Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

uob-zeljezara

Stečajni postupak u Željezari Nikšić ulazi u novu fazu. Najkasnije do kraja nedjelje, tako makar najavljuje stečajni upravnik Veselin Perišić, Privredni sud će se izjasniti o planu reorganizacije Željezare koji je pripremio njen vlasnik, holandska kompanija Montenegro spešelti stils (MNSS). Taj plan je već nekoliko puta dopunjavan i mijenjan, probijeni su svi zakonom predviđeni rokovi za izjašnjavanje o njemu, ali predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević – gotovo izvjesno u dosluhu sa Vladom Crne Gore – i dalje odugovlači stečajni postupak započet 19. aprila.

ISTA PRIČA: Uglavnom, ukoliko Rakočević, kao stečajni sudija, prihvati plan MNSS-a o njemu će se izjašnjavati i povjerioci nikšićke kompanije. Faktički, odluku bi donijeli sadašnji vlasnici većinskog paketa akcija Željezare i zvaničnici Vlade Crne Gore.

Država od Željezare potražuje 32 miliona eura koje su iz budžeta proljetos isplaćene na ime glavnice i kamata za kredit koji je dobio MNSS, a garantovala Vlada Crne Gore. Dodatno, Poreska uprava od Željezare i njenih vlasnika potražuje osam, a EPCG više od šest miliona eura, na ime neizmirenih računa za struju.

Ipak, pojedinačno najveći povjerilac je of šor kompanija Rekupero, na koju je MNSS prenijela veliki dio svojih – stvarnih i fiktivnih – potraživanja od Željezare.

Dugo je izgledalo da stečajni upravnik Veselin Perišić neće priznati ova potraživanja. I njegovo objašnjenje je imalo smisla: umjesto da u Željezaru investiraju 117 miliona eura, kao što su se obavezali kupoprodajnim ugovorom, predstavnici MNSS i Rekupera su iz stečajne mase potraživali novac koji su, u vidu kredita, pribavili za redovno poslovanje kompanije – izmirenje zarada, nabavku repromaterijala…

Onda je došlo do promjene raspoloženja. Perišić je početkom nedjelje saopštio da je, ,,nakon konsultacija sa ekspertima finansijske struke, sa eminentnim pravnim stručnjacima i sagledavajući cjelokupnu dokumentaciju” odlučio da Rekuperu prizna skoro 50 miliona eura potraživanja.

,,Radi se o sredstvima zajma koja su realno ušla na račun Željezare”, kaže Perišić ne imenujući ekonomske i pravne eksperte sa kojima je došao do ovog zaključka.

Najglasnija reakcija na ovu odluku stigla je od Janka Vučinića, predsjednika Sindikata Željezare.

,,Mislim da nije bilo osnove da se ta potraživanja priznaju, jer to je ono što je MNSS pozajmljivao Željezari i što je prikazivao kao gubitke o poslovanju kroz fiktivne revizorske izvještaje”, kaže Vučinić, ,,Ne prihvatam da su te pare ušle u Željezaru…”

Nikšićki sindikalci su, uostalom, još 2008. godine upozoravali da partnerstvo Vlade i MNSS ne funkcioniše u skladu sa potpisanim Ugovorom. I zbog toga su kažnjavani i od uprave Željezare i od nadležnog Ministarstva ekonomije, koje je u to vrijeme predvodio Branko Vujović.

Za razliku od Vučinića i njegovih kolega iz Željezare, Vlada i danas odbija da se javno izjasni o budućnosti nikšićke Željezare. Zapravo, kao da se plaši da i pomene ovu kompaniju. Mali izuzetak napravio je, nedavno, ministar ekonomije Vladimir Kavarić priznajući opštepoznato – da državna pomoć nije pomogla Željezari.

,,Bio je to loš projekat, s obzirom na to da je u nikšićku kompaniju uveden stečaj, a državna pomoć iskorišćena za izmirivanje zarada zaposlenima”, kazao je Kavarić. Naravno, pitanje odgovornosti onih koji su donijeli pogrešnu odluku ostavljeno je za budućnost.

STARE SUMNJE: Sve to ne smeta MNSS-u, odnosno Rekuperu, da istjeraju svoj naum i upišu se kao najveći povjerioci fabrike koju su urnisali u minulih pet godina. Postoje, kako bi pravnici rekli, jake indicije da su u tom poslu zvaničnici Vlade i MNSS uz objelodanjene sklapali i neke druge aranžmane od čijeg otkrivanja danas strahuju predstavnici zvanične Podgorice. Pa su, zato, spremni i na svakojaka popuštanja i ustupke.

Primjera radi, iz Vlade Crne Gore nijesu uradili ništa kako bi, nakon što su našim novcem isplatili dugove MNSS-a, započeli proces prenosa akcija iz vlasništva holandske kompanije. A te su akcije, prema Protokolu iz 2009. godine, deponovane kao zaloga za garanciju koju je izdala Vlada. Na drugoj strani, početkom septembra je iz MNSS Vladi stiglo obavještenje da su (i dalje) većinski vlasnici Željezare pokrenuli predarbitražni postupak protiv države Crne Gore. I da će, ukoliko za tri mjeseca ne dođe do kompromisa, podnijeti tužbu koja bi iznosila oko 90 miliona eura. Po svoj prilici, svaka sličnost sa ,,slučajem KAP” i arbitražnim zahtjevom njegovih većinskih vlasnika protiv Crne Gore – namjerna je.

,,MNSS je zvanično obavijestio Vladu da je prekršila više obaveza prema stranim investitorima po osnovu Bilateralnog sporazuma o investicijama između Kraljevine Holandije i države Crne Gore, te da ukoliko se miroljubiv sporazum ne postigne između MNSS-a i Vlade najkasnije do 4. novembra 2011. godine, MNSS će nastaviti sa arbitražom protiv Vlade, koja će se najvjerovatnije održati u Vašingtonu”, saopštili su advokati MNSS uz konstataciju da ,,MNSS ima ubjedljivo jasan osnov za potraživanje odštete zbog više prekršaja Sporazuma od strane Vlade kao i usljed nepravednog i nepravičnog tretmana koji je MNSS dobio za vrijeme svoje investicije u Željezari Nikšić”.

Iz ugla crnogorskih poreskih obveznika tretman MNSS od strane vlada Mila Đukanovića bio je sve samo ne ,,nepravedan i nepravičan”. Ali, ko će znati.

NIJANSE: Do skorog raspleta, Željezarom komanduje Miodrag Daka Davidović i njegova kompanija Neksan. Po veoma sličnim poslovnim principima po kome su to radili i navodni Holanđani.

U najkraćem, Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, koji su proljetos potpisali Davidović i Veselin Perišić, predviđa da je Željezara dužna da, skupa sa Vladom, Neksanu obezbijedi niz povlastica, po svemu nalik onima koje je uživao MNSS: saglasnost da se na plate zaposlenih ne obračunavaju porezi i doprinosi; da Vlada Neksanu ustupi potraživanje od 1,25 miliona eura za isplatu zarada do realizacije socijalnog programa (takođe vladinog); da se u Željezari ne zaračunava amortizacija za vrijeme trajanja stečajnog postupka…

Taj aranžman ističe 15. novembra. Da li će se ,,prepakovani” MNSS nakon toga vratiti u Željezaru? Ili će nikšićka kompanija, kroz bankrot, tražiti novog, ozbiljnijeg vlasnika? U velikoj mjeri, odgovori na ova pitanja zavise od sadržaja pomenutog zahtjeva za pokretanje arbitražnog postupka. Znamo već: nema te cijene koju nas Vlada neće primorati da platimo da bi prikrila dokaze o svojoj nesposobnosti. I mi plaćamo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo