Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Imanja odoše u Albaniju

Objavljeno prije

na

Rijeka Grnčar pokraj Gusinja promijenila je tok i Jusuf Duraković ostao je bez dva hektara svog imanja. Grnčar je državna granica, a imanje Durakovića sada je u Albaniji. Jusufu je žao te zemlje iako je godinama nije obrađivao, jer je još prije dvadeset godina, u poplavama sličnim ovogodišnjim, njegova nekadašnja livada pretvorena u priobalni kamenjar. ,,Dobio sam stotinu eura kao nadoknadu za štetu pretrpljenu u poplavama”, kaže Duraković. Imanja Balića takođe su poplavljena, ali ovog puta njihova zemlja ostala je u Crnoj Gori. Ranijih godina nije bilo tako. Dvadesetak hektara nekadašnjih grnčarskih imanja danas su preko granice, u Albaniji, kaže Ruždija Balić. ,,Bilo bi tragikomično, a može se desiti, ako matica rijeke skrene još malo više lijevo da cijelo selo sa dvadesetak kuća ostane u drugoj državi”, objašnjava Balić.

Jusuf Balić kaže da za vrijeme svakog povodnja jedino mještani idu da se bore sa prirodom i obuzdaju plahovitu rijeku kako bi očuvali selo. ,,U vrijeme komunizma i vojska i država nasipali su brane. Šteta jeste bilo ali se bez imanja nije ostajalo. Posljednjih dvadeset godina prepušteni smo stihiji”, žali se Jusuf Balić.
On se sjeća da je kao dijete čuvao stoku na svojoj livadi koja se sada nalazi u Albaniji, nedaleko od mjesta gdje je danas stacioniran albanski granični prelaz. Njegova zemlja bila je u crnogorskom Grnčaru, a sada je u albanskoj Vrmoši.

Kada imanja godinama nakon svake poplave prelaze iz Crne Gore u Albaniju i kada država ne učini ništa da se to spriječi, onda najmanje što se može reći o tom odnosu društva prema ljudima koji žive uz granicu je nebriga, kaže predsjednik Mjesne zajednice Gusinje dr Rusmin Laličić.

Kada se kao obeštećenje za ovogodišnje poplave dobije od 80 do 100 eura onda se tome čovjek može jedino gorko nasmijati, kaže Laličić. ,,Jedan moj sugrađanin je za nadoknadu štete koja je ovih dana aktuelna i koja se dijeli kazao da se zapravo daje – svakome po ništa. To je prava slika intervencije društva prema štetama koje su pretrpjeli ljudi u Gusinju”, kaže Laličić.

Posebno je problematično što se sve ponavlja iz godine u godinu i od poplave do poplave. Ove godine su Gusinjani imali čak četiri poplave.

,,Planinska rijeka Grnčar nosi zirantno zemljište u nepovrat. Nošenjem tog zemljišta i mijenjanjem toka rijeke Grnčar, čijom je maticom definisana državna granica, naša teritorija se stalno smanjuje”, kaže Laličić.

Albanska obala na drugoj strani utvrđena je nasipima na svim kritičnim mjestima. Rijeku koja meandrira sa svoje je obale naredbom utvrdio još Enver Hodža prije pola vijeka. Masivni kameni nasipi i danas se obnavljaju.

,,Naši opštinski ili državni organi praktično ni došli nisu da pogledaju šta se zbiva a kamoli da pomognu da se riješi ovaj dugogodišnji problem”, kaže Ruždija Balić.

Poplave su ove godine odnijele ukupno četiri hektara. Ranijih godina na desetine. Svakome je jasno da je rješenje jedino nasip, ali ništa se ne čini, objašnjava Jusuf Dervišević. ,,Čitava dolina od stare albanske karaule, odakle započinju poplave, pa do Gusinja, ima oko sedam kilometara dužine. Godinama smo se mi seljaci borili sa ovom rijekom, ali uzalud. Ako ne učine nešto Vlada i Opština, nama ovdje praktično opstanka nema”, tvrdi Dervišević.

Od kada je prije tri godine postao predsjednik Mjesne zajednice Gusinje, dr Rusmin Laličić isto to pitanje više puta postavljao je Vladi Crne Gore. Osim inicijative Ministarstva poljoprivrede, koje je prošle godine donijelo odluku da napravi projekat sanacije korita Grnčara, nikakvih drugih akcija do sada nije bilo. ,,Postavljali smo to pitanje u više navrata, ali uzalud. Bojim se da ni sada nema dovoljno volje da nam se pomogne. Posebno zato što smo bili iznenađeni zahtjevom Ministarstva da Mjesna zajednica pomogne u finansiranju projekta”, kaže Laličić.
Predsjednik opštine Plav Skender Šarkinović kaže da su vodoprivredne službe Ministarstva poljoprivrede problem ipak shvatile ozbiljno. ,,Projekat regulacije korita će biti izrađen i mi tu nećemo žaliti ni sredstava ni truda. Reagovaćemo pod hitno i to tokom ove godine. Ljudi iz Uprave za vode su me uvjerili da će stupiti u kontakt sa kolegama iz Albanije kako bi zajednički djelovali”.
Nadoknade za štete nastale u poplavama tokom jeseni i zime ni on ne smatra adekvatnim. ,,Imali smo puno, čak trista zahtjeva domaćinstava u cijeloj opštini, a malo sredstava. Ovaj put su nepogode oko Skadarskog jezera bile prioritet i tamo su štete bile veće. Ja bih ipak razdvojio to pitanje malih nadoknada, o kojima se dosta govori, od pitanja trajne sanacije toga prostora, što treba da nam bude prioritet”, kaže Šarkinović. On objašnjava da će se ovaj put, pored Opštine i Vlade, u projekat uključiti i koncesionari koji eksploatišu šljunak. ,,Imaju mehanizaciju i mogu da prave nasipe. Njima bi se koncesionim ugovorima mogli definisati zadaci.Tako bi se moglo pronaći efektno i trajno rješenje zaštite i naše teritorije i zaštite od poplava”, kaže Šarkinović.

Stanovnici Grnčara su ipak skeptici. Takve priče slušali su i minulih dvadesetak godina. Obnove se tek nakon što poplave prođu. U međuvremenu seljani Grnčara, ali i Crna Gora, ostaju bez dijela zemlje.

Sead SADIKOVIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo