Povežite se sa nama

OKO NAS

IZBOR MIS ALBANIJE U ULCINJU: U sjenci sumnji

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka sigurno nije ni pretpostavljao na kakve će reakcije naići njegova odluka da prihvati prijedlog poznatog albanskog reditelja i producenta Petri Boza da u tom gradu od 20. do 27. juna bude organizovana 16. po redu manifestacija izbora za ljepoticu Albanije. ,,Smatram da se radi o jednom izuzetnom kulturnom događaju”, kazao je Đeka, navodeći da će se odvijati na samoj pjeni od mora, na platou ulcinjske Velike skele, ispod monumentalnih zidina Starog grada.

I potpredsjednik opštine Ulcinj Safet Beci je za Monitor rekao da je prijedlog Boza bila prilika koja se nije mogla propustiti. ,,Jer, taj događaj se organizuje prije početka glavne sezone, a mi već decenijama muku mučimo da popunimo upravo pred i postsezonu. Ako se zna da će izboru za mis Albanije prisustvovati nekoliko stotina ljudi, da već kreće snimanje promotivnih spotova o Ulcinju, da će tokom trajanja te manifestacije ovdje biti sve značajne televizije s albanskog govornog područja, onda samo možemo zamisliti kakva će to biti reklama za naš grad”, kaže Beci i dodaje da dvije trećine gostiju na ulcinjskoj rivijeri čine Albanci s Kosova ili iz Albanije.

Svi oni koji su imali prilike da bar jednom odgledaju finalno veče te manifestacije u proteklih 15 godina (a mogu se uvjeriti klikom na Youtube) znaju da je to pravi spektakl, a ime Petra Boza garant je za tu tvrdnju. Jedan od najpoznatijih albanskih reditelja praktikuje da se ova manifestacija održava u starim gradovima koji su očuvali tradiciju (Butrint, Skadar, Apolonija, Berat, Đirokastra, Drač, Kruja, Baštova, Preza, Bilis). ,,Ulcinj je grad koji je osnovan u 5. stoljeću prije nove ere i ispunjava sve naše uslove. Već godinama planiramo da ‘Mis Albanije’ organizujemo u tom prelijepom gradu”, rekao je Bozo albanskim medijima.

Ali, u crnogorskoj javnosti ova namjera nije naišla na pretjerano oduševljenje. Ponovo su, istina manje nego ranijih godina, izbile na površinu stare, duboko učaurene predrasude prema Albancima, i to uglavnom na društvenim mrežama i portalima. Bilo je i poziva da se manifestacija zabrani, a Đeka pozove na odgovornost. Najdalje je od političara otišao portparol Nove srpske demokratije Jovan Vučurović, koji je utvrdio da je ,,ta simpatična manifestacija, u stvari, promocija takozvane ‘Prirodne Albanije” i demonstracija politike Koče Danaja, od koga se navodno ograđuje Demokratska partija socijalista”. Prethodne izjave albanskih političara u Crnoj Gori da je Danaj beznačajna politička figura u Albaniji očito nijesu mogle uvjeriti Vučurovića i njegove stranačke drugove da ne potežu više za njim kao političkom batinom. ,,Sugerisao sam upravo Demokratskom frontu, čiji je članica NSD, da imaju odmjereniju retoriku prema manjinama. To će im, možda oduzeti neke glasove ekstremista, ali će doprinijeti daljoj profilaciji tih stranaka”, rekao je Monitoru visoki zvaničnik jedne albanske političke partije, navodeći da su Albanci u Crnoj Gori jasno iskazali odnos prema ovoj državi na referendumu.

Međutim potpuno drugačuju procjenu od Vučurovićeve dao je njegov Gojko Raičević, urednik portal IN4S, u istom tekstu u Danu, ističući da je organizovanje ovakve manifestacije svojevrsno priznanje za Ulcinj i da bi to, valjda, trebalo da bude Evropa koju priželjkujemo: Albanci u Ulcinju, Srbi u Skadru ili Dubrovniku. ,,Vrijeme i ljudi koji bi osudili takvu odluku iza nas su i predstavljaju zanemarljivu manjinu, koja se probudi, uglavnom, kao reakcija na ispoljavanje pripadnosti identitetu koji nije po njihovoj mjeri”, rekao je Raičević.

Dritan Abazović, poslanik Pozitivne Crne Gore, stranke koja čini vladajuću koaliciju u Ulcinju, kaže da je riječ, prije svega, o turističko-ekonomskom projektu koji nema nikakvu političku pozadinu. ,,Ne radi se ovdje o nikakvim međuopštinskim ili međudržavnim projektima već je riječ o klasičnom komercijalnom projektu koji jedna privatna firma u ovoj situaciji sprovodi u Ulcinju, a moguće da će to biti i u nekim drugim mjestima”, dodaje on.

Ove školske godine u Ulcinju će biti otvoren jedan fakultet s nastavom na crnogorskom jeziku. Da su Albanci toliko nacionalno zadojeni onda bi u ovom gradu, koji je njihovo političko, ekonomsko i kulturno središte i u kojem čine preko 70 odsto stanovništva, valjda zahtijevali nastavu na albanskom.

Još manje pokazuju simptome nacionalne ostrašćenosti Albanci u Albaniji. Jer, kako objasniti da su nedavno kao kralja dočekali proslavljenog jugoslovenskog pjevača Zdravka Čolića, a da je osnivač kultne grupe Bijelo dugme Goran Bregović, u proljeće 2006. godine, od tadašnjeg gradonačelnika Tirane, a sada albanskog premijera Edi Rame dobio ključeve albanske prijestonice. Zar Albanci ne znaju da i Čolić i Bregović žive u „mrskom” Beogradu. Pjesme Svetlane Ražnatović ili Lepe Brene, na primjer, možete čuti na svim svadbama u Skadru. . Ako im zbog toga slučajno prigovorite, podsmjehnuće vam se. Zato njihova zemlja u posljednje dvije decenije tako brzo napreduje, o čemu najbolje svjedoči stanju u medijima. U toj državi ima najmanje deset televizijskih stanica na evropskom nivou, a njihovi spektakli, poput Mis Albanije, ne zaostaju za italijanskim. Zato organizacija ovakve manifestacije može biti od koristi za Ulcinj i za čitavu Crnu Goru.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo