OKO NAS
IZDVAJANJA ZA SPORT IZ OPŠTINSKIH KASA: Samo koliko se mora

Sudeći prema onome što je nedavno saopštio v.d. direktora Uprave za sport i mlade Igor Vušurović, u većini crnogorskih opština sport je, kada se raspoređuju pare iz lokalnih budžeta, na margini. Iznosi koji se izdvaju za sportske klubove iz opštinskih kasa, često su ispod jednog procenta budžeta, a taj novaca ne raspodjeljuje se uvijek transparentno.
Veliki broj lokalnih uprava nema strategije razvoja sporta, ali ni odluke o kriterijumima, prema kojima se raspodjeluju sredstava sportskim organizacijama. Pored nedostatka legislative, tvrde u Upravi za sport, nedostaje i senzibiliteta da se nedostajuće nedoknadi, a neki sportovi se bez osnova favorizuju, odnosno, nerijetko se parama građana, pokriva nesposobnost menadžmenta klubova.
„Strategiju razvoja sporta nemaju u Andrijevici, Baru, Beranama, Cetinju, Danilovgradu, Kolašinu, Mojkovcu, Kotoru i Ulcinju. Taj dokument je u pripremi u lokalnim upravama Bijelog Polja i Pljevalja. Pravilnike o kriterijumima za finansiranje sportskih organizacija nemaju čak u pet opština”, tvrdi Vušurović.
Podatke Upravi nije dostavilo čak osam opština, pa ono što je saopštio v.d. direktora nije konačna poražavajuća slika odnosa lokalnih vlasti prema sportu.
Vušurović je primijetio da se većina novca data iz lokalnih budžeta za sport, odnosi na podršku fudbalskim klubovima. Prema riječima pravnika Uprave i bivšeg sportskog inspektora Branislava Ivanovića, ,,više potroši jedan fudbaler nižerazrednog kluba, koji se takmiči u prvoj ligi, na mjesečnom nivou, nego svi crnogorski atletičari na godišnjem nivou.” Ta praksa se prenosi i na lokalni nivo, tvrdi on.
Uz sve te problem, Uprava potencira i nedovoljno poštovanje zakona u sportskim klubovima, čak i krovnim sportskim savezima, ali i nedostatak adekvatnog inspekcijskog nadzora.
Analizom podataka o finansiranju lokalnog sporta u većini opština, stiče se utisak da vlasti samo otaljavaju posao i zadovoljavaju formu. Rijetke su opštine u kojima su za tu oblast u izvršnoj vlasti zaduženi oni koji se razumiju u sport i koji su agilni kada treba tražiti promjenu odnosa prema toj oblasti.
Iako još nemaju ni strategiju razvoja sporta za naredni period, a ni dokument s kriterijumima prema kojima sufinansiraju sportske subjekte, u Opštini Berane tvrde da su napravili određene pomake u odnosu na prethodnu vlast. Formiran je, ističu, Sekretarijat za sport, što je značajan korak ka uvođenju reda u toj oblasti.
,,Krenuli smo od nule, jer nijesmo zatekli nikakvu legislativu, na koju bismo mogli ‘nasloniti’ naše aktivnosti. Pravilnik o kriterijumima sufinasiranja je u završnoj fazi izrade, javna rasprava je u toku”, kazao je sekretar za sport Zoran Jojić.
Prema njegovim riječima oko 200.000 eura iz opštinske kase biće opredijeljeno za transfere sportskim klubovima. Pored toga, lokalna uprava će pomagati i razvoj školskog sporta. Priznaje, međutim, da bi dobro bilo kad bi se za sport moglo izdvajati mnogo više.
Da li zbog činjenice da je savjetnik za sport u pljevaljskoj Opštini bivši košarkaš Borjan Džogaz ili zbog drugačijeg odnosa izvršne vlasti prema sportskim klubovima, u tom gradu značajno je drugačije. Pljevljaci imaju sva podzakonska akta kojima se reguliše ta oblast, bazu podataka o sportskim klubovima, u toku je formiranje Savjeta za sport, ali i inspekcijski nadzor.
,,Ono što se u Pljevljima iz budžeta izdvaja za sport je sasvim dovoljno za finansiranje amaterskog sporta. Profesionalci nemaju pravo na novac iz opštinske kase. Zadovoljan sam, svakim danom unapređujemo tu oblast. Sve je to rezultiralo i činjenicom da Pljevlja imaju najuspješnije mlade selekcije u državi. Ponosni smo i na transparentan rad prilikom opredjeljivanja sredstava za sufinasiranje”, tvrdi Džogaz.
Njegov kolega u kotorskoj lokalnoj upravi, bivši vaterpolista Mirko Vičević, tvrdi da će nedostajuća legislativa, kada je riječ o sportu u toj opštini, biti uskoro donesena. Zbog mnogobrojnih i raznovrsnih sportskih klubova, kriterijume je, kaže on, vrlo teško donijeti. Iako tog dokumenta trenutno nema, Vičević tvrdi da je raspodjela novca za sport transparentna.
,,Direktno se za sufinansiranje sportskih klubova izdvaja oko 400. 000 eura. Naravno, još su brojna ulaganja, ali sve to, nije dovoljno i valjalo bi više. Mislim da bi dobar model bio da se zakonom definiše koji je to procenat koji bi bio obaveza opština da izdvajaju za sport ispod kojeg se ne bi smjelo”, predlaže on.
Danilovgrad je jedna od opština u kojoj nemaju niti strategiju razvoja sporta, ali ni pravilnik o kriterijumima prema kojima se sportskim klubovima opredjeljuje novac za sufinasiranje. Ratko Lakić, sekretar za društvene djelatnosti, ipak, kaže da nije nazadovoljan iznosima odvojenim za tu oblast. Iz njegovih riječi, međutim, jasno je da je najviše prošle godine uloženo za fudbalskog prvoligaša Iskru. Sve što je podrazumijevao ulazak tog kluba u Prvu crnogorsku ligu koštalo je danilovgradsku lokalnu upravu pola miliona eura. Za ostale sportske klubove izdvojeno je daleko manje.
,,Tačno je da nemamo pravilnik, no i to će uskoro biti riješeno. S obzirom da sam sekretar tek pola godine, ne mogu reći ništa o razlozima zbog kojih taj dokument nedostaje, ali mogu kazati da će uskoro sve bit u redu i u tom dijelu našeg odnosa prema sportu”, kazao je on.
Iako se trude da isprave greške svojih prethodnika na mnogim poljima, nova kolašinska vlast je pokazala da je ne krasi više senzibiliteta, kada je riječ o potrebi ulaganja u sport. Svega 17.000 eura, izdvojenih minule godine za sufinasiranje sportskih klubova, je premalo, bez obzira na opštepoznatu finansijsku krizu u tom gradu. Od tog iznosa, u startu je 5.000 izdvojeno za odlazak na Međunarodne opštinske sportske igre (MOSI), dok je 2.000 pripalo lokalnom Sportskom savezu, pa je tako za takmičarske aktivnosti svim klubovima ostalo da podijele svega 12.000 eura. Kolašinci su, na taj način, nastavili da drže neslavan rekord najnižih dotacija lokalnom sportu. Na stotine sportista i rekreativaca u toj varoši ne tješi mnogo činjenica da je taj iznos podijeljen transparentno i uz poštovanje postojećeg pravilnika.
,,Opštine bi, kad je riječ o podršci sportu, prije svega trebalo da vode računa o mlađim kategorijama, pa seniori neka budu prepušteni umješnosti menadžera klubova. Pored izdvajanja iz sve tanjih opštinskih budžeta, trebalo bi, možda, naći način za druge modele finansiranja”, smatraju u kolašinskom Košarkaškom klubu Gorštak.
Za prihvatanje sličnih predloga, predstavnici vlasti u većini opština, jasno je, treba, prije svega, da izmijene svoj odnos prema sportu, to jest da shvate važnost njegove popularizacije i omasovljenja. Takođe, i da prestanu da nebrigu o toj oblasti, pravdaju praznim opštinskim kasama, jer, kako su nedavno poručili iz Uprave za sport i mlade, ,,nijednu opštinu izdaci za sport nijesu doveli u postojeće dužničke krize”.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije