Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IMUNITET PO POTREBI: Otpor je kažnjiv

Objavljeno prije

na

Decenijama pravo u ovoj zemlji ne mrda iz ubitačnog zagrljaja političkih moćnika. U skladu sa trenutnim potrebama vladajuće stranke politički protivnici podvrgavani su raznim postupcima – od vaspitnog podizanja optužnica, preko tužbi za povredu ugleda i časti, do slanja u zatvor.

Na redu je poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić. Zasad je Administrativni odbor odlučio da predloži Skupštini da ne da odobrenje za pokretanje krivičnog postupka protiv njega.

Predstavnici DPS-a u Administrativnom odboru nijesu dobili podršku koalicionih partnera. U ime SDP-a Rifat Rastoder je bio protiv ukidanja imuniteta Vučiniću, poslanik BS-e Kemal Zoronjić bio je uzdržan. Opozicija je bila protiv. Konačnu odluku o imunitetu donosi skupštinski plenum, kojem se već dešavalo da glasa drugačije nego što je preporučio Odbor.

U odjeljku koji se zove ,,Imunitet” Ustav propisuje da se protiv poslanika ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Janko Vučinić je, početkom oktobra, nakon što su radnici nikšićkog Montavar Metalca 17 dana noćili i gladovali pred Vladom, bio na čelu onih koji su htjeli da radnicima obezbijede razgovor sa nadležnima u Vladi – krećući u zgradu bez poziva i odobrenja. Oko stotinu radnika tražilo je isplatu 14 zaostalih plata, povezivanje radnog staža za tri propuštene godine i prosječne otpremnine po 11.000 eura.

,,Pošto se za 17 dana protesta niko iz Vlade nije udostojio da izađe i makar porazgovara sa radnicima koji štrajkuju glađu ispred njihovih vrata, danas ćemo im omogućiti da štrajkački odbor prime premijer i ministri, i to odmah”, kazao je tada Vučinić. Nakon toga, krenuo je sa radnicima da probije metalnu ogradu, a potom i policijski kordon postavljen ispred zgrade Vlade. Odjednom se u zgusnutom rasporedu ministara pojavilo vrijeme za razgovor sa predstavnicima radnika.

Dan kasnije premijer Milo Đukanović ocijenio je kako na pokušaj nasilnog upada u zgradu Vlade gleda kao na svako drugo nasilje. ,,Mislim da je vrijeme da nadležni organi procijene kakvih sve elemenata ima u takvom postupanju, i da se pozabave takvim postupanjima, ko god da je njihov nosilac”, naložio je Đukanović.

U tužilaštvu nijesu časili. Ni deset dana im nije trebalo da od Skupštine zatraže odobrenje za krivično gonjenje Janka Vučinića.

Gonili bi ga po članu 378 st.1 Krivičnog zakonika koji propisuje: ,,Ko druge poziva na otpor ili na neposlušnost prema zakonitim odlukama ili mjerama državnih organa ili prema službenom licu u vršenju službene radnje, kazniće se zatvorom do tri godine”.

Riječ je o jednom od krivičnih djela protiv državih organa, od kojih za većinu važi pravilo da ,,učinilac može biti oslobođen od kazne ako je izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem službenog lica”.

Krivični zakonik propisuje i da je zabranjeno ,,drugo lice ostaviti bez pomoći u stanju ili prilikama opasnim za život ili zdravlje koje je sam prouzrokovao”. Da je htio, državni tužilac je mogao razmotriti i ko je, od onih koji su pored njih prolazili, radnike, recimo samo one koji su završili na liječenju u Kliničkom centru, izlagao opasnosti. Za to je zaprijećena kazna od jedne do pet godina zatvora.

Predstavnike režima osobito nervira što poslanik Vučinić u svakoj prilici ponavlja kako bi isto što i inkriminisanog dana, uradio ponovo. Spasavao živote radnika. Na skupu radnika ispred Skupštine rekao je da se na sjednici odbora nije radilo o imunitetu: ,,Radilo se o tome da nam zabrane da pružimo bilo kakav otpor, da se pobunimo protiv terora i tiranije koju Đukanović zavodi u Crnoj Gori”.

Oni koji su došli da pruže podršku Vučiniću posebno su bili ogorčeni na predsjednika Administrativnog odbora, Nikšićanina Radivoja Nikčevića. On je ocijenio kako Vučinić ,,svjesno krši zakone u čijem je donošenju učestvovao” i poručio da je DPS ostao dosljedan, glasajući za to da se Vučiniću ukine imunitet. Dosljednost DPS godinama pokazuje štiteći svog poslanika Husniju Šabovića od krivičnog gonjenja zbog haranja po plavskim šumama. Šabović je, garant, kao savjesni DPS-ovac, glasao i za Krivični zakonik i za Zakon o šumama, samo to Nikčević nije evidentirao.

Zbog partijskog zapošljavanja imunitet Šabovića nije ni bio doveden u pitanje. Iako je Snimak zabilježio njegova direktna obećanja ko će gdje biti zaposlen, samo ako se ispuni i ta formalnost i glasa za DPS, državni tužilac je zaključio kako Šabović jeste tako pričao, ali da zapošljavanja nije bilo. Službeno je utvrđeno da je Husnija Šabović na sastanku sa mladim depeesovcima – varao.

Kako se god okrene, imunitet je u Crnoj Gori osjetljivo pitanje. Recimo, premijer je vrlo osjetljiv kad mu se pomene da je krivični proces zbog šverca cigareta u Italiji izbjegao pozivanjem na imunitet.

Za druge često nije važilo. U Crnoj Gori, kako je Monitor već pisao, sudski procesi vođeni su protiv Momira Bulatovića, tadašnjeg predsjednika Crne Gore, lidera Liberalnog saveza, Narodne stranke i SDA za Crnu Goru Slavka Perovića, Novaka Kilibarde i Haruna Hadžića, poslanika Srpske radikalne stranke Aćima Višnjića. Skidanje imuniteta traženo je i za potonjeg lidera LSCG Miodraga Živkovića, kao i za predsjednicu parlamenta Vesnu Perović. Momir Bulatović je, nekoliko mjeseci nakon protesta u Podgorici 1997. optužen, ali ne zbog demonstracija u kojima je povrijeđeno više ljudi, već zato što je ranije navodno zloupotrijebio službeni položaj oko nekih pomilovanja. Otišao je za premijera SRJ i dobio novi imunitet.

U zatvor su otišli samo poslanici Harun Hadžić i Aćim Višnjić. Predsjednik SDA osuđen je na sedam godina, Višnjić na pet mjeseci zatvora.

U svakom od tih slučajeva tužilaštvo i sudstvo su se pokazali kao produžena ruka vlasti – bilo da je trebalo zastrašiti, disciplinovati, prevaspitati ili urnisati političke protivnike. Gazimo ka Evropi, ali nema naznaka da će politički sudski procesi otići u istoriju. Zgodan povod, poželjna meta i podoban tužilac ili sudija, uvijek će se naći.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo