Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR NOVOG DEKANA PRAVNOG FAKULTETA I OPTUŽBE ZA PLAGIJAT: Stara afera, nova sumnjičenja

Objavljeno prije

na

Ni prošlonedjeljni izbor novog dekana Pravnog fakulteta, kojeg su posljednjih godina potresale brojne afere, nije prošao bez gužve. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je uoči sjednice Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG), koji je trebao da potvrdi izbor profesora Velimira Rakočevića za dekana Pravnog fakulteta, pozvao članove ovog tijela da to ne učine. Oni su obavijestili rektorku Radmilu Vojvodić o svojim saznanjima da je Rakočević plagirao udžbenik, i upozorili da postoje osnovanje sumnje u autentičnost njegovog doktorskog rada. Tražili su da se cijeli slučaj adekvatno analizira od strane nezavisnih stručnjaka.

Rakočevića je Vijeće Pravnog fakulteta predložilo Upravnom odboru UCG za dekana nakon što je on za to mjesto dobio više glasova od svojih protivkandidata – Vladimira Savkovića i Anete Spaić.

Iz Rektorata UCG su odgovorili da smatraju neprimjerenim da CGO uzima pravo da optužuje i presuđuje za navodni plagijat udžbenika iz 2007, uprkos tome što to do sada nije učinjeno kroz institucije koje su za takve postupke nadležne.

CGO je uzvratio tvrdnjom da je praksa pokazala da je ova organizacija u mnogim slučajevima bolje znala zakone i procedure od rukovodstva UCG. Kao jedan od dokaza naveli su i odluku Ustavnog suda kojim se poništava Pravilnik na osnovu kojeg su Upravni odbor i njegov predsjednik Duško Bjelica nezakonito uvodili vanredne mjere na pojedinim fakultetima UCG, među njima i Pravnom. Iz CGO su podsjetili i da je u decembru 2010. stambena komisija UCG isključila Rakočevića iz postupka rješavanja stambenih potreba zbog dostavljenih netačnih podataka.

Novi dekan Pravnog je od 2007. do 2010. bio član Suda časti UCG, prije toga predsjednik Disciplinske komisije Pravog fakulteta. Doktorirao je 2003. na Pravnom fakultetu u Beogradu, odbranivši doktorsku disertaciju Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga. Za docenta je izabran 2006, a 2011. za vanrednog profesora za predmete Krivično pravo – posebni dio, Kriminologija, Kriminalistika, Penologija i socijalna patologija na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkiih nauka u Podgorici.

Tokom 2012. Rakočević se pominjao kao jedan od profesora, koji je pored bivšeg dekana Pravnog Ranka Mujovića i tadašnjeg Draga Radulovića, na ovom fakultetu primao enormne zarade. Rakočević, rukovodilac Programa bezbjednost i kriminalistika za medije je objasnio da je samo na ime nastave za 20 mjeseci zaradio preko 85.000 eura, mjesečno oko 4.200 eura. Objasnio je da

na Pravnom fakultetu u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi predaje oko 10 predmeta, na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama, te da je svaki cent „krvavo zaradio”.

Prije akademske karijere, Rakočević je, od 1987. do 2006, radio u policiji – Sektor kriminalističke policije i ZIKS. Od 2003. do kraja 2006. bio je načelnik Odjeljenja za analitiku, informatiku i evidenciju u CB Podgorica.

Rakočević je optužbe CGO da je njegova knjiga Kriminologija plagijat demantovao i najavio tužbu.

Čitava priča oko plagijata pokrenuta je kada je profesor Đorđe Ignjatović sa Pravnog fakulteta u Beogradu u časopisu Anali 2009. objavio članak Nedozvoljeno posezanje za tuđim u nauci – studija slučaja. U kome je optužio Rakočeviča da je plagijator. Ignjatović je tada o tome obavijestio tadašnjeg rektora UCG Predraga Miranovića i dekana Pravnog Ranka Mujovića, tražeći da se formira komisija koja bi o tome raspravljala.

Mujović je 2010. formirao tročlanu komisiju, koju su činili profesori Blagota Mitrić, Miloš Babović i Marija Radulović, koja je Ignjatovićeve tvrdnje o plagijatu odbila kao nepotvrđene i neistinite.

Rakočević za Monitor komentariše optužbe za navodni plagijat kao krajnje tendenciozne i zlonamjerne sa ciljem da diskredituju njega, Pravni fakultet i UCG, te da je namjera bila da se spriječi njegov izbor za dekana. ,,Moja knjiga Kriminologija je izašla iz štampe u januaru 2007. godine, a za navodno nedozvoljeno preuzimanje optužio me je profesor čiji je udžbenik izašao iz štampe više od pola godine od objavljivanja moje knjige. Ističem da sam odmah po objavljivanju teksta Ignjatovića istoga dana odgovorio na neosnovane optužbe i tužio klevetnika pred sudom u njegovoj zemlji”.

Rakočević se brani i time da je na Pravnom fakultetu ubrzo nakon optužbi Ignjatovića formirana komisija koja je odbacila optužbe, i dodaje: ,,Čak se ni na tome nijesmo zaustavili već smo nalaz komisije i udžbenike Kriminologije dostavili svim pravnim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji da daju svoje mišljenje i niko od njih nije imao primjedbe na knjigu. Naprotiv, u cjelosti je potvrđeno sve ono što su konstatovali organi UCG”.

Komisija formirana na Pravom fakultetu u Podgorici je tri mjeseca, od 28. marta do 2. avgusta 2010, detaljno analizirala udžbenik Rakočevića, dva udžbenika Ignjatovića, kao i ostale knjige koje je u svojoj analizi pomenuo Ignjatović.

Prvi zaključak komisije je da ,,Rakočević nije mogao koristiti udžbenik Kriminologija Đ. Ignjatovića iz 2007, imajući u vidu da je knjiga Rakočevića izašla iz štampe u januaru 2007, a knjiga na koju se poziva Ignjatović pola godine kasnije”.

Komisija je konstatovala i da u Rakočevićevoj knjizi ne postoje brojne odrednice, pojmovi i definicije kojima se Ignjatović u svojoj analizi bavi.

,,Na osnovu detaljne analize svih radova navedenih u uvodu ovog Izvještaja nesporno smo utvrdili da su svi navodi prof. dr Đorđa Ignjatovića izrečeni u tekstu O plagijatima u nauci neistiniti, odnosno da nijedna tvrdnja o navodnom plagiranju Ignjatovićevih i djela drugih autora od strane doc. dr Velimira Rakočevića nije potvrđena”, zaključak je komisije.

Kako je, međutim, komisija zaključila da Rakočević nije mogao plagirati Ignjatovićev udžbenik jer je Rakočević svoj izdao pola godine ranije, nije jasno. Jer Ignjatović je optužio Rakočevića da je preuzimao dio predgovora iz njegove knjige izdate 2007. godine, dok je navodno prepisao cijele stranice iz njegovih knjiga Kriminologija, sedmo izdanje, izdanje iz 2006, i Kriminološko nasleđe, treće izmijenjeno izdanje, 2006, ali i brojnih drugih radova.

Ignjatović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2009. u časopisu Anali objašnjava da je analizom Kriminologije (prvo izdanje), 2007, Velimira Rakočevića, prinuđen da se pozabavi ,,zbog toga što u novijoj istoriji društvenih nauka na prostorima Zapadnog Balkana verovatno nije zabeležen ovako drastičan slučaj preuzimanja delova teksta drugih pisaca bez navođenja njihovih imena”

Ignjatović dalje navodi: ,,On najčešće ne prepisuje bukvalno, već prepričava tekst i stvara utisak da je njegov. Ali tako, naravno, preuzima i tuđe greške”.

On je optužio Rakčevića da je plagirao i doktorsku disertaciju koju je odbranio na Pravnom fakultetu u Beogradu 2003 – Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga. Rakočević je, tvrdi Ignjatović, prepisao dio rada Obrada Perića Međunarodnopravni aspekti suzbijanja zloupotrebe opojnih droga. ,,Na devet stranica velikog formata skoro doslovno je prepisan rad profesora Perića zajedno sa svim fusnotama na francuskom, ruskom, engleskom i našem jeziku”.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO, za Monitor kaže da je njihova inicijativa nesumnjivo u javnom interesu: ,,CGO je, kao odgovorna organizacija koja se godinama posvećeno bavi korupcijom u obrazovanju, uputila zahtjev rektorki da, shodno svojim ovlašćenjima, utiče da se ne potvrdi imenovanje Rakočevića za dekana Pravnog fakulteta dok se ne razjasne osnovi sumnje u autentičnog njegovog udžbenika, ali i doktorskog rada, kao i da pokrene procedure provjere istih od strane relevantnih nezavisnih stručnjaka sa neupitnim akademskim integritetom”.

,,Ova nevladina organizacija je skoro deceniju bila upoznata sa svim što se dešavalo u predmetnom slučaju i Uljarevićeva je dobro znala da se radi o kleveti ali je umišljajno odlučila da do srži povrijedi moju čast i ugled, ugled moje porodice i ustanove u kojoj radim. Zašto pobogu nije tražila od mene da joj dostavim sve što je interesuje. Ogorčen sam i prolazim kroz teške trenutke jer sam po drugi put najgrublje oklevetan. Ukoliko mi javno ne uputi izvinjenje prinuđen sam da na sudu zatražim pravdu”, decidan je Rakočević.

,,Ne razumijem zašto bi Rakočević tužio CGO”, odgovara Uljarevićeva ,,Nikom više od Rakočevića ne bi trebalo biti u interesu da se ova pitanja koja dugo ‘žive’ u akademskoj zajednici argumentovano i javno razjasne. Ali, upravo reakcije koje su stigle sa UCG, pa i samog Rakočevića, uz brzu organizaciju botova po portalima, kao da šalju poruku da neko želi da se ovo što prije zataška. A to ne bi bilo dobro ni za UCG, ni za Rakočevića”, naglašava direktorica CGO.

Ona ističe da iznošenje osnova sumnje o mogućem kršenju zakona i profesorske etike u javnosti doprinosi ukazivanju na potrebu da se otkloni svaka indicija da je neki vid naučnog rada plagijat ili da su organi nekog od univerziteta nezakonito radili. ,,Znači, ovo je samo društveno odgovoran odnos CGO-a prema jednom od vitalnih stubova društva. Ako je to grijeh CGO-a onda smo mi ponosni, jer znamo koliko je posvećenosti i građanske hrabrosti potrebno da bi se otvarale ove neprijatne teme. I nikakvi pokušaji diskreditacije i zastrašivanja CGO-a neće odstraniti ove neodumice, već samo činjenice i argumentovani odgovori. A, nažalost, oni do sada nijesu pruženi”, zaključuje Uljarevićeva.

Za razliku od slučaja plagijata ministarke Sanje Vlahović koja se još uvijek brani ćutanjem, ovaj slučaj je korak naprijed. Ako ništa, stvari se bar pokušavaju istjerati na čistac. Ipak, ukoliko se akademska zajednica ozbiljno ne uključi u ovu priču, ona bi mogla i dalje ostati samo – afera.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo