Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO DO NAOČARA ZA VID: Privatnici su zakon

Objavljeno prije

na

shutterstock_1387967482

Počnimo odozgo, iz vizure institucija, sistema: Fond za zdravstveno osiguranje raspisao je nedavno poziv za privatne oftamološke klinike koje će ove godine, o trošku države, liječiti ljude sa slabim vidom. U njemu stoji da je u cilju smanjenja čekanja na pregled i bolje dostupnosti usluga osiguranicima, Fond objavio javni za prvi i kontrolni pregled i određivanje dioptrije.

Tamo piše: ,,Kako bi se omogućilo blagovremeno i nesmetano ostvarivanje zdravstvene zaštite iz oblasti oftalmologije, za ugovorene usluge, neophodno je da se osiguranik obrati izabranom doktoru za izdavanje uputa, na ime privatne oftalmološke ustanove”.

U njemu stoji i to da ponude mogu da prilože one klinike koje nijesu obuhvaćene Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova. One bi, po uputu izabranih doktora, odrađivale prve i kontrolne preglede i određivanje i propisivanje naočara. Određen je i cjenovnik. Po njemu će Fond refundirati troškove klinikama: ponuđeno je da prvi pregled klinike rade po cijeni od 8,34 eura, kontrolni pregled, određivanje i propisivanje naočara po cijeni od 2,78 eura, a sve pomenute usluge za djecu do sedam godina poreski obveznici bi privatnicima plaćali 25 odsto skuplje.

Konačno, po narečenom pozivu zaključeni su ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama, sa početkom važenja od 01.05. 2016. godine (vidi box, spisak privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima je Fond zaključio ugovore).

Krenimo sada odozdo, od pacijenta, sa kojim je razgovarao novinar Monitora, a koji je insistirao na anonimnosti.

Priča ide ovako: naš sagovornik, koji nam se požalio, primijetio je da mu slabi vid. Otišao je potom kod izabranog ljekara da mu izda uput za očnog. Ljekar mu je, priča nam, objasnio da je procedura sljedeća: on mu da uput za oftamologa u Kliničkom centru, tamo mu zakažu za par mjeseci, pa onda dođe ponovo kod njega i on mu da odobrenje za privatnog ljekara gdje se kraće čeka na pregled.

,,U Kliničkom centru su mi zakazali tek za tri mjeseca, i ponovili da idem kod privatnika koji ima ugovor sa Fondom. Naveli su da mogu da biram u Kodru ili kod Jovovića. Nakon što sam sa uputom opet išao kod svog izabranog doktora, kontaktirao sam privatne oftamologe. U ordinaciji Jovović su mi rekli da mogu da zakažu tek za četiri mjeseca, isto tako i u Kodri”.

Nije mu, kaže, bilo jasno zašto onda Fond ima ugovore sa tim privatnim klinikama ako se čeka duže nego u Kliničkom centru.

,,Pitao sam ih ako plaćam pregled – koji košta od 20 do 30 eura – koliko onda čekam. Dan-dva rekli su. Meni, dakle, ostaje da platim tih 20 ili 30 eura. Nije mi jasno zašto se na ovakav način potpisuju ugovori sa privatnim ordinacijama ako one ne mogu da pruže blagovremenu uslugu”.

Bivši direktor Doma zdravlja Podgorica i bivši predsjednik Savjeta Fonda zdravstva primarijus doktor Ivo Đurišić za Monitor kaže da se do 2005. godine, kada je izvršena reforma primarne zdravstvene zaštite, očna ambulanta nalazila u sklopu Doma zdravlja Podgorica i radila dvokratno. Nije bilo nikakvog zakazivanja, kaže Đurišić, a pacijenti su isti dan pregledani.

„Programom uvođenja izabranog ljekara, koji se pokazao kao promašaj, očna ambulanta i ostale specijalističke ambulante prebačene su u Klinički centar. S obzirom da ljekari Kliničkog centra na očnom odjeljenju vrše operativne zahvate i vode računa o ležećim bolesnicima, u Kliničkom centru na očnom odeljenju nastaje usko grlo u ambulantnom tretmanu”.

Đurišić kaže da vidjevši da je nastao opšti haos, ministarstvo i Fond odlučuju da potpišu ugovore sa privatnim očnim ambulantama. Ali i tu nastaje problem. „Jer se privatnicima sa zakašnjenjem, isplaćuju usluge od strane Fonda, a i cijene nijesu odgovarajuće. Zato pojedine privatne očne ambulante raskidaju ugovore sa Fondom”.

Kada se uvodio program izabranog ljekara, 2005. godine, računalo se, smatra Đurišić, da će se on postepeno pretvoriti u porodičnog ljekara, koji bi bio obučen da obavlja i specijalističke preglede, što nikada nije učinjeno.

„U ovoj situaciji jedino rješenje je vraćanje očnih i drugih specijalističkih ambulanti u Dom zdravlja. Konačno moramo imati nekog ministra, ne politički podobnog, nego organizatora koji će se vratiti na sistem koji je do 2005. izvanredno funkcionisao. A do tada, pare u džep, kod privatnika platite i dobićete odmah uslugu. Ne krivite preovladavajuće privatnike, već krivite Fond i institucije zdravstva koje se nijesu umjele snaći u ovoj situaciji”.

Po spisku

Spisak privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima je Fond zaključio ugovore, iz oblasti oftalmologije za prvi i kontrolni pregled i određivanje dioptrije su sljedeće: Za područje Podgorice, Danilovgrada i Kolašina zaključeni su ugovori sa sljedećim privatnim zdravstvenim ustanovama i to sa:
• Specijalističkom ambulantom za oftalmologiju ,,dr JOVOVIĆ”
• PZU za oftalmologiju ,,LENS COMMERCE”
• PZU ,,OKO vmmm”
• Dnevnom bolnicom ,,OFTALENS DR KOTUROVIĆ”-
• SB ,,CODRA” i
• Specijalističkom ordinacijom za oftalmologiju ,,RADOJEVIĆ”,
a produžen je i raniji Ugovor sa
• PZU ,,BOROVIĆ” za dječiju oftalmologiju

Za područje Bara i Ulcinja zaključeni su ugovori sa dvije privatne zdravstvene ustanove i to sa:
1. Specijalističkom ambulantom iz oftalmologije ,,VID”- Bar i
2. ,,Optikom OCULUS” doo-PJ očna ordinacija ,,dr Marina”- Bar,

Za područje Nikšića, Šavnika i Plužina zaključen je ugovor sa jednom privatnom zdravstvenom ustanovom i to sa:
• Specijalističkom ordinacijom ,,VISTA”-Nikšić

Za područje Berana i Andrijevice zaključen je ugovor sa jednom privatnom zdravstvenom ustanovom i to sa:
• PZU ,,Dr Lutovac” Berane.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo