Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR NOVOG DEKANA PRAVNOG FAKULTETA I OPTUŽBE ZA PLAGIJAT: Stara afera, nova sumnjičenja

Objavljeno prije

na

Ni prošlonedjeljni izbor novog dekana Pravnog fakulteta, kojeg su posljednjih godina potresale brojne afere, nije prošao bez gužve. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je uoči sjednice Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG), koji je trebao da potvrdi izbor profesora Velimira Rakočevića za dekana Pravnog fakulteta, pozvao članove ovog tijela da to ne učine. Oni su obavijestili rektorku Radmilu Vojvodić o svojim saznanjima da je Rakočević plagirao udžbenik, i upozorili da postoje osnovanje sumnje u autentičnost njegovog doktorskog rada. Tražili su da se cijeli slučaj adekvatno analizira od strane nezavisnih stručnjaka.

Rakočevića je Vijeće Pravnog fakulteta predložilo Upravnom odboru UCG za dekana nakon što je on za to mjesto dobio više glasova od svojih protivkandidata – Vladimira Savkovića i Anete Spaić.

Iz Rektorata UCG su odgovorili da smatraju neprimjerenim da CGO uzima pravo da optužuje i presuđuje za navodni plagijat udžbenika iz 2007, uprkos tome što to do sada nije učinjeno kroz institucije koje su za takve postupke nadležne.

CGO je uzvratio tvrdnjom da je praksa pokazala da je ova organizacija u mnogim slučajevima bolje znala zakone i procedure od rukovodstva UCG. Kao jedan od dokaza naveli su i odluku Ustavnog suda kojim se poništava Pravilnik na osnovu kojeg su Upravni odbor i njegov predsjednik Duško Bjelica nezakonito uvodili vanredne mjere na pojedinim fakultetima UCG, među njima i Pravnom. Iz CGO su podsjetili i da je u decembru 2010. stambena komisija UCG isključila Rakočevića iz postupka rješavanja stambenih potreba zbog dostavljenih netačnih podataka.

Novi dekan Pravnog je od 2007. do 2010. bio član Suda časti UCG, prije toga predsjednik Disciplinske komisije Pravog fakulteta. Doktorirao je 2003. na Pravnom fakultetu u Beogradu, odbranivši doktorsku disertaciju Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga. Za docenta je izabran 2006, a 2011. za vanrednog profesora za predmete Krivično pravo – posebni dio, Kriminologija, Kriminalistika, Penologija i socijalna patologija na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkiih nauka u Podgorici.

Tokom 2012. Rakočević se pominjao kao jedan od profesora, koji je pored bivšeg dekana Pravnog Ranka Mujovića i tadašnjeg Draga Radulovića, na ovom fakultetu primao enormne zarade. Rakočević, rukovodilac Programa bezbjednost i kriminalistika za medije je objasnio da je samo na ime nastave za 20 mjeseci zaradio preko 85.000 eura, mjesečno oko 4.200 eura. Objasnio je da

na Pravnom fakultetu u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi predaje oko 10 predmeta, na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama, te da je svaki cent „krvavo zaradio”.

Prije akademske karijere, Rakočević je, od 1987. do 2006, radio u policiji – Sektor kriminalističke policije i ZIKS. Od 2003. do kraja 2006. bio je načelnik Odjeljenja za analitiku, informatiku i evidenciju u CB Podgorica.

Rakočević je optužbe CGO da je njegova knjiga Kriminologija plagijat demantovao i najavio tužbu.

Čitava priča oko plagijata pokrenuta je kada je profesor Đorđe Ignjatović sa Pravnog fakulteta u Beogradu u časopisu Anali 2009. objavio članak Nedozvoljeno posezanje za tuđim u nauci – studija slučaja. U kome je optužio Rakočeviča da je plagijator. Ignjatović je tada o tome obavijestio tadašnjeg rektora UCG Predraga Miranovića i dekana Pravnog Ranka Mujovića, tražeći da se formira komisija koja bi o tome raspravljala.

Mujović je 2010. formirao tročlanu komisiju, koju su činili profesori Blagota Mitrić, Miloš Babović i Marija Radulović, koja je Ignjatovićeve tvrdnje o plagijatu odbila kao nepotvrđene i neistinite.

Rakočević za Monitor komentariše optužbe za navodni plagijat kao krajnje tendenciozne i zlonamjerne sa ciljem da diskredituju njega, Pravni fakultet i UCG, te da je namjera bila da se spriječi njegov izbor za dekana. ,,Moja knjiga Kriminologija je izašla iz štampe u januaru 2007. godine, a za navodno nedozvoljeno preuzimanje optužio me je profesor čiji je udžbenik izašao iz štampe više od pola godine od objavljivanja moje knjige. Ističem da sam odmah po objavljivanju teksta Ignjatovića istoga dana odgovorio na neosnovane optužbe i tužio klevetnika pred sudom u njegovoj zemlji”.

Rakočević se brani i time da je na Pravnom fakultetu ubrzo nakon optužbi Ignjatovića formirana komisija koja je odbacila optužbe, i dodaje: ,,Čak se ni na tome nijesmo zaustavili već smo nalaz komisije i udžbenike Kriminologije dostavili svim pravnim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji da daju svoje mišljenje i niko od njih nije imao primjedbe na knjigu. Naprotiv, u cjelosti je potvrđeno sve ono što su konstatovali organi UCG”.

Komisija formirana na Pravom fakultetu u Podgorici je tri mjeseca, od 28. marta do 2. avgusta 2010, detaljno analizirala udžbenik Rakočevića, dva udžbenika Ignjatovića, kao i ostale knjige koje je u svojoj analizi pomenuo Ignjatović.

Prvi zaključak komisije je da ,,Rakočević nije mogao koristiti udžbenik Kriminologija Đ. Ignjatovića iz 2007, imajući u vidu da je knjiga Rakočevića izašla iz štampe u januaru 2007, a knjiga na koju se poziva Ignjatović pola godine kasnije”.

Komisija je konstatovala i da u Rakočevićevoj knjizi ne postoje brojne odrednice, pojmovi i definicije kojima se Ignjatović u svojoj analizi bavi.

,,Na osnovu detaljne analize svih radova navedenih u uvodu ovog Izvještaja nesporno smo utvrdili da su svi navodi prof. dr Đorđa Ignjatovića izrečeni u tekstu O plagijatima u nauci neistiniti, odnosno da nijedna tvrdnja o navodnom plagiranju Ignjatovićevih i djela drugih autora od strane doc. dr Velimira Rakočevića nije potvrđena”, zaključak je komisije.

Kako je, međutim, komisija zaključila da Rakočević nije mogao plagirati Ignjatovićev udžbenik jer je Rakočević svoj izdao pola godine ranije, nije jasno. Jer Ignjatović je optužio Rakočevića da je preuzimao dio predgovora iz njegove knjige izdate 2007. godine, dok je navodno prepisao cijele stranice iz njegovih knjiga Kriminologija, sedmo izdanje, izdanje iz 2006, i Kriminološko nasleđe, treće izmijenjeno izdanje, 2006, ali i brojnih drugih radova.

Ignjatović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2009. u časopisu Anali objašnjava da je analizom Kriminologije (prvo izdanje), 2007, Velimira Rakočevića, prinuđen da se pozabavi ,,zbog toga što u novijoj istoriji društvenih nauka na prostorima Zapadnog Balkana verovatno nije zabeležen ovako drastičan slučaj preuzimanja delova teksta drugih pisaca bez navođenja njihovih imena”

Ignjatović dalje navodi: ,,On najčešće ne prepisuje bukvalno, već prepričava tekst i stvara utisak da je njegov. Ali tako, naravno, preuzima i tuđe greške”.

On je optužio Rakčevića da je plagirao i doktorsku disertaciju koju je odbranio na Pravnom fakultetu u Beogradu 2003 – Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga. Rakočević je, tvrdi Ignjatović, prepisao dio rada Obrada Perića Međunarodnopravni aspekti suzbijanja zloupotrebe opojnih droga. ,,Na devet stranica velikog formata skoro doslovno je prepisan rad profesora Perića zajedno sa svim fusnotama na francuskom, ruskom, engleskom i našem jeziku”.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO, za Monitor kaže da je njihova inicijativa nesumnjivo u javnom interesu: ,,CGO je, kao odgovorna organizacija koja se godinama posvećeno bavi korupcijom u obrazovanju, uputila zahtjev rektorki da, shodno svojim ovlašćenjima, utiče da se ne potvrdi imenovanje Rakočevića za dekana Pravnog fakulteta dok se ne razjasne osnovi sumnje u autentičnog njegovog udžbenika, ali i doktorskog rada, kao i da pokrene procedure provjere istih od strane relevantnih nezavisnih stručnjaka sa neupitnim akademskim integritetom”.

,,Ova nevladina organizacija je skoro deceniju bila upoznata sa svim što se dešavalo u predmetnom slučaju i Uljarevićeva je dobro znala da se radi o kleveti ali je umišljajno odlučila da do srži povrijedi moju čast i ugled, ugled moje porodice i ustanove u kojoj radim. Zašto pobogu nije tražila od mene da joj dostavim sve što je interesuje. Ogorčen sam i prolazim kroz teške trenutke jer sam po drugi put najgrublje oklevetan. Ukoliko mi javno ne uputi izvinjenje prinuđen sam da na sudu zatražim pravdu”, decidan je Rakočević.

,,Ne razumijem zašto bi Rakočević tužio CGO”, odgovara Uljarevićeva ,,Nikom više od Rakočevića ne bi trebalo biti u interesu da se ova pitanja koja dugo ‘žive’ u akademskoj zajednici argumentovano i javno razjasne. Ali, upravo reakcije koje su stigle sa UCG, pa i samog Rakočevića, uz brzu organizaciju botova po portalima, kao da šalju poruku da neko želi da se ovo što prije zataška. A to ne bi bilo dobro ni za UCG, ni za Rakočevića”, naglašava direktorica CGO.

Ona ističe da iznošenje osnova sumnje o mogućem kršenju zakona i profesorske etike u javnosti doprinosi ukazivanju na potrebu da se otkloni svaka indicija da je neki vid naučnog rada plagijat ili da su organi nekog od univerziteta nezakonito radili. ,,Znači, ovo je samo društveno odgovoran odnos CGO-a prema jednom od vitalnih stubova društva. Ako je to grijeh CGO-a onda smo mi ponosni, jer znamo koliko je posvećenosti i građanske hrabrosti potrebno da bi se otvarale ove neprijatne teme. I nikakvi pokušaji diskreditacije i zastrašivanja CGO-a neće odstraniti ove neodumice, već samo činjenice i argumentovani odgovori. A, nažalost, oni do sada nijesu pruženi”, zaključuje Uljarevićeva.

Za razliku od slučaja plagijata ministarke Sanje Vlahović koja se još uvijek brani ćutanjem, ovaj slučaj je korak naprijed. Ako ništa, stvari se bar pokušavaju istjerati na čistac. Ipak, ukoliko se akademska zajednica ozbiljno ne uključi u ovu priču, ona bi mogla i dalje ostati samo – afera.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo