Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR NOVOG DEKANA PRAVNOG FAKULTETA I OPTUŽBE ZA PLAGIJAT: Stara afera, nova sumnjičenja

Objavljeno prije

na

Ni prošlonedjeljni izbor novog dekana Pravnog fakulteta, kojeg su posljednjih godina potresale brojne afere, nije prošao bez gužve. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je uoči sjednice Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG), koji je trebao da potvrdi izbor profesora Velimira Rakočevića za dekana Pravnog fakulteta, pozvao članove ovog tijela da to ne učine. Oni su obavijestili rektorku Radmilu Vojvodić o svojim saznanjima da je Rakočević plagirao udžbenik, i upozorili da postoje osnovanje sumnje u autentičnost njegovog doktorskog rada. Tražili su da se cijeli slučaj adekvatno analizira od strane nezavisnih stručnjaka.

Rakočevića je Vijeće Pravnog fakulteta predložilo Upravnom odboru UCG za dekana nakon što je on za to mjesto dobio više glasova od svojih protivkandidata – Vladimira Savkovića i Anete Spaić.

Iz Rektorata UCG su odgovorili da smatraju neprimjerenim da CGO uzima pravo da optužuje i presuđuje za navodni plagijat udžbenika iz 2007, uprkos tome što to do sada nije učinjeno kroz institucije koje su za takve postupke nadležne.

CGO je uzvratio tvrdnjom da je praksa pokazala da je ova organizacija u mnogim slučajevima bolje znala zakone i procedure od rukovodstva UCG. Kao jedan od dokaza naveli su i odluku Ustavnog suda kojim se poništava Pravilnik na osnovu kojeg su Upravni odbor i njegov predsjednik Duško Bjelica nezakonito uvodili vanredne mjere na pojedinim fakultetima UCG, među njima i Pravnom. Iz CGO su podsjetili i da je u decembru 2010. stambena komisija UCG isključila Rakočevića iz postupka rješavanja stambenih potreba zbog dostavljenih netačnih podataka.

Novi dekan Pravnog je od 2007. do 2010. bio član Suda časti UCG, prije toga predsjednik Disciplinske komisije Pravog fakulteta. Doktorirao je 2003. na Pravnom fakultetu u Beogradu, odbranivši doktorsku disertaciju Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga. Za docenta je izabran 2006, a 2011. za vanrednog profesora za predmete Krivično pravo – posebni dio, Kriminologija, Kriminalistika, Penologija i socijalna patologija na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkiih nauka u Podgorici.

Tokom 2012. Rakočević se pominjao kao jedan od profesora, koji je pored bivšeg dekana Pravnog Ranka Mujovića i tadašnjeg Draga Radulovića, na ovom fakultetu primao enormne zarade. Rakočević, rukovodilac Programa bezbjednost i kriminalistika za medije je objasnio da je samo na ime nastave za 20 mjeseci zaradio preko 85.000 eura, mjesečno oko 4.200 eura. Objasnio je da

na Pravnom fakultetu u Podgorici, Bijelom Polju i Budvi predaje oko 10 predmeta, na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama, te da je svaki cent „krvavo zaradio”.

Prije akademske karijere, Rakočević je, od 1987. do 2006, radio u policiji – Sektor kriminalističke policije i ZIKS. Od 2003. do kraja 2006. bio je načelnik Odjeljenja za analitiku, informatiku i evidenciju u CB Podgorica.

Rakočević je optužbe CGO da je njegova knjiga Kriminologija plagijat demantovao i najavio tužbu.

Čitava priča oko plagijata pokrenuta je kada je profesor Đorđe Ignjatović sa Pravnog fakulteta u Beogradu u časopisu Anali 2009. objavio članak Nedozvoljeno posezanje za tuđim u nauci – studija slučaja. U kome je optužio Rakočeviča da je plagijator. Ignjatović je tada o tome obavijestio tadašnjeg rektora UCG Predraga Miranovića i dekana Pravnog Ranka Mujovića, tražeći da se formira komisija koja bi o tome raspravljala.

Mujović je 2010. formirao tročlanu komisiju, koju su činili profesori Blagota Mitrić, Miloš Babović i Marija Radulović, koja je Ignjatovićeve tvrdnje o plagijatu odbila kao nepotvrđene i neistinite.

Rakočević za Monitor komentariše optužbe za navodni plagijat kao krajnje tendenciozne i zlonamjerne sa ciljem da diskredituju njega, Pravni fakultet i UCG, te da je namjera bila da se spriječi njegov izbor za dekana. ,,Moja knjiga Kriminologija je izašla iz štampe u januaru 2007. godine, a za navodno nedozvoljeno preuzimanje optužio me je profesor čiji je udžbenik izašao iz štampe više od pola godine od objavljivanja moje knjige. Ističem da sam odmah po objavljivanju teksta Ignjatovića istoga dana odgovorio na neosnovane optužbe i tužio klevetnika pred sudom u njegovoj zemlji”.

Rakočević se brani i time da je na Pravnom fakultetu ubrzo nakon optužbi Ignjatovića formirana komisija koja je odbacila optužbe, i dodaje: ,,Čak se ni na tome nijesmo zaustavili već smo nalaz komisije i udžbenike Kriminologije dostavili svim pravnim fakultetima u bivšoj Jugoslaviji da daju svoje mišljenje i niko od njih nije imao primjedbe na knjigu. Naprotiv, u cjelosti je potvrđeno sve ono što su konstatovali organi UCG”.

Komisija formirana na Pravom fakultetu u Podgorici je tri mjeseca, od 28. marta do 2. avgusta 2010, detaljno analizirala udžbenik Rakočevića, dva udžbenika Ignjatovića, kao i ostale knjige koje je u svojoj analizi pomenuo Ignjatović.

Prvi zaključak komisije je da ,,Rakočević nije mogao koristiti udžbenik Kriminologija Đ. Ignjatovića iz 2007, imajući u vidu da je knjiga Rakočevića izašla iz štampe u januaru 2007, a knjiga na koju se poziva Ignjatović pola godine kasnije”.

Komisija je konstatovala i da u Rakočevićevoj knjizi ne postoje brojne odrednice, pojmovi i definicije kojima se Ignjatović u svojoj analizi bavi.

,,Na osnovu detaljne analize svih radova navedenih u uvodu ovog Izvještaja nesporno smo utvrdili da su svi navodi prof. dr Đorđa Ignjatovića izrečeni u tekstu O plagijatima u nauci neistiniti, odnosno da nijedna tvrdnja o navodnom plagiranju Ignjatovićevih i djela drugih autora od strane doc. dr Velimira Rakočevića nije potvrđena”, zaključak je komisije.

Kako je, međutim, komisija zaključila da Rakočević nije mogao plagirati Ignjatovićev udžbenik jer je Rakočević svoj izdao pola godine ranije, nije jasno. Jer Ignjatović je optužio Rakočevića da je preuzimao dio predgovora iz njegove knjige izdate 2007. godine, dok je navodno prepisao cijele stranice iz njegovih knjiga Kriminologija, sedmo izdanje, izdanje iz 2006, i Kriminološko nasleđe, treće izmijenjeno izdanje, 2006, ali i brojnih drugih radova.

Ignjatović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2009. u časopisu Anali objašnjava da je analizom Kriminologije (prvo izdanje), 2007, Velimira Rakočevića, prinuđen da se pozabavi ,,zbog toga što u novijoj istoriji društvenih nauka na prostorima Zapadnog Balkana verovatno nije zabeležen ovako drastičan slučaj preuzimanja delova teksta drugih pisaca bez navođenja njihovih imena”

Ignjatović dalje navodi: ,,On najčešće ne prepisuje bukvalno, već prepričava tekst i stvara utisak da je njegov. Ali tako, naravno, preuzima i tuđe greške”.

On je optužio Rakčevića da je plagirao i doktorsku disertaciju koju je odbranio na Pravnom fakultetu u Beogradu 2003 – Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga. Rakočević je, tvrdi Ignjatović, prepisao dio rada Obrada Perića Međunarodnopravni aspekti suzbijanja zloupotrebe opojnih droga. ,,Na devet stranica velikog formata skoro doslovno je prepisan rad profesora Perića zajedno sa svim fusnotama na francuskom, ruskom, engleskom i našem jeziku”.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO, za Monitor kaže da je njihova inicijativa nesumnjivo u javnom interesu: ,,CGO je, kao odgovorna organizacija koja se godinama posvećeno bavi korupcijom u obrazovanju, uputila zahtjev rektorki da, shodno svojim ovlašćenjima, utiče da se ne potvrdi imenovanje Rakočevića za dekana Pravnog fakulteta dok se ne razjasne osnovi sumnje u autentičnog njegovog udžbenika, ali i doktorskog rada, kao i da pokrene procedure provjere istih od strane relevantnih nezavisnih stručnjaka sa neupitnim akademskim integritetom”.

,,Ova nevladina organizacija je skoro deceniju bila upoznata sa svim što se dešavalo u predmetnom slučaju i Uljarevićeva je dobro znala da se radi o kleveti ali je umišljajno odlučila da do srži povrijedi moju čast i ugled, ugled moje porodice i ustanove u kojoj radim. Zašto pobogu nije tražila od mene da joj dostavim sve što je interesuje. Ogorčen sam i prolazim kroz teške trenutke jer sam po drugi put najgrublje oklevetan. Ukoliko mi javno ne uputi izvinjenje prinuđen sam da na sudu zatražim pravdu”, decidan je Rakočević.

,,Ne razumijem zašto bi Rakočević tužio CGO”, odgovara Uljarevićeva ,,Nikom više od Rakočevića ne bi trebalo biti u interesu da se ova pitanja koja dugo ‘žive’ u akademskoj zajednici argumentovano i javno razjasne. Ali, upravo reakcije koje su stigle sa UCG, pa i samog Rakočevića, uz brzu organizaciju botova po portalima, kao da šalju poruku da neko želi da se ovo što prije zataška. A to ne bi bilo dobro ni za UCG, ni za Rakočevića”, naglašava direktorica CGO.

Ona ističe da iznošenje osnova sumnje o mogućem kršenju zakona i profesorske etike u javnosti doprinosi ukazivanju na potrebu da se otkloni svaka indicija da je neki vid naučnog rada plagijat ili da su organi nekog od univerziteta nezakonito radili. ,,Znači, ovo je samo društveno odgovoran odnos CGO-a prema jednom od vitalnih stubova društva. Ako je to grijeh CGO-a onda smo mi ponosni, jer znamo koliko je posvećenosti i građanske hrabrosti potrebno da bi se otvarale ove neprijatne teme. I nikakvi pokušaji diskreditacije i zastrašivanja CGO-a neće odstraniti ove neodumice, već samo činjenice i argumentovani odgovori. A, nažalost, oni do sada nijesu pruženi”, zaključuje Uljarevićeva.

Za razliku od slučaja plagijata ministarke Sanje Vlahović koja se još uvijek brani ćutanjem, ovaj slučaj je korak naprijed. Ako ništa, stvari se bar pokušavaju istjerati na čistac. Ipak, ukoliko se akademska zajednica ozbiljno ne uključi u ovu priču, ona bi mogla i dalje ostati samo – afera.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo