Zavod za zapošljavanje Crne Gore posljednjih nekoliko godina krivotvori stopu nezaposlenosti! To bi bio najkraći siže Monitorovog istraživanja, koje je kao povod imalo dugogodišnji statistički haos: neusklađene i nepodudarne podatke o nezaposlenosti u dvije, za tu oblast, nadležne državne institucije: Zavodu za zapošljavanje i Monstatu. Dok je statistička organizacija obračunavala stopu u skladu sa svjetskom metodološkom praksom i profesionalnim uzusima, Zavod je javnosti konstantno servirao isfabrikovane podatke. Šokantne.
Nije slučajno, imao je ko da ih iskoristi. Visoki zvaničnici u vladajućoj koaliciji duže vrijeme ističu da je jedan od velikih uspjeha Đukanovićeve vlasti to što je stopa nezaposlenosti znatno manja nego u bilo kojoj drugoj državi u regionu i tek nešto viša od prosječne stope nezaposlenosti u EU. Pritom se najčešće koriste, forsiraju, podaci Zavoda za zapošljavanje (stopa registrovane nezaposlenosti), a rijetko podaci Zavoda za statistiku iz ankete o radnoj snazi, što je u suprotnosti sa praksom zemalja Evropske unije.
Sumnja u vjerodostojnost podataka Zavoda za zapošljavanje, na čijem čelu se prethodnih četiri godine nalazio poslanik DPS-a, Zoran Jelić, a sada, igrom sudbine, njegova supruga Vukica, podgrijavana je, prije svega, činjenicom da je dugi niz godina stopa registrovane nezaposlenosti koju je saopštavao Zavod bila znatno niža u odnosu na podatke vrhovne statističke organizacije. (To je takođe suprotno logici i praksi drugih zemalja kod kojih je stopa registrovane nezaposlenosti veća od one koja se dobija anketom o radnoj snazi)!
Iako nije isti red veličina, zahvaljujući Zavodu, koji, kako rekosmo, stopu obračunava sedmičmo, valja uporediti podatke o Zavodovoj stopi registrovane nezaposlenosti i stopi iz Monstatove ankete o radnoj snazi. Tako na primjer, Zavod je izračunao da je stopa nezaposlenosti za posljednju sedmicu januara 2010. godine – 11.5, dok Monstat dokumentuje da je u periodu januar – april prosječna stopa nezaposlenosti – 19.9 procenata; Stopa nezaposlenosti, prema ZZZ, za posljednju nedjelju januara 2011. godine iznosila je 12.3 odsto, Monstat je utvrdio da je za prvi kvartal te godine iznosila čak 21.2 procenta; Konačno, dok je stopa nezaposlenosti za posljednju nedjelju januara ove godine prema Zavodu bila 11.7 odsto, Monstat objavljuje kvartalni podatak od 20.8 odsto!
Sumnju u istraživanja Zavoda za zapošljavanje naročito pospješuje činjenica da podatke o stopi nezaposlenosti Zavod, mimo svjetske, opšte prihvaćene prakse, objelodanjuje – sedmično. Nekom, samo njima, poznatom metodologijom.
,,Šokantno je saznanje da je Zavod stopu registrovane nezaposlenosti računao i objavljivao četiri puta mjesečno što je do sada nezabilježeno u svjetskoj praksi. Nakon ovog skandaloznog saznanja svaka dalja priča o Jelićevoj registrovanoj stopi nezaposlenosti je izlišna”, tvrde Monitorovi izvori.
Zbog izuzetnog značaja problema nezaposlenosti za crnogorsko društvo, odlučili smo da krenemo tragom sumnjivih radnji Zavoda za zapošljavanje. Manipulacije počinju da bivaju jasnije, nakon, u julu postavljenog, poslaničkog pitanja Veselinke Peković, Suadu Numanoviću, ministru rada i socijalnog staranja kojim od njega traži da joj dostavi podatke o metodologiji rada Zavoda za zapošljavanje, o formuli koja se u njoj koristi, o tome na osnovu kojih preciznih podataka je računata stopa registrovane zaposlenosti sa navođenjem svih brojki koje su korišćene.
Tek nakon dobijenog odgovora stečeni su uslovi da Monitor provjeri sumnje u validnost podataka koje je Zavod za zapošljavanje koristio u periodu mandata direktora Zorana Jelića.
To ćemo ilustrovati za mjesec januar u posljednje tri godine. Za januar 2010, 2011. i 2012, za koje smo na osnovu odgovora na poslaničko pitanje imali mogućnost provjere, koristeći svjetski priznatu metodologiju i zvanične podatke Monstata iz mjesečnog statističkog biltena, došli smo do frapantnih podataka. Tako, u prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 15,2 procenata, a ne 11,5 odsto, kako stoji u zvaničnom izvještaju gospodina Jelića. To znači da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta. Dalje, u januaru 2011, stvarna stopa nezaposlenosti bila je 17,2 odsto, a ne 12,3, što znači da je stvarna stopa bila veća od Zavodove za 39 odsto. I, napokon, u januaru 2012. stvarna stopa nezaposlenosti bila je 16,3, a ne 11,7 odsto, kako je prikazano u Jelićevom dokumentu, što će reći da je stvarna stopa bila veća za nevjerovatnih 40 odsto!
Nameće se pitanje: koju metodologiju i koje podatke je koristio Zavod kada je sedmično izračunavao ovakve stope registrovane nezaposlenosti? Ili – kako Zavod krivotvori podatke?
Odgovor – u dva koraka. Monitor će ovo ilustrovati podacima samo za 2010. godinu, jer je ista metodologija korišćena za sve godine.
Prvi korak: u računanju stope nezaposlenosti za januar 2010. korišćen je podatak o nezaposlenosti na dan 25. januar koji iznosi 30 452. Kako januar, koliko znamo, ima 31 dan, zvanični broj nezaposlenih na kraju januara 2010. godine bio je 31 055.
Drugi, mnogo drastičniji, korak: Zavod za zapošljavanje je za potrebe svojih sedmičnih analiza čitavo vrijeme Jelićevog mandata koristio isti podatak o aktivnom stanovništvu, star devet godina, iz Popisa 2003. godine, po kome u Crnoj Gori živi 264 276 radno aktivnog stanovništva, dok zvanična metodologija nalaže da se koriste zvanični statistički podaci o nezaposlenosti i aktivnom stanovništvu za taj mjesec.
„Narodski rečeno, gospodin Jelić je sabirao babe i žabe što je u stučnom smislu nedopustivo. U demokratskim zemljama ovakav skandal je nezamisliv. Kad bi se nekim čudom dogodio, automatski bi pala vlada, a glavni akteri odgovarali krivično i politički. Krivično, jer je na najgrublji način zloupotrijebljen službeni položaj”, jasan je jedan od naših sagovornika.
U demokratskim zemljama tržišne privrede, stopa nezaposlenosti tretira se kao najvažniji makro-ekonomski indikator. Zbog toga se u Evropskoj uniji ili u SAD, svaki izvještaj o stopi nezaposlenosti iščekuje sa velikom zebnjom i iščitava sa najvećom pažnjom javnosti.
U Crnoj Gori, očigledno, ovakvi skandali su preporuka kod šefa. Jelići napreduju.
Zavod kao porodični posao
Vlada je početkom marta imenovala Vukicu Jelić za direktora Zavoda za zapošljavanje. Na tom mjestu zamijenila je supruga Zorana, koji je morao da podnese ostavku, jer po Zakonu o konfliktu interesa nije mogao obavljati tu i poslaničku funkciju.
Jelić, poslanik DPS-a, nakon toga je obavljao i posao savjetnika za sezonsko zapošljavanje u Zavodu za zapošljavanje. Listu Dan potvrdio je informaciju i kazao da nije u konfliktu interesa. Tvrdi da ga za savjetnika nije imenovala supruga Vukica, već kadrovska služba Zavoda.
,,Direktor Zavoda imenuje svoje pomoćnike i direktore biroa rada, a ne savjetnike”, rekao je tom prilikom Jelić, koji je četiri godine bio direktor Zavoda, imenovan rješenjem bivšeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića 10. aprila 2008. godine.
Marko MILAČIĆ