Povežite se sa nama

OKO NAS

ISKUSTVA RODITELJA ROMSKE DJECE SA VRŠNJAČKIM NASILJEM: Ispisuju ih ili uče da trpe

Objavljeno prije

na

Odgovor učitelja  da nasilnik „neće više“, a to je prema riječima roditelja sa kojima smo razgovarali najčešći odgovor koji dobijaju kad potraže pomoć, nije ni približno dovoljan da se riješi problem vršnjačkog nasilja. Zato oni svoju djecu ili ispusuju iz škole, ili ih uče – trpljenju

 

„Moje dijete se stalno žali da je druga dijeca zadirkuju u školu i da je psuju, pogotovo za vrijeme odmora, tada najviše ima problema. Od početka ove školske godine situacija se malo promijebila. Sada mi još dvoje dijece pohađa istu školu pa kada je sa njima na odmoru onda je ne diraju. Ali, kada oni nisu sa njom djeca iz drugih odeljenja je zadirkuju“ priča Burim Bećaj, roditelj učenice trećeg razreda u OŠ „Marko Miljanov“.

On objašnjava da se njegovo dijete žalilo učiteljici da je je žrtva nasilja, a da učiteljica nije previše pridavala značaja.

„Odgovor učiteljice da „neće više“ nije dovoljan jer se dijete tako obeshrabruje da joj se obraća, ne ulijeva povjerenje da će joj pomoći. Zato onda najčešće odlučuje da nikome ništa ne kaže“.

Taj odgovor je  prema riječima roditelja sa kojima smo razgovarali najčešći odgovor koji dobijaju kad potaže pomoć.  Zato oni svoju djecu ili ispusuju iz škole, ili ih uče – trpljenju. I sami nerijetko ćute.

Burim Bećaj smatra da su roditelji krivi jer se ne žale, nego najčešće ćute, ali ipak primijećuje da oni koji to čine, ne dobijaju često potrebnu podršku i pomoć.

„I kada prijavljujemo govore da to nije istina i da je sve super u školi. Na roditeljskim sastancima se recimo nikada ne govori o takvim problemima“, zaključuje zabrinuto Bećaj.

Problem vršnjačkog nasilja prisutan je na svim nivoima obrazovanja. I.B. je dvadesetsedmogodišnji roditelj koji je bio prinuđen da svoje dijete ispiše iz vrtića u kojem gotovo da nije bilo djece iz romske i egipćanske zajednice..

,,U grupi sa djecom većinske zajednice pored moje kćerke bilo je još dvoje romske djece. To mi je dalo povoda da pomislim da su sva djeca u tom vrtiću dobro prihvaćena. Međutim, nije bilo tako. Djeca su je svakodnevno zadirkivala i vrijeđala, a to je trajalo nekoliko dana“, objašnjava I.B. i dodaje da se više puta obraćao vaspitačicama, ali da se za njegov problem nije moglo naći rješenje.

„Morao sam da je prepišem u vrtić  na Vrelima ribničkim koji pohađaju samo djeca romske i egipćanske zajednice. U tom vrtiću, kako kaže, nije bilo problema, već da ga je uspješno završila i napravila korak dalje.

Problem vršnjačkog nasilja, međutim, našeg je sagovornika i njegovu ćerku  dočekao i u osnovnoj školi.

,,Prva dva mjeseca je imala problema sa drugarima iz odjeljenja. Djeca su joj otimala užinu, vrijeđali je, pljuvali. Više je ostajala gladna iako je imala obezbjeđenu užinu. Trpjela je dosta toga.“, priča zabrinuti otac. On smatra da za problem vršnjačkog nasilja, odnosno njegovo ne rješavanje, nijesu odgovorni samo učitelji, nastavnici i profesori, već roditelji djece nasilnika.

,,Treba da sjednu i fino popričaju sa svojom djecom i uče ih kulturi kao i lijepom ponašanju. Jedne prilike kad sam se žalio jednom roditelju na njegovo dijete, rekao je da ne brinem te je svom djetetu tada zaprijetio batinama. Batinama se ne postiže ništa, time samo može biti gore“, ističe on.

Problem je, kako kaže, i to što neki roditelji uče djecu da se odvajaju od djece druge zajednice ili tamnije puti. ,,Bez obzira na ralike, treba da pružamo pomoć i podršku jedni drugima. To onda na neki način utiče da djeca maltetiraju drugu djecu“.

Djeca u školi, kaže, iz kuće donose noževe, i slične predmete, pa nasilje poprima i dramatične momente. „Mom djetetu su zaprijetila viljuškama  i kuhinjskim noževima. Zvuči nevjerovatno, ali nažalost tako je. Moji razgovori sa roditeljima te djece nijesu pomogli da se problem riješi2, objašnjava.

Priča ovog oca se ponavljala, kako kaže, više puta i primoran je bio da trpi. Mnogo puta se javljao i upravi škole gdje su nakon izvjesnog vremena donijeli odluku da je prebace u drugo odjeljenje.

„Od tada je problem polako počeo da nestaje. Ne znam da li je to rješenje za svu djecu koja prolaze pakao koje je moje dijete prošlo. Sad ide u četvrti razred i sve je u najboljem redu. Stekla je svoje društvo, fino se druže, uče i igraju”, priča zadovoljno.

Sa sličnim problemom susretao se i F.A. koji ima troje djece koja pohađaju osnovnu školu ,,Božidar Vuković Podgoričanin“ uzrasta od po 12 i 14 godina. Pored njih troje u istoj školi upisan je bio i stariji sin Amir koji je, zbog kasnog upisa, sa 13 godina pohađao četvrti razred. Tada je, kako kaže F.A., zbog ruganja i raznih pogrdnih riječi od strane druge djece odustao od školovanja.

,,Upisao se malo kasnije jer nismo imali uslova da ga na vrijeme šaljemo u školu. Živjeli smo dosta siromašno, a nakon nekog vremena ja sam počeo da radim i uz pomoć uprave škole upisao sam svu djecu u školu“, prića F.A. koji je želio ostati anoniman.

On priča kako njegova djeca na početku školovanja nijesu imala problema, ali da su problemi nastali kada su počeli da pohadjaju četvrti razred.

„Starijem djetetu su se sprdali drugovi iz odjeljenja, imao je puno problema sa đacima,  vrijeđali su ga na nacionalnoj osnovi. Mi smo se žalili povodom toga, ali se time ništa nije postiglo i tješili smo se da će i to proći“, ispričao je F.A.

Svijestan je, kaže, značaja obrazovanja i da mu je i sada, nakon dvije godine odustajanja od škole, predložio da makar vanredno završi osnovnu jer će mu trebati. ,,Valjalo bi mu, jer bez škole se teško može i zaposliti, život je mnogo težak ako nisi pismen“.

U par navrata je razgovarao sa roditeljima djece koja su maltretirala njegovu djecu. Kako kaže, dogovoreno je da će se situacija smiriti, ali je bila sve lošija.

„Bilo je djece koja su starija od njega po godinu – dvije, bila su i mlađa djeca, ona obično imaju običaj da nazivaju raznim pogrdnim imenima – cigo i slično“, objašnjava F.A. i dodaje da je to zapravo vaspitanje njihovih roditelja .

„Kad god prođu djeca, samo se može čuti, cigo, cigo. Kada naiđu na nepismene ljude iz romske zajednice – ne valja, kad se školujemo – onda nas maltretiraju. Kako god ne valja“, priča uz razočarenje F.A..

On smatra da bi problem rješilo, pored razgovora sa pedagogom i drugih disciplinskih mjera, i to ukoliko bi pored vaspitača u školi bilo i obezbjeđenje ili neko ko bi vodio računa o bezbjednosti djece.

,,Treba da se vodi računa pogotovo kad su odmoru i na času fizičkog ili  na igralištu. Razumijem da jedan vaspitač ili učitelj ne može da ih otprati, zato bi trebalo nekog dodatno angažovati“.

Naš sagovornik je ispisao starije dijete iz škole, a kaže da će to uraditi i sa ostalom djecom ako se pojave isti problemi.

„Ako opet primjetim da mi djeca imaju bilo kakvih problema, ja ću djecu da ispišem iz škole. Ne želim da budu izložena bilo kakvim rizicima jer ih ne šaljem zbog toga u školu“ zaključuje.

Ovakvu sudbinu imao je i mladi B.M. kojeg je zbog vršnjačkog nasilja otac ispisao iz škole.  Otac ovog mladića, koji je htio ostati anoniman, priča nam kako je tokom odlaska u školu bio zatečen šta sve mladi rade u dvorištu škole. Povod njegovog odlaska u školu je bio upravo vršnjačko nasilje zbog čega je htio da razgovara sa upravom.

„Moje dijete je pohađalo hemijsku školu i tamo je i upoznao djevojku koja je iz većinske populacije. Svakodnevno je imao problema zbog toga, druga djeca su mu dobacivala i izazivala ga. Čak su ga i fizički napali “, priča on.

Kada je pošao u školu, zabrinuti otac, kaže da nije mogao da vjeruje šta se tamo dešava.  „Djeca  i oružje. I i tu onda da šaljem dijete?“. Tada je odlučio da ga ispiše iz škole.

„Uplašio sam se da mi se nešto ne desi djetetu“, kazao je on. A na institucije i školu  nije, kaže,  mogao previše računati.

Enis EMINOVIĆ
Serđan Baftijari

 

PROJEKAT JE PODRŽAN U OKVIRU ŠIREG PROJEKTA “KOALICIJA PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA U CRNOGORSKIM ŠKOLAMA” KOJI REALIZUJE NVO  RODITELJI U SARADNJI SA PROJEKTNIM PARTNERIMA NVO JUVENTAS, UNIJOM  SREDNJOŠKOLACA CRNE GORE I CENTROM ZA PODRŠKU LOKALNOM I REGIONALNOM RAZVOJU UZ INSTITUCIONALNU PODRŠKU MINISTARSTVA PROSVJETE. PROJEKAT FINANSIRA DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U CRNOJ GORI I KOFINANSIRA MINISTARSTVO JAVNE UPRAVE CRNE GORE. STAVOVI I MIŠLJENJA IZNIJETI U TEKSTU NE ODRAŽAVAJU STAV EUD.

Komentari

OKO NAS

BERANE PLAĆAJU CEHOVE BAHAĆENJA DPS-a: Računi za prosipanje magle

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud je presudio da je Opština Berane obavezana da na ime izrade studije i propratnih troškova postupka isplati oko 150.000 eura,  za projekat topifikacije Berana iz vremena kad je ovom opštinom upravljao DPS. No, tom dokumentu, kao ni fakturi,  nema nikakvog traga u arhivi lokalne uprave u ovom gradu

 

Projekat toplifikacije Berana zamišljen na iskorišćavanju obnovljivih izvora energije, lansiran dok je DPS imao  vlast u ovom gradu, aktulizovan je ovih dana. Apelacioni sud je presudio da  je Opština Berane obavezana  da na ime izrade studije i propratnih troškova postupka isplati oko 150.000 eura, iako od tog projekata nije bilo ništa.

Iz sadašnje lokalne uprave tvrde da u posjedu Opštine Berane nema nikakve studije, kao ni ostalih pratećih dokumenata, i da je presuda neutemljena.

Oni ističu da je izvršen uvid u arhive lokalne uprave, Službu menadžera i Sekretarijata za finansije i svih drugih službi, ali da tragova o ovom poslu nema.

,,Smatrali smo da je utuženje potpuno neosnovano, jer je nemoguće platiti nešto po nekom računu koji nije zaveden kod Opštine Berane i njenih službi. Tim prije, jer ta studija kao predmet ugovora nije dostavljena naručiocu posla, odnosno Opštini Berane u ugovorenim rokovima. Sud, ipak, na kraju nije presudio u našu korist, što negativno utiče na funkcionisanje Opštine. To je posljedica koruptivnog rada onih koji su vodili Opštinu Berane za vrijeme vladavine DPS-a”, kažu iz lokalne uprave koju od 2014. godine čine Koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), a od prije dvije godine i Demokrate.

Oni će  kod Vrhovnog suda zatražiti reviziju pravosnažne presude.

Opštini Berane je, nakon što je prešla u ruke opozicije, prispio za naplatu putem tužbe račun od stotinu hiljada eura za navodnu izradu fizibiliti stidije za toplifikaciju grada  iz vremena kada je lokalnom upravom rukovodila  Demokratska partija socijalista.

Sve bi bilo u redu kada bi fizibiliti stidija bila u Opštini, ali tom dokumentu, kao ni fakturi, nema nikakvog traga u arhivi lokalne uprave u ovom gradu.

,,Možda je fizibiliti studija i urađena, ali mi u arhivi Opštine nemamo nikakvog traga o tome. Platili smo mnoge račune bivše vlasti koje smo zatekli, ali u ovom slučaju se radi o očiglednim zloupotrebama”, kazao je Monitoru sagovornik iz Opštine Berane.

Ovu Opštinu preko advokatske kancelarije Fila iz Beograda utužilo je za iznos od stotinu hiljada eura preduzeće Bioinvest.

Toplifikacija grada ,,na osnovu obnovljivih izvora energije” je samo jedan od projekata koji su ostali mrtvo slovo na papiru, a koje su u vrijeme lokalne vlasti DPS-a na sva zvona najavljivali u izbornim kampanjama funkcioneri te partije.

Još 2010. godine lokalno DPS rukovodstvo je obećalo građanima da će gradska zona ubrzo dobiti centralno grijanje i da će se nakon toga toplifikacija  poširiti na čitavo vangradsko područje.

Tada je inicirana i izrada problematične fizibiliti studije.

Ugovor o dodjeli donatorskih sredstava za izradu ove studije 2010. godine potpisali su tadašnji predsjednik Opštine Vuka Golubović i direktor Centra za međunarodnu razvojnu saradnju republike Slovenije Gašpar Jež. Odnosi se na toplifikaciju grada putem mehaničkog, biološkog i termičkog tretmana otpada.

U ugovoru je precizirano da se izvođač obavezuje da u roku od devet mjeseci završi izradu studije i da je Opština Berane dužna da 30 dana nakon izrade studije i ispostavljenog računa izvođačima plati stotinu hiljada eura.

Saopšteno je da se radi o dva veoma značajna projekta zasnovana na održivom iskorišćavanju obnovljivih izvora energije i očuvanju biodiverziteta. Za njih su Opština Berane i slovenačke institucije obezbijedile po sto hiljada eura.

Istaknuto je da realizacija ovih projekata iziskuje preko 40 miliona eura, a da se taj novac  dobrim dijelom može  obezbijediti preko Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj.

Od svega nije bilo ništa. Iz sadašnje lokalne uprave tvrde da je tužba potpuno neosnovana. Kažu i da je njihove navode potvrdio  Privredni sud Crne Gore koji je tuženi zahtjev preduzeća Bioinvest odbacio kao neosnovan, ali su redovni sudovi, na, kako smatraju, neosnovan način, presudili u korist Bioinvesta.

Iz Koalicije Zdravo Berane ističu da i ovaj slučaj ukazuje kako je koalicija DPS-SDP dok je vršila lokalnu  vlast, neozbiljno  ulazila u realizaciju velikih projekata, ostavljajući za sobom dugove.

,,Eksperti  i specijalisti za sve i svašta ubjeđivali su narod Berana da uklone šporete iz svojih stanova jer će ubrzo dobiti parno grijanje. Sve su to radili iako su stručnjaci upozoravali da za tako nešto treba obezbijediti blizu 50 miliona eura. A to kako su sklapani ugovori i kako je tekla izrada fizibiliti studije govori o ozbiljnosti onih koji su to radili”, saopštili su iz Koalicije Zdravo Berane.

Iz lokalne uprave tvrde da zapisnik o primopredaji studija nije zaveden u Beranama, te da ni račun koji je dostavila advokatska kancelarija i koji datira od 23.09. 2011. godine ne postoji u računovodstvu Sekretarijarta za finansije Opštine Berane.

,,Obaviješteni smo da je zapisnik o primopredaji studije navodno potpisan u Čačku, iako se zna da se sjedišta ugovorenih strana nalaze u Beogradu, Mariboru i Beranama. Koordinator u ime Opštine Berane, kao naručioca posla, nije ni do današnjih dana predao Opštini Berane studije, tako da nijesmo u mogućnosti da se upoznamo sa sadržinom istih i da damo bilo kakve primjedbe, a ni saglasnost. Taj koji je radio studije bio je u obavezi da ih preda naručiocu posla – Opštini Berane u ugovorenom roku, a ne fizičkim licima pod sumnjivim okolnostima”, navode iz lokalne uprave.

Sve to  se događalo u vrijeme kada su tadašnji kadrovi  iz Demokartske partije socijalista planirali da u Beranama grade regionalni otpad i kada je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore, na Vasovim vodama, koja se sada sanira.

Tada je iz opštinske kase plaćeno desetine fizibiliti stidija, studija izvodljivosti i raznoraznih ekspertiza. Potrošeno je ko zna koliko stotina hiljada eura. Zbog toga niko nije odgovarao.

O naplati potraživanja na ime izrade studije koja se odnosi na toplifikaciju grada i mehaničko, biološki i termički tretman otpada bilo je riječi  na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta. ,,Opština treba da plati preko 150.000 eura za nešto čega nema. To je potvrda koliko je prethodna vlast bila neodgovorna. Sličnih presuda i potraživanja je bilo dosta i to sve na štetu Opštine i samih građana. To građani prepoznaju i zato su u Beranama kazali – ne DPS-u “, navela je Mira Paunović, odbornica SNP-a .

DPS je, nakon gubitka vlasti 2014, prije primopredaje, džakovima iznosio dokumentaciju iz zgrade Opštine. Pretpostavlja se da je fizibiliti studiju jedan od projekata menadžera iz DPS vlasti odnio kući. Kao privatno vlasništvo.

Uglavnom, fizibiliti studiju, koja je ko zna gdje, Opština treba da plati stotinu pedeset hiljada eura,  sa kamatama. Beranama stižu računi iz vremena kada je DPS prosipao maglu.

                                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

NEOBIČNE AKCIJE SLUŽBE BEZBJEDNOSTI POVODOM PISANJA NA FB: Silom na satiru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici policije su više osoba zvali na informativne razgovore, nekima su pretresali stanove, a sve zbog sumnje da stoje iz satiričnih stranica na fejsbuku ili da bi makar saznali ko upravlja tim stranicama

 

„Nemojmo politizovati proteste“, „MIMistarstvo onostranih poslova“, „Bestebe“, „Prodajica stvarčica – nije prevarica“, i možda trenutno najpopularnija „Bilo je jako neprijatno“ (It was very unpleasant/Psalam 117), samo su neke od uticajnih fejsbuk stranica koje na humorističan način obrađuju trenutnu političku situaciju. Njihove šale su najčešće na račun vlasti i njima bliskih.

O političkoj zbilji ovog društva dovoljno govori činjenica da su službenici Uprave policije nakon nereda u Budvi organizovali neobičan lov na administratore satiričnih fejsbuk stranica, koji su nepoznati javnosti. Na fejsbuku su se prije nedjelju dana pojavile i fejsbuk stranice sa ciljem da pomognu policiji u razotkrivanju „počinioca teških internet prekršaja“. Od tada i službenici policije počinju da „informativno saslušavaju“ (u nekim slučajevima i pretresaju) svakog za koga sumnjaju da je administrator neke od problematičnih fejsbuk stranica.

Ove satirične fejsbuk stranice nazivaju i „mim stranicama“, jer humor najčešće prikazuju u formi „mimova“ (kombinacija fotografija i teksta, izmijenjenih sa ciljem da nasmiju javnost), koje proizvode i objavljuju na svojim stranicama. Njihov humor na račun društva, političkih partija (najčešće vladajućih), javnih ličnosti često je surov,  zna i da pređe granicu dobrog ukusa. Ali teško da bi se, makar prema crnogorskim zakonima, nešto od toga moglo smatrati krivičnim djelom.

Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora, a nju štite i međunarodne konvencije o ljudskim pravima, pa ostaje nejasno za činjenje kojih djela i prekršaja bi se potencijalno mogli teretiti admini ovih stranica. Jedna od „kontraobavještajnih fejsbuk stranica“ navela je kao osnov gonjenja činjenje „teških internet prekršaja“ – termin koji ne poznaje nijedan crnogorski zakon. Postoji kršenje pravila ponašanja na fejsbuku, zbog čega su (nakon prijava nezadovoljnih fejsbuk korisnika) neke od stranica više puta gašene (zbog prijava da šire uvredljiv sadržaj i govor mržnje) i ponovo pokrenute pod sličnim imenima.

Postavlja se pitanje da li su „fejsbuk kritičari“, odnosno počinioci „teških internet prekršaja“, toliki problem ove države da se primjenjuju filmske kontraobavještajne mjere kako bi se otkrili identiteti ljudi iza fejsbuk stranica. Čak je i logo, istaknut na profilu jedne od tih stranica, sličan onom Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

„Glavni cilj naše inicijative, jeste taj, da uz vašu pomoć razotkrijemo počinioce teških internet prekršaja i pomognemo našoj policiji kako bi izgrednike priveli pravdi… Ova akcija treba da preraste u opšti crnogorski građanski bunt protiv protivnika Crne Gore i njene državnosti, kao i vrijednosti međunacionalnog i multikonfesionalnog sklada“, piše na profilu jedne od stranica za otkrivanje identiteta fejsbuk stranica.

Ovo je objavljeno nakon što su mim stranice objavile fotografije i identitet više policijskih službenika, koji su se u Budvi proteklih sedmica obračunavali sa tadašnjom lokalnom vlasti i građanima. Policijski službenici u Budvi nijesu nosili pločice sa imenima, na šta su bili obavezni po zakonu, zbog čega su određene mim stranice odlučile da objave njihova imena i fotografije. Vlada Crne Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova osudili su ovakvo „targetiranje“ i „napade“ na policiju, koja radi svoj posao.

Admin jedne od popularnih mim stranica kazao je za Monitor da su pripadnici policije proteklih sedmica na osnovu gradskih i kafanskih priča „upadali“ u kuće i ljude pozivali na informativne razgovore zbog sumnje da stoje iza neke od stranica na fejsbuku. Tvrdi da su jednom građaninu pretresali kuću u kojoj živi, navodno tražeći pištolj, iako on nije bio iz „mimerske“ priče.

Njegove kolege sumnjaju da je riječ o zastrašivanju ljudi, ne bi li priznali da su administratori fejsbuk stranica ili potkazali onog ko jeste.

Iz Uprave policije od ponedjeljka do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na naša pitanja u vezi sa istragom fejsbuk stranica.

Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, ostalo je na saslušanju ovih osoba u svojstvu građana, jer su svi negirali povezanost sa stranicama na fejsbuku. Na isti način su se završavale i ranije istrage policije, po prijavi određenih opozicionih i političkih subjekata bliskih vlasti.

Da bi otkrili ko stoji iza spornih mim stranica, službenici policije imaju veoma jednostavan način – da identitete lica traže od kompanije fejsbuk. Ali da bi im ta američka firma dala neophodne podatke, policija im mora dostaviti dokaze na kojima baziraju sumnju da te stranice krše zakon.

To ukazuje na moguće motive policije da ne iskoristi ovaj mehanizam kako bi saznala ko stoji iza „problematičnih“ fejsbuk stranica, već u saradnji sa parapolicijskim internet stranicama lovi administratore po gradovima. Pritom uznemirava i nevine ljude.

 

U Upravi policije ćute

Iz Uprave policije od ponedjeljka nijesu odgovorili koliko osoba, u kom svojstvu i zbog sumnje u koje krivično djelo su službenici policije saslušavali povodom objava određenih facebook stranica.

Nijesu odgovorili ni da li su nekim od građana pretresani stanovi i na osnovu čega, kao ni da li je zbog objava na ovim stranicama protiv nekoga podnešena krivična prijava

Nijesu odgovorili ni koliko građana je od početka godine policija procesuirala zbog objava na društvenim mrežama i internetu, za koja krivična djela i prekršaje i protiv koliko ljudi su podnesene krivične prijave.

Pljevljaku Velimiru Čabarkapi je protekle sedmice Osnovni sud u Pljevljima izrekao kaznu od dva mjeseca zatvora jer je na svom fejsbuk profilu objavio satiričnu verziju himne Crne Gore. Nikšićanin Milija Goranović prekršajno je morao da plati 500 eura jer se narugao direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću.

 

Krivičnim djelima prikupljaju dokaze

Kao obrazloženje za otkrivanja kritičara vlasti na fejsbuku, jedna od revnosnih  fejsbuk stranica objavila je sljedeće:

„Naša policija nema mogućnosti pristupa fejsbuk profilima bez odobrenja administracije fejsbuka, što daje ogroman prostor izgrednicima da vrše hajku na pripadnike MUP-a. Svjesni smo da je ovo bitka 21. vijeka, a vaš mali doprinos u informacijama za nas će biti dragocjen. Individualizacijom počinioca uz vašu pomoć, mi ćemo lako doci do IP adrese, e-maila i tako dobiti čiste dokaze kako bi se izgrednici priveli pravdi i čime bi se stekao osnov sumnje u izvršenje krivičnog djela.“

Iako nije precizirano za koje su krivično djelo bi se stvorio osnov sumnje, advokat Miroje Jovanović, poznat iz suđenja „državni udar“, precizno je na fejsbuku naveo koja bi krivična djela počinili administratori ove stranice, činjenjem najavljenog.

Tvrdi da je riječ o najmanje tri krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore – proganjanje (član 168a), neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka (član 176) i povreda slobode govora i javnog istupanja (član 178).

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

DUGO CRNOGORSKO PUTOVANJE U EU: Uzdanje u podršku Njemačke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam godina trebalo je zvaničnoj Podgorici da otvori sva poglavlja u pregovorima sa EU, a tek tri privremeno zatvori. Uz ovakav tempo reformi, trebaće još toliko vremena da se sva preostala zatvore. Lopta je, ipak, u dvorištu Crne Gore

 

„Crna Gora je prije nekoliko dana otvorila posljednje poglavlje, a tri su privremeno zatvorena. To je, rekao bih, prilično dobar bilans. Sada predstoji da radimo dalje i da polako zatvaramo ostala poglavlja”, kaže njemački ambasador u Podgorici dr Robert Veber.

Uz najveću odgovornost crnogorskih vlasti, u čitav proces će u narednih šest mjeseci posebno biti uključena Njemačka. Najveća i najmoćnija država Evrope je od najmlađe članice Hrvatske 1. jula preuzela predsjedavanje tom organizacijom do kraja 2020. godine.

Zvaničnici u Zagrebu ocijenili su uspješnim svoj mandat ističući da je u jeku nezapamćene krize i naglog pogoršanja epidemiološke slike u martu deblokiran status Sjeverne Makedonije i Albanije, a da je Crna Gora otvorila novo poglavlje. „Na taj način, pitanje Zapadnog Balkana i proširenja vratilo se na evropski dnevni red“, smatra koordinator grupe u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta i izvjestilac za Zapadni Balkan Tonino Picula.

Dr Veber tvrdi da će region Zapadnog Balkana i politika proširenja ostati jedan od prioriteta i tokom predsjedavanja njegove države Unijom iako Evropu na jesen čekaju još ozbiljniji ekonomski problemi. Iz Berlina je poručeno da Njemačka podržava proces proširenja, jer je on u geopolitičkom interesu EU.

Upravo se od njemačkog predsjedavanja očekuje fokus na sanaciju ekonomskih posljedica krize uzrokovane korona virusom, kao i postizanje dogovora oko Višegodišnjeg finansijskog okvira.

Da cijela Evropa od Njemačke ima izuzetno visoka očekivanja, svjesni su i Njemci. „Tako je bilo i prije pandemije, a sada bismo trebali prvenstveno učvrstiti solidarnost unutar Unije i vratiti povjerenje građana u njezine institucije“ izjavila je potpredsjednica Evropskog parlamenta iz redova njemačke Socijaldemokratske partije Katarina Barlej.

Takođe, Njemačka u drugoj polovini ove godine želi započeti raspravu o budućnosti EU. Potražiti odgovore na pitanja kako će nakon odlaska Britanaca izgledati „manja EU” i kako će se ona nositi sa budućim izazovima na globalnom nivou.

„Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize s pogledom u budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Savjetom EU“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Njezina dugogodišnja bliska saradnica Ursula fon der Lajen se nalazi na čelu Evropske komisije, koja je praktično vlada Unije, pa se u Briselu vjeruje da će taj „ženski tandem dobrih kriznih menadžerki” uspjeti da opravda očekivanja.

„Ako do dogovora ne dođe, EU će se suočiti s još ozbiljnijom političkom krizom. Zato nam je potreban rezultat i zato je važno njemačko predsjedavanje Unijom“, kaže ekspert u briselskom Centru za evropske politike Janis Emanuilidis.

Da vlada u Berlinu želi da uspije u svojoj namjeri pokazuje činjenica da će tokom predsjedavanja Unijom njemačka misija pri EU u Briselu biće povećana za 150 službenika iz svih resora. Brojaće ukupno 400 zapošljenih.

Crnogorska Vlada je saopštila da ubuduće očekuje još snažniju podršku od Njemačke. Iz Građanskog pokreta URA su konstatovali da je Njemačka najpouzdaniji partner u transformaciji Crne Gore.

„Predstojeći parlamentarni izbori u vašoj zemlji biće važan test za demokratiju i vladavinu prava. Takođe, bitan korak na putu ka Uniji je Izvještaj o napretku koji će biti objelodanjen na jesen”, kaže ambasador Veber.

I glavni pregovarač Aleksandar Drljević priznaje da je primjetno da je u nekim segmentima potrebno dodatno sazrijevanje. „Tu, prije svega, mislim na oblast političkih kriterijuma, gdje je jako važno da određeni izazovi koji se nalaze pred nama, a to su prvenstveno održavanje parlamentarnih izbora, vraćanje političkog dijaloga u institucije sistema i potpuna funkcionalnost demokratskih institucija sistema budu u fokusu naše pažnje. To će biti jedan od ključnih preduslova našeg daljeg integracionog procesa”, kazao je on.

Prema riječima generalnog sekretara Socijaldemokratske partije Ivana Vujovića, nakon osam godina crnogorskih pregovora sa EU, stanje u društvu je takvo da se može konstatovati da je Crna Gora iz 2012. bila po mnogo čemu demokratski uzor ovoj Crnoj Gori iz 2020.

„Ta činjenica oslikava porazno stanje jedne zajednice koja, umjesto usvajanja evropskih standarda i normi ponašanja, baš ovih dana i mjeseci pokazuje do koje mjere je srozano povjerenje u politički sistem i osnovne postulate demokratije”, ocjenjuje Vujović. On napominje da je zbog višegodišnjeg simuliranja reformi Crna Gora izgubila status formalne demokratije i prešla u hibridne režime.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je uvjerena da u Crnoj Gori još nema jasne političke volje za suštinskim promjenama i da se zato ova država već osam godina vrti ukrug. „To će u narednom periodu morati da se mijenja. Mi smo se obavezali na novu metodologiju koja može da donese mnogo koristi Crnoj Gori, ali ako se nastavimo ponašati na dosadašnji način, ona ima i taj reverzibilni moment koji sav napredak veže za vladavinu prava”, napominje čelnica CGO-a.

Profesor političkih nauka i stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Gracu dr Florijan Biber sumnja da će EU imati volje da upotrijebi klauzulu zamrzavanja pregovora imajući u obzir da je nadležni komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji vrlo blizak sa autoritarnim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Ipak, Berlin budno prati sva dešavanja u Crnoj Gori i posljednjih mjeseci je primjetno snažnije angažovanje njemačkih diplomata. „Veoma je važno da izbori budu sprovedeni fer i da svi budu zadovoljni, ali i da preuzmu odgovornost. Očekujemo takođe da u narednom periodu budu izabrani čelni ljudi agencija i pravosudnih institucija”, kaže ambasador Veber. Generalni direktor za evropsku susjedsku politiku i pregovore o pristupanju Kristijan Danijelson poručuje:   „Lopta je u dvorištu Crne Gore”.

                                                                                                                        Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo