Povežite se sa nama

MONITORING

Jahanje na kurjaku

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore je konstituisana, kao što se očekivalo, predstavnici manjinskih naroda potpisali su sporazum o zajedničkom političkom djelovanju. Na čelu parlamenta i dalje će biti Ranko Krivokapić, potpredsjednici su: Suljo Mustafić iz bošnjačke stranke, Željko Šturanović iz DPS-a i Branko Radulović iz Demokratskog fronta. Predsjednik države Filip Vujanović sad se, kao, konsultuje sa parlamentarnim partijama oko toga ko će biti premijer. Bošnjačkoj stranci bi posebno prihvatljivo bilo da mandatar nove vlade, bude predsjednik ili potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović ili Igor Lukšić, kazao je predsjednik BS Rafet Husović.

Tek će naredni izbori pokazati jesu li Bošnjaci ,,birali svoje” da bi ovi birali Mila.

Rok u kom se vlada mora izabrati je 30 dana od konstituisanja skupštine. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je najavio da će se krajem ove ili početkom naredne sedmice znati ime premijera.

I drugi rasporedi još se čekaju. DPS se sa predstavnicima Bošnjačke stranke, HGI i Force dogovorio da će o učešću njihovih predstavnika u vladi razgovarati kad se bude znalo ko će biti premijer. DPS i SDP u Kotoru oko lokalne vlasti još pregovaraju, ali u fokusu javnosti su i dalje pregovori o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću. Dogovor Pozitivne Crne Gore sa Socijalističkom narodnom partijom je postignut, sa Demokratskim frontom zapinje.

SNP je objavio kako smatra izuzetno važnim da se u što kraćem roku zaključi Sporazum o funkcionisanju lokalne vlasti u Nikšiću. Naglasili su da nijesu odustali od svojih programskih opredjeljenja da, kroz institucije sistema, obezbijede izmjene i dopune Ustava i Zakona o državnim simbolima, kao i da je njihov stav o priznavanju nezavisnosti Kosova ostao nepromijenjen. Prema ocjeni SNP-a tekst Zajedničkih principa, koji je nastao kao rezultat kompromisa, različit je u odnosu na početnu Platformu, i biće objavljen u skladu sa dogovorom potpisnica sporazuma.

Nezvanične vijesti da se Pozitivna i Front kubure oko dvije strofe himne, potvrđene su događajima na konstitutivnoj sjednici Skupštine. Poslanici Fronta iz redova Nove, kao i oni koji su iz SNP-a prešli u Front, ušetali su u salu nakon što je himna otpjevana. Predsjednik Pozitivne Darko Pajović kazao je da neprisustvovanje dijela Fronta intoniranju himne, nije dobra poruka za buduće pregovore. „Za nas svaki potencijalni i budući koalicioni partner mora poštovati simbole”. Konačni rezultat razgovora Fronta i Pozitivne znaće se dok se ovaj broj Monitora bude štampao.

Očekivano, oko himne se podigla horska buka. Liberalna partija, javio je njen predsjednik Andrija Popović, iniciraće izmjene Poslovnika o radu Skupštine, koje bi podrazumijevale intoniranje himne ne samo na konstitutivnoj, već i na početku sjednica proljećnjeg i jesenjeg zasjedanja. Popović je pozvao predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, kao i predsjednike Nove i SNP-a Andriju Mandića i Srđana Milića da prestanu sa pričama oko skraćenja himne i izmjena simbola, jer je takvo ponašanje ,,prevršilo svaku mjeru”.

Popović je uvjeren da njegova inicijativa neće produbiti podjele u Crnoj Gori. ,,Možda će biti bolno za dio javnosti, ali bolno je kad vidimo šta se dešava na utakmicama. To je proces sazrijevanja”. Da nije prijatno i kad se reprezentativci Crne Gore pojavljuju kao lutke za reklamiranje DPS-ove koalicije, od Popovića se nije ni očekivalo da primijeti.

Popović je, naravno, samo potegnuti izvođač radova. Jahanje na identitetskim pitanjima odavno je izlaz vladajuće kaste iz svih neugodnih situacija, i kako prilike ne postaju bolje, iz dana u dan je sve naglašenije. Riječ je, uostalom, o manipulaciji staroj koliko i civilizacija. U vrijeme kad su Njemci povjerovali u mit o nadmoćnosti arijevske rase, postojala su jasna naučna saznanja o tome da ne postoje različite bio-genetske osnove ljudskih rasa. U jednom od dokumentarnih filmova o drugom svjetskom ratu zabilježen je snimak njemačkog vojnika i zarobljeništvu koji nema jednu ruku, ali drugu podiže u znak pozdrava ,,Heil Hitler”.

U Crnoj Gori možda je jedino specifično veoma kratko vrijeme u kom se zakletve mijenjaju. Najmanje polovina onih koji bi danas polomili obje noge onima koji šetaju dok se poje himna, sjedjeli su u istim poslaničkim klupama kad su s mržnjom odbijali ideju Liberalnog saveza da Oj, svijetla majska goro postane himna. Isti oni što sad precrkoše za zastavom bili su krajnje odlučni da crnogorska zastava, nakon skidanja petokrake, postane ista kao srpska, samo malo uža i duža i ,,plavetnom” umjesto plave na trobojci. Demokratska partija socijalista u Ustav je 1992. upisala da nam je jezik srpski. Srbima u Srbiji srpsko – hrvatski još godinama nakon naše pravovjernosti nije smetao. Odgovori vlasti Mila Đukanovića na identitetska pitanja nijesu samo tradicionalno nedosljedni, nego su – loši. Na tu temu, dovoljno je pogledati gramatiku crnogorskoga jezika.

Nema boljeg simbola o državnim simbolima u Crnoj Gori od radnika otpuštenih zato što nijesu obukli dresove Đukanovićeve koalicije sa državnim grbom.

Iako povremeno izgleda smiješno, politika zadriglog crnogorčenja nije na kratak rok osuđena na neuspjeh. U teškim okolnostima ljudima je prirođeno da odbace teret slobode i prigrle sigurnost zavisnosti. Procentualno najviše glasova Đukanovićeva koalicija je na ovim izborima osvojila u Andrijevici. Uz čvrstu ruku svašta se može postići. Procentualno, najviše Crnogoraca u Crnoj Gori je živjelo prema popisu iz 1948. Preko 90 odsto.

Opozicionim, dakle, partijama nije lako. Svaki njihov potez u Nikšiću služi kao slika onoga šta bi uradili da su vlast osvojili na nivou države. Do juče najizglednija varijanta bila je će neko podržati nečiju manjinsku vladu. To je bolje nego da do dogovora ne dođe, ali je daleko od odgovora koji Crnoj Gori treba. Posljednje dojave, dok ovaj broj Monitora ide u štampu su optimističnije. Nezvanično se saznaje da je dogovor u Nikšiću na pomolu. Vidjećemo.

Razlika u stavovima oko dvije strofe himne sitna je u odnosu na ono što bi savez opozicionih partija mogao donijeti ovoj zemlji. U budućnosti, dogovor opozicionih lidera i o načinu rješavanja sporova oko identitetskih pitanja bio bi poruka da postoji alternativa Đukanovićevom modelu vladanja. Silom i dovođenjem u red onih koji su u manjini.

Nakon potpisivanja sporazuma sa partijama manjinskih naroda Đukanović je ,,podijelio zadovoljstvo” što je na taj način stavljena tačka ,,na pomalo neodgovorno i neozbiljno licitiranje ko je pobjednik izbora”. O tome kako je pobjednik pobijedio MANS je ovih dana objavio izvještaj na pedesetak strana. Isplata radničkih otpremnina u službi izbora, naprasna isplata stare devizne štednje,, podjela socijalnih stanova i isplate naknada, akcije i stanovi za podgoričke penzionere, podjela paketa za siromašne, pomoć poljoprivrednicima, besplatni udžbenici za sigurne glasače, nezakonito zapošljavanje u toku predizborne kampanje, zapošljavanje visokoškolaca, nova radna mjesta kroz kredit Evropske investicione banke, donacije kompanija Bemax i Čelebić – neka su od poglavlja u izvještaju o različitim zloupotrebama uoči izbora. Sankcija nema.

Boriti se u takvim uslovima protiv Đukanovićeve vlasti i okrnjiti njen apsolutizam nesumnjiv je uspjeh opozicionih birača. Hoće li ih naredni put biti više, zavisi od svakog koraka koji opozicione partije i njihovi lideri naprave. Odbacivanjem radikalnih ponuda koje podrazumijevaju diobe, građani su ih obavezali na razuman kompromis. Patriotski: država je preča i od dvije strofe himne.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo