Povežite se sa nama

OKO NAS

IZBOR MIS ALBANIJE U ULCINJU: U sjenci sumnji

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka sigurno nije ni pretpostavljao na kakve će reakcije naići njegova odluka da prihvati prijedlog poznatog albanskog reditelja i producenta Petri Boza da u tom gradu od 20. do 27. juna bude organizovana 16. po redu manifestacija izbora za ljepoticu Albanije. ,,Smatram da se radi o jednom izuzetnom kulturnom događaju”, kazao je Đeka, navodeći da će se odvijati na samoj pjeni od mora, na platou ulcinjske Velike skele, ispod monumentalnih zidina Starog grada.

I potpredsjednik opštine Ulcinj Safet Beci je za Monitor rekao da je prijedlog Boza bila prilika koja se nije mogla propustiti. ,,Jer, taj događaj se organizuje prije početka glavne sezone, a mi već decenijama muku mučimo da popunimo upravo pred i postsezonu. Ako se zna da će izboru za mis Albanije prisustvovati nekoliko stotina ljudi, da već kreće snimanje promotivnih spotova o Ulcinju, da će tokom trajanja te manifestacije ovdje biti sve značajne televizije s albanskog govornog područja, onda samo možemo zamisliti kakva će to biti reklama za naš grad”, kaže Beci i dodaje da dvije trećine gostiju na ulcinjskoj rivijeri čine Albanci s Kosova ili iz Albanije.

Svi oni koji su imali prilike da bar jednom odgledaju finalno veče te manifestacije u proteklih 15 godina (a mogu se uvjeriti klikom na Youtube) znaju da je to pravi spektakl, a ime Petra Boza garant je za tu tvrdnju. Jedan od najpoznatijih albanskih reditelja praktikuje da se ova manifestacija održava u starim gradovima koji su očuvali tradiciju (Butrint, Skadar, Apolonija, Berat, Đirokastra, Drač, Kruja, Baštova, Preza, Bilis). ,,Ulcinj je grad koji je osnovan u 5. stoljeću prije nove ere i ispunjava sve naše uslove. Već godinama planiramo da ‘Mis Albanije’ organizujemo u tom prelijepom gradu”, rekao je Bozo albanskim medijima.

Ali, u crnogorskoj javnosti ova namjera nije naišla na pretjerano oduševljenje. Ponovo su, istina manje nego ranijih godina, izbile na površinu stare, duboko učaurene predrasude prema Albancima, i to uglavnom na društvenim mrežama i portalima. Bilo je i poziva da se manifestacija zabrani, a Đeka pozove na odgovornost. Najdalje je od političara otišao portparol Nove srpske demokratije Jovan Vučurović, koji je utvrdio da je ,,ta simpatična manifestacija, u stvari, promocija takozvane ‘Prirodne Albanije” i demonstracija politike Koče Danaja, od koga se navodno ograđuje Demokratska partija socijalista”. Prethodne izjave albanskih političara u Crnoj Gori da je Danaj beznačajna politička figura u Albaniji očito nijesu mogle uvjeriti Vučurovića i njegove stranačke drugove da ne potežu više za njim kao političkom batinom. ,,Sugerisao sam upravo Demokratskom frontu, čiji je članica NSD, da imaju odmjereniju retoriku prema manjinama. To će im, možda oduzeti neke glasove ekstremista, ali će doprinijeti daljoj profilaciji tih stranaka”, rekao je Monitoru visoki zvaničnik jedne albanske političke partije, navodeći da su Albanci u Crnoj Gori jasno iskazali odnos prema ovoj državi na referendumu.

Međutim potpuno drugačuju procjenu od Vučurovićeve dao je njegov Gojko Raičević, urednik portal IN4S, u istom tekstu u Danu, ističući da je organizovanje ovakve manifestacije svojevrsno priznanje za Ulcinj i da bi to, valjda, trebalo da bude Evropa koju priželjkujemo: Albanci u Ulcinju, Srbi u Skadru ili Dubrovniku. ,,Vrijeme i ljudi koji bi osudili takvu odluku iza nas su i predstavljaju zanemarljivu manjinu, koja se probudi, uglavnom, kao reakcija na ispoljavanje pripadnosti identitetu koji nije po njihovoj mjeri”, rekao je Raičević.

Dritan Abazović, poslanik Pozitivne Crne Gore, stranke koja čini vladajuću koaliciju u Ulcinju, kaže da je riječ, prije svega, o turističko-ekonomskom projektu koji nema nikakvu političku pozadinu. ,,Ne radi se ovdje o nikakvim međuopštinskim ili međudržavnim projektima već je riječ o klasičnom komercijalnom projektu koji jedna privatna firma u ovoj situaciji sprovodi u Ulcinju, a moguće da će to biti i u nekim drugim mjestima”, dodaje on.

Ove školske godine u Ulcinju će biti otvoren jedan fakultet s nastavom na crnogorskom jeziku. Da su Albanci toliko nacionalno zadojeni onda bi u ovom gradu, koji je njihovo političko, ekonomsko i kulturno središte i u kojem čine preko 70 odsto stanovništva, valjda zahtijevali nastavu na albanskom.

Još manje pokazuju simptome nacionalne ostrašćenosti Albanci u Albaniji. Jer, kako objasniti da su nedavno kao kralja dočekali proslavljenog jugoslovenskog pjevača Zdravka Čolića, a da je osnivač kultne grupe Bijelo dugme Goran Bregović, u proljeće 2006. godine, od tadašnjeg gradonačelnika Tirane, a sada albanskog premijera Edi Rame dobio ključeve albanske prijestonice. Zar Albanci ne znaju da i Čolić i Bregović žive u „mrskom” Beogradu. Pjesme Svetlane Ražnatović ili Lepe Brene, na primjer, možete čuti na svim svadbama u Skadru. . Ako im zbog toga slučajno prigovorite, podsmjehnuće vam se. Zato njihova zemlja u posljednje dvije decenije tako brzo napreduje, o čemu najbolje svjedoči stanju u medijima. U toj državi ima najmanje deset televizijskih stanica na evropskom nivou, a njihovi spektakli, poput Mis Albanije, ne zaostaju za italijanskim. Zato organizacija ovakve manifestacije može biti od koristi za Ulcinj i za čitavu Crnu Goru.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo