akciju, na primjer medijsku. Janko Vučinić je na svojoj koži osjetio združeno djelovanje medijsko-obavještajnih službi koje su u Pobjedi objavile njegov zdravstveni karton. Naravno da za to bolno očigledno kršenje zakona niko nije odgovarao.

Kako partijski sistem funkcioniše kupeći usput pare iz državnih resora pokazalo se i ovih dana kad je objavljeno da su Skupština i Vlada

prošle godine za reklamiranje potrošili 859.000 eura. Najviše novca poreskih obveznika otišlo je dnevnom listu Pobjeda, Radiju Antena M i Portalu Analitika. Za promociju aktivnosti ministarstava u štampanim medijima Pobjedi je uplaćeno 81.370 ili 89,16 odsto novca potrošenog na reklame. Skoro 95 odsto ukupnih sredstava za reklamiranje na elektronskim medijima dobio je radio Antena M. Centar za građansko obrazovanje, koji je objavio podatke ukazao je da se vlada ne reklamira u najčitanijim i najgledanijim medijima.

Abaz Kujović iz Bijelog Polja podsjetio je i da treba obezbijediti novac za dovođenje birača iz inostranstva. Većina tih ljudi neboravkom u Crnoj Gori zapravo je izgubila pravo glasa. Dokle god većina ljudi odseljenih iz Crne Gore glasa za DPS, taj se dio zakona neće primjenjivati.

Na jednom od snimaka Milo Đukanović obavještava partijske drugove da će Bošnjačka stranka i HGI zbog inovacija u izbornom zakonodavstvu nastupati samostalno, ,,ali sa pouzdanim dogovorima, vjerovatno i u pisanoj formi prije izbora, da ćemo nastaviti koalicionu saradnju poslije izbora, prema formulama koje su i do sada funkcionisale”. Svojim biračima Bošnjačka partija to nije rekla. Zumili se.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović u međuvremenu je razjasnio da nema ničeg naročitog u dejstvovanju njegove partije već se samo ,,DPS otvoreno bavi problemima u društvu i problemima svojih članova”. Glede društva, Đukanović primjećuje i da je ,,došlo i do izvjesne raskalašnosti”. Naročito među onima koji sa prosječnom platom od 480 treba da obezbijede potrošačku korpu od 800 eura.

Državni analitičari još jednom su cijelu stvar pokušali da predstave kao normalnu. U cijelom svijetu, eto, onaj ko je na vlasti zapošljava svoje ljude, evo, na primjer američka administracija… Čak i kod nas je zakonom, konačno, definisano koja mjesta u državnoj službi mogu zavisiti od rezultata izbora. U jednoj stvari su svi – od ministra do spremačice u školi – jednaki. Moraju biti ,,naši”.

Pripadnost partiji štiti čak i od odlaska u zatvor. Rajko i Pavić Škerović iz Bara dva puta su hapšeni i dva puta puštani iz zatvora. Tokom pretresa stana i apartmana hotela Peđa koji je u vlasništvu mlađeg Škerovića, policija je pronašla 47 PVC kesica sa 45,7 grama kokaina, 15 PVC kesica sa 61,7 grama heroina, dok su dva grama marihuane i pištolj bez oružnog lista našli u njegovom stanu. Pronađene su i tri puške, tri pištolja, municija različitog kalibra, 20 zlatnika, 181.150 eura, 33.530 američkih dolara i 3.890 švajcarskih franaka. Ujutru ih uhapse, popodne puste. ,,Hajka na mene i moju porodicu potiče od ljudi zaposlenih u državnim organima koji ne pripadaju vladajućoj partiji čiji sam ja dugogodišnji istaknuti član, rekao je biznismen Rajko Škerović. ,,Namjera tih ljudi jeste da kompromitacijom mene i moje porodice pokušaju iskompromitovati i narušiti ugled partije kojoj pripadam”.

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu odlučio je da ne bude kontrolnog saslušanja ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice povodom slučaja ,,Škerović”. A i bolje da se ne muče. Kila kokaina ovdje su se u sudskom postupku pretvarala u grame, grami pronađeni kod Škerovića pretvoriće se u ništa. Levor više ili manje, stvar je ukusa i tradicije. Kad čovjek malo bolje razmisli, Škerovići su, u stvari, branili red, poredak i tradiciju.

DPS je protekle sedmice još jednom išutirao opoziciju iz parlamenta. Skupština danas nije raspravljala o 13 predloga zakona Socijalističke narodne partije jer opet nije usvojen dnevni red. Prethodno je skupštinska većina odbila da raspravlja o predlozima Demokratskog fronta i Pozitivne Crne Gore. Na taj, kao i na sve događaje ovih dana, odgovori opozicije su tanki.

Koalicioni partneri spremno su se uključili u odbranu tekovina DPS-a. Iako se Bošnjačka partija uredno žalila da je DPS krao na izborima krali, funkcioner te stranke Suljo Mustafić smatra da u vrhu partije nijesu za to znali. Ni drug Tito nije znao za Goli otok. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić nešto je suptilniji: ,,Ne negiram probleme ali ti problemi postoje u svim partijama, u najjačoj najviše pa onda proporcionalno veličini i moći kojoj posjeduju”. Dobro je, kaže, što se takve stvari otvaraju jer je riječ o zajedničkom problemu na putu ka EU. ,,Znam dobro za te nepravde i znam koliko bole i stoga želim da Crna Gora bude drugačija”. Stara pjesma – da stvarno želi, izašao bi iz vlade.

Svaka kockica u mozaiku zloupotreba moći, svakog se dana sve jasnije pokazuje. Još samo da ima ko da vidi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

6 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

6 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Iz Mikeljijeve koalicije  će takođe insistirati da novom sjednicom 11. februara predsjedava sljedeći najstariji odbornik sa njihove liste, Krsto Rađenović (SNP), budući da je odbornik liste Budva naš grad, Savo Medigović, koji je predsjedavao prethodnom konstitutivnom sjednicom, tada kovertirao svoju ostavku na mjesto odbornika. „Sve su to uslovi za normalizaciju rada lokalnog parlamenta, sve ostalo je zloupotreba od trojca Dukaj-DPS-Jovanović“, navode iz koalicije Za budučnost Budve.

Uslovi saveza Za budućnost Budve po svemu sudeći neće biti ispunjeni u narednih 12 dana.

Nova postizobrna koalicija Budva naš grad-Evropski savez-URA, sa 11 mandata, koja  za poziciju predsjednika parlamenta  kandiduje Petra Odžića (SDP), ističe da ima svog „najstarijeg“ odbornika koji će otvoriti zasijedanje. Njima nikako ne odgovara da sjednicom predsjedava odbornik suprostavljene političke grupe, pa se oko toga,  ukoliko sjednice bude, mogu očekivati povišene tenzije. Dogovorena je podrška 7 odbornika DPS, kako za izbor Odžića, tako i za izbor Jovanovića za gradonačelnika Budve. Mjesto potpredsjednika opštine obećano je Blažu Rađenoviću, lideru i jedinom odborniku sa liste URA.

Poslanici DPS su nedavno zaprijetili blokadom lokalnih parlamenata, pored republičkog, ukoliko se u Budvi ne održi sjednica skupštine, na kojoj se očekuje izbor predsjednika Odžića, kao dio dogovora postizborne koalicije Jovanović-Odžić-Rađenović- Nikola Milović o formiranju vlasti u Budvi.

To je u srijedu  potvrdila poslanica DPS -a Aleksandra Vuković Kuč.  „Ukoliko u Budvi ne bude formirana vlast do 12. februara, izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori“, kazala je ona. Opozicija je ponudila platformu na osnovu koje je spremna da pregovara, jer je, kako kaže, „došlo vrijeme da se izađe iz političko-društvene  krize“.

Povratak na vlast u Budvi uslov je DPS-a za rješenje političke krize u parlamentu Crne Gore. U tom slučaju može se preći preko navodnog „ustavnog puča“, odustati od odlučne odbrane pogaženog Ustava, blokade usvajanja državnog budžeta… Uz partnerstvo sa političkom grupacijom kojom rukovodi Milo Božović iz Spuža, koja je najglasniji nacionalno obojeni dio dojučerašnjeg „omrznutog“ DF-a.

I konkurentska opcija, koalicija  Za budućnost Budve je najavila blokadu budvanskog parlamenta  ukoliko Vlada, odnosno MJU ne ispuni njihove zahtjeve. Sa raznih političkih adresa stižu upozorenja da tužilaštvo i policija budu u pripravnosti, ako bude trebalo, te  da na ovim institucijama leži odgovornost za neometano održavanje sjednice skupštine.

 

Budva zatrpana smećem

Dok se u Budvi ne smiruju strasti oko formiranja vlasti dva mjeseca nakon izbora, u gradu vlada  haos. Budva je od juče zatrpana smećem zbog štrajka komunalaca, radnika Čistoće, kojima nije uplaćena decembarska zarada.   Slike prepunih kontejnera širom grada podsjećaju na one od ljetos kada se turistička prijestonica „kupala“ u smeću na zaprepaštenje građana i brojnih turista.

Gradskim Komunalnim preduzećem rukovodio je kadar Nikole Jovanovića. Nakon što je Odbor direktora 12. novembra smijenio v. d. direktora Predraga Draga Ivanovića, te imenovao novog v. d. direktora Iliju Gigovića, počela je prava drama u tom opštinskom preduzeću, jer je novom menadžmentu, ali i Odboru direktora onemogućeno da uđu u kancelarije i dobiju na uvid sve ugovore. Smijenjeni Ivanović sa sobom je odnio pečate preduzeća i ključeve direktorskih kancelarija kako bi onemogućio Gigovića da preuzme dužnost.

Dok radnici štrajkuju, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru formiralo je predmet i pokrenulo pretkrivični postupak zbog dešavanja u budvanskom Komunalnom preduzeću, nakon što je Odbor direktora podnio više krivičnih prijava protiv članova bivše uprave.

Novi v.d. direktora Gigović ne želi da preuzme dužnost i potpisuje isplate plata i dobavljača bez zvanične primopredaje, okrivljujući svoje prethodnike za ogromnu pronevjeru novca i zloupotrebu službenog položaja.

„Građani Budve i zaposleni moraju da znaju da je naše preduzeće opljačkano od strane ozbiljne kriminalne grupe iz koje je prije nekoliko dana pobjegao bivši direktor Predrag Drago Ivanović, ali su ostali drugi članovi te zloglasne družine koji sada uništavaju dokumentaciju i skrivaju tragove“, kazao je Gigović. On tvrdi da preduzeće ima dugovanja od četiri miliona, koje su posljedice rada bivšeg menadžmenta.

Gotovo svako preduzeće ili javna ustanova u Budvi ima sličnu priču. Da li će anarhiji u Budvi kojoj kumuju i državne institucije jednom doći kraj, teško je i prognozirati.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

2 sedmice

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo