Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

Stečajni postupak u Željezari Nikšić ulazi u novu fazu. Najkasnije do kraja nedjelje, tako makar najavljuje stečajni upravnik Veselin Perišić, Privredni sud će se izjasniti o planu reorganizacije Željezare koji je pripremio njen vlasnik, holandska kompanija Montenegro spešelti stils (MNSS). Taj plan je već nekoliko puta dopunjavan i mijenjan, probijeni su svi zakonom predviđeni rokovi za izjašnjavanje o njemu, ali predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević – gotovo izvjesno u dosluhu sa Vladom Crne Gore – i dalje odugovlači stečajni postupak započet 19. aprila.

ISTA PRIČA: Uglavnom, ukoliko Rakočević, kao stečajni sudija, prihvati plan MNSS-a o njemu će se izjašnjavati i povjerioci nikšićke kompanije. Faktički, odluku bi donijeli sadašnji vlasnici većinskog paketa akcija Željezare i zvaničnici Vlade Crne Gore.

Država od Željezare potražuje 32 miliona eura koje su iz budžeta proljetos isplaćene na ime glavnice i kamata za kredit koji je dobio MNSS, a garantovala Vlada Crne Gore. Dodatno, Poreska uprava od Željezare i njenih vlasnika potražuje osam, a EPCG više od šest miliona eura, na ime neizmirenih računa za struju.

Ipak, pojedinačno najveći povjerilac je of šor kompanija Rekupero, na koju je MNSS prenijela veliki dio svojih – stvarnih i fiktivnih – potraživanja od Željezare.

Dugo je izgledalo da stečajni upravnik Veselin Perišić neće priznati ova potraživanja. I njegovo objašnjenje je imalo smisla: umjesto da u Željezaru investiraju 117 miliona eura, kao što su se obavezali kupoprodajnim ugovorom, predstavnici MNSS i Rekupera su iz stečajne mase potraživali novac koji su, u vidu kredita, pribavili za redovno poslovanje kompanije – izmirenje zarada, nabavku repromaterijala…

Onda je došlo do promjene raspoloženja. Perišić je početkom nedjelje saopštio da je, ,,nakon konsultacija sa ekspertima finansijske struke, sa eminentnim pravnim stručnjacima i sagledavajući cjelokupnu dokumentaciju” odlučio da Rekuperu prizna skoro 50 miliona eura potraživanja.

,,Radi se o sredstvima zajma koja su realno ušla na račun Željezare”, kaže Perišić ne imenujući ekonomske i pravne eksperte sa kojima je došao do ovog zaključka.

Najglasnija reakcija na ovu odluku stigla je od Janka Vučinića, predsjednika Sindikata Željezare.

,,Mislim da nije bilo osnove da se ta potraživanja priznaju, jer to je ono što je MNSS pozajmljivao Željezari i što je prikazivao kao gubitke o poslovanju kroz fiktivne revizorske izvještaje”, kaže Vučinić, ,,Ne prihvatam da su te pare ušle u Željezaru…”

Nikšićki sindikalci su, uostalom, još 2008. godine upozoravali da partnerstvo Vlade i MNSS ne funkcioniše u skladu sa potpisanim Ugovorom. I zbog toga su kažnjavani i od uprave Željezare i od nadležnog Ministarstva ekonomije, koje je u to vrijeme predvodio Branko Vujović.

Za razliku od Vučinića i njegovih kolega iz Željezare, Vlada i danas odbija da se javno izjasni o budućnosti nikšićke Željezare. Zapravo, kao da se plaši da i pomene ovu kompaniju. Mali izuzetak napravio je, nedavno, ministar ekonomije Vladimir Kavarić priznajući opštepoznato – da državna pomoć nije pomogla Željezari.

,,Bio je to loš projekat, s obzirom na to da je u nikšićku kompaniju uveden stečaj, a državna pomoć iskorišćena za izmirivanje zarada zaposlenima”, kazao je Kavarić. Naravno, pitanje odgovornosti onih koji su donijeli pogrešnu odluku ostavljeno je za budućnost.

STARE SUMNJE: Sve to ne smeta MNSS-u, odnosno Rekuperu, da istjeraju svoj naum i upišu se kao najveći povjerioci fabrike koju su urnisali u minulih pet godina. Postoje, kako bi pravnici rekli, jake indicije da su u tom poslu zvaničnici Vlade i MNSS uz objelodanjene sklapali i neke druge aranžmane od čijeg otkrivanja danas strahuju predstavnici zvanične Podgorice. Pa su, zato, spremni i na svakojaka popuštanja i ustupke.

Primjera radi, iz Vlade Crne Gore nijesu uradili ništa kako bi, nakon što su našim novcem isplatili dugove MNSS-a, započeli proces prenosa akcija iz vlasništva holandske kompanije. A te su akcije, prema Protokolu iz 2009. godine, deponovane kao zaloga za garanciju koju je izdala Vlada. Na drugoj strani, početkom septembra je iz MNSS Vladi stiglo obavještenje da su (i dalje) većinski vlasnici Željezare pokrenuli predarbitražni postupak protiv države Crne Gore. I da će, ukoliko za tri mjeseca ne dođe do kompromisa, podnijeti tužbu koja bi iznosila oko 90 miliona eura. Po svoj prilici, svaka sličnost sa ,,slučajem KAP” i arbitražnim zahtjevom njegovih većinskih vlasnika protiv Crne Gore – namjerna je.

,,MNSS je zvanično obavijestio Vladu da je prekršila više obaveza prema stranim investitorima po osnovu Bilateralnog sporazuma o investicijama između Kraljevine Holandije i države Crne Gore, te da ukoliko se miroljubiv sporazum ne postigne između MNSS-a i Vlade najkasnije do 4. novembra 2011. godine, MNSS će nastaviti sa arbitražom protiv Vlade, koja će se najvjerovatnije održati u Vašingtonu”, saopštili su advokati MNSS uz konstataciju da ,,MNSS ima ubjedljivo jasan osnov za potraživanje odštete zbog više prekršaja Sporazuma od strane Vlade kao i usljed nepravednog i nepravičnog tretmana koji je MNSS dobio za vrijeme svoje investicije u Željezari Nikšić”.

Iz ugla crnogorskih poreskih obveznika tretman MNSS od strane vlada Mila Đukanovića bio je sve samo ne ,,nepravedan i nepravičan”. Ali, ko će znati.

NIJANSE: Do skorog raspleta, Željezarom komanduje Miodrag Daka Davidović i njegova kompanija Neksan. Po veoma sličnim poslovnim principima po kome su to radili i navodni Holanđani.

U najkraćem, Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koji su proljetos potpisali Davidović i Veselin Perišić, predviđa da je Željezara dužna da, skupa sa Vladom, Neksanu obezbijedi niz povlastica, po svemu nalik onima koje je uživao MNSS: saglasnost da se na plate zaposlenih ne obračunavaju porezi i doprinosi; da Vlada Neksanu ustupi potraživanje od 1,25 miliona eura za isplatu zarada do realizacije socijalnog programa (takođe vladinog); da se u Željezari ne zaračunava amortizacija za vrijeme trajanja stečajnog postupka…

Taj aranžman ističe 15. novembra. Da li će se ,,prepakovani” MNSS nakon toga vratiti u Željezaru? Ili će nikšićka kompanija, kroz bankrot, tražiti novog, ozbiljnijeg vlasnika? U velikoj mjeri, odgovori na ova pitanja zavise od sadržaja pomenutog zahtjeva za pokretanje arbitražnog postupka. Znamo već: nema te cijene koju nas Vlada neće primorati da platimo da bi prikrila dokaze o svojoj nesposobnosti. I mi plaćamo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo