Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kada bol provali

Objavljeno prije

na

Četrdesetdvogodišnji načelnik rožajske policije Ernad Kalač odnio je sa sobom tajnu zbog čega je prije petnaestak dana izvršio samoubistvo. Oproštajno pismo nije ostavio. Zvanično, nije izdržao teret porodične tragedije koji je nosio nekoliko godina, od kada mu je na rukama, gušeći se od oraha, umrla petogodišnja kćerka Hana. Šta je bio prst na okidaču da se na najgore odluči četiri godine nakon te porodične drame, u trenutku kada se činilo da stvari polako liježu na svoje ostaće ipak zagonetno. Ernad je samoubistvo izvršio nad humkom svoje kćerke u rodnom selu Gusnjice, u noći između 23. i 24. marta. U novinskim izvještajima moglo se pročitati kako je te noći izlazeći iz kuće, oko 19 sati, supruzi rekao da ide na sastanak u Berane. Navodno je poslao i SMS poruku da će doći kasno i da ga ne čeka. Direktnija je poruka koju je takođe mobilnim telefonom poslao bratu u Njemačkoj – ,,da mu čuva porodicu, ako se njemu nešto desi”.

Umjesto na sastanak, u Berane, on je vozio prema rodom selu. Da li je bio toliko rastrojen da nije primijetio čak ni da nema dovoljno goriva, takođe će ostati nepoznato, ali je, prema nezvaničnim informacijama iz policije, automobil, bez goriva, pronađen u blizini kafane Venecija.

Iskusni policajac je odatle nastavio pješice prema selu još četiri-pet kilometara. Detalje iz istrage je teško doznati, ali mještani su pričali da je došao do svoje porodične kuće, u koju nije ulazio i da je tu, navodno, satima šetao prije nego je otišao na obližnje groblje.

Poruke je supruzi i bratu poslao negdje oko 23 sata, a smrtonosni hitac u sljepoočnicu ispalio oko jedan poslije ponoći. Beživotno tijelo na groblju, ujutru su prvi primijetili učenici koji su tuda prolazili prema školi. Istoga dana, u četvrtak, obavljena je hitna istraga, a u Rožaje je stigao i direktor Uprave policije Veselin Veljović. Na licu mjesta uzeti su parafinska rukavica, oružje i krvava kapa.

Prvo je rečeno da će tačan uzrok smrti biti ustanovljen nakon obdukcije. Od obdukcije se odustalo jer, porodica, navodno, nije sumnjala u neki drugi razlog smrti. Rodbina i prijatelji vjeruju da Ernad nikada nije uspio da se pomiri sa smrću svoje prve kćerke, što je provejavalo i iz govora na sahrani.

Ovaj čovjek bio je profesionalac. Završio je vojnu akademiju i u vojsci je dugo službovao. Prešao je najprije u crnogorsku graničnu policiju, da bi polovinom 2009. godine bio postavljen za načelnika rožajske Ispostave, u isto vrijeme kada je došlo do još nekih pospremanja u policijama u Bijelom Polju i Andrijevici.

Kvalifikacije mu nijesu falile, ali je sigurno da nije mogao znati da rukovođenje policijom preuzima u trenutku kada će se otvoriti ozbiljne afere na granici, na teritoriji rožajske opštine, i nizati incident za incidentom. Krenula je priča o organizovanom švercu cigara koji nikada nije prestao. Otvorena je afera sa fabrikom duvana u Mojkovcu, koja još nema epilog, ali su upravo rožajski otpušteni granični policajci zaprijetili da će progovoriti o organizovanom švercu koji je vodio putevima preko Rožaja, na legalnim graničnim prelazima, ali i švercerskim ilegalnim šumskim putevima prema Kosovu.

Otkrivena je iznenada i dobro čuvana tajna u vezi sa fiktivnim izvozom nafte preko graničnog pralaza Kula, u kojem su navodno učestvovali i policija i carinici. Nekako u to vrijeme, polovinom februara ove godine, samoubistvo je izvršio granični policajac na kosovskoj strani Kule, tridesečetvorogodišnji Ljuan Ademaj. Ovaj policajac je ostavio pismo u kojem je napisao da ne može više da istrpi pritiske kosovskih vlasti da toleriše i žmuri na organizovani šverc na granici sa Crnom Gorom.

U Rožajama su se u skorije vrijeme nizali i drugi skandali vezani za policiju. Podgoričanka S.B.(22) optužila je policajce Damira Balotu i Rešata Murića, da su je fizički zlostavljali u stanici, i da je potom Balota na silu izveo i silovao u jednom privatnom prenoćištu. S.B. je ispričala da se sve desilo poslije proslave rođendana jednog od policajaca u Ispostavi policije u ovom gradu. Kada je slučaj dospio u javnost oba policajca su suspendovana.

Unutrašnja kontrola MUP Crne Gore još nije obavijestila javnost i istraživača kršenja ljudskih prava Aleksandra Zekovića o svim detaljima incidenta u kojem je prilikom hapšenja bjegunca iz zatvora u Spužu Asmira Dacića (35), ovaj odbjegli Rožajac teško ranjen. Njega je hicem iz pištolja ustrijelio policajac Dejan Radević. Policija je tvrdila da je Radević zajedno sa kolegom Adnanom Bibićem, umalo linčovan od rodbine Dacića. Radević je tada osumnjičen da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju. Porodica Dacić je tvrdila da je Radević bez povoda pucao na Asmira koji mu je navodno bio okrenut leđima. Uprava policije krivicu je bacila na porodicu Dacić.

Malo prije toga mještani Jablanice, sela na granici sa Srbijom, optužili su graničnu policiju da je u potjeri za švercerima umalo pogazila žene i djecu i da im je nanijela štetu jurcajući džipovima kroz selo. Mještani su graničare optužili i za nedoličan odnos prema ženama u selu. Policija je odgovorila da su u toj akciji lakše povrijeđena dva graničara, kojima je, navodno, uspio da izmakne traktor sa švercovanim cigaretama.

Kraj prošlogodišnjeg ljeta u Rožajama je obilježila i priča o autonomiji Sandžaka kao prekogranične regije. Uprava policije je najprije saopštila kako će budno pratiti na “autonomaše” i da ubuduće treba da paze šta rade. Zbog takvog obraćanja na udaru javnosti se našao Veljović, koji je brže bolje organizovao sastanak kolegijuma UP u Rožajama, sa kojeg je poslao poruku da u tom saopštenju nije bilo prijetećih tonova Bošnjacima.

Otpuštanje pripadnika granične policije iz Rožaja, takođe je poprimilo oblik skandala, jer policajci tvrde da su otkaze dobili na nacionalnoj osnovi. Jedan od njih, Enver Dacić, rukovodioca ispostave granične policije iz Berana Veselina Krgovića optužio je da mu je pred svjedocima rekao kako “Šiptari kod njega nemaju šta da traže”, zbog čega je protiv bivšeg starješine Osnovnom sudu u Beranama podnio zahtjev za pokretanje istrage za tri krivična djela – izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zatim zloupotrebe službenog položaja i povrede ravnopravnosti u zapošljavanju. Dacić je nedavno pred sudijom odbio da se pomiri sa svojim bivšim pretpostavljenim, a beranski Osnovni sud još nije donosio odluku o eventualnom otvaranju istrage. Uprava policije je sa druge strane saopštila kako Krgović ima njihovu punu podršku.

Sve su to događaji koji su obilježili teški period u kojem je na čelu policije u Rožajama bio Ernad Kalač. „To se dešavalo bez njegove volje i njegovog učešća. Potpuno čist i častan, odan porodici i poslu”, kratak je komentar jednog od iskusnih policajaca. Ipak, dodaje, nema sumnje da je teret koji je Kalač i profesionalno nosio bio veliki i da se „nakalemio” na nezacijeljenu privatnu ranu. Tada je u duši ovog čovjeka puklo. Provalio je neizdrživi bol.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo