Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO DO NAOČARA ZA VID: Privatnici su zakon

Objavljeno prije

na

Počnimo odozgo, iz vizure institucija, sistema: Fond za zdravstveno osiguranje raspisao je nedavno poziv za privatne oftamološke klinike koje će ove godine, o trošku države, liječiti ljude sa slabim vidom. U njemu stoji da je u cilju smanjenja čekanja na pregled i bolje dostupnosti usluga osiguranicima, Fond objavio javni za prvi i kontrolni pregled i određivanje dioptrije.

Tamo piše: ,,Kako bi se omogućilo blagovremeno i nesmetano ostvarivanje zdravstvene zaštite iz oblasti oftalmologije, za ugovorene usluge, neophodno je da se osiguranik obrati izabranom doktoru za izdavanje uputa, na ime privatne oftalmološke ustanove”.

U njemu stoji i to da ponude mogu da prilože one klinike koje nijesu obuhvaćene Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova. One bi, po uputu izabranih doktora, odrađivale prve i kontrolne preglede i određivanje i propisivanje naočara. Određen je i cjenovnik. Po njemu će Fond refundirati troškove klinikama: ponuđeno je da prvi pregled klinike rade po cijeni od 8,34 eura, kontrolni pregled, određivanje i propisivanje naočara po cijeni od 2,78 eura, a sve pomenute usluge za djecu do sedam godina poreski obveznici bi privatnicima plaćali 25 odsto skuplje.

Konačno, po narečenom pozivu zaključeni su ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama, sa početkom važenja od 01.05. 2016. godine (vidi box, spisak privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima je Fond zaključio ugovore).

Krenimo sada odozdo, od pacijenta, sa kojim je razgovarao novinar Monitora, a koji je insistirao na anonimnosti.

Priča ide ovako: naš sagovornik, koji nam se požalio, primijetio je da mu slabi vid. Otišao je potom kod izabranog ljekara da mu izda uput za očnog. Ljekar mu je, priča nam, objasnio da je procedura sljedeća: on mu da uput za oftamologa u Kliničkom centru, tamo mu zakažu za par mjeseci, pa onda dođe ponovo kod njega i on mu da odobrenje za privatnog ljekara gdje se kraće čeka na pregled.

,,U Kliničkom centru su mi zakazali tek za tri mjeseca, i ponovili da idem kod privatnika koji ima ugovor sa Fondom. Naveli su da mogu da biram u Kodru ili kod Jovovića. Nakon što sam sa uputom opet išao kod svog izabranog doktora, kontaktirao sam privatne oftamologe. U ordinaciji Jovović su mi rekli da mogu da zakažu tek za četiri mjeseca, isto tako i u Kodri”.

Nije mu, kaže, bilo jasno zašto onda Fond ima ugovore sa tim privatnim klinikama ako se čeka duže nego u Kliničkom centru.

,,Pitao sam ih ako plaćam pregled – koji košta od 20 do 30 eura – koliko onda čekam. Dan-dva rekli su. Meni, dakle, ostaje da platim tih 20 ili 30 eura. Nije mi jasno zašto se na ovakav način potpisuju ugovori sa privatnim ordinacijama ako one ne mogu da pruže blagovremenu uslugu”.

Bivši direktor Doma zdravlja Podgorica i bivši predsjednik Savjeta Fonda zdravstva primarijus doktor Ivo Đurišić za Monitor kaže da se do 2005. godine, kada je izvršena reforma primarne zdravstvene zaštite, očna ambulanta nalazila u sklopu Doma zdravlja Podgorica i radila dvokratno. Nije bilo nikakvog zakazivanja, kaže Đurišić, a pacijenti su isti dan pregledani.

„Programom uvođenja izabranog ljekara, koji se pokazao kao promašaj, očna ambulanta i ostale specijalističke ambulante prebačene su u Klinički centar. S obzirom da ljekari Kliničkog centra na očnom odjeljenju vrše operativne zahvate i vode računa o ležećim bolesnicima, u Kliničkom centru na očnom odeljenju nastaje usko grlo u ambulantnom tretmanu”.

Đurišić kaže da vidjevši da je nastao opšti haos, ministarstvo i Fond odlučuju da potpišu ugovore sa privatnim očnim ambulantama. Ali i tu nastaje problem. „Jer se privatnicima sa zakašnjenjem, isplaćuju usluge od strane Fonda, a i cijene nijesu odgovarajuće. Zato pojedine privatne očne ambulante raskidaju ugovore sa Fondom”.

Kada se uvodio program izabranog ljekara, 2005. godine, računalo se, smatra Đurišić, da će se on postepeno pretvoriti u porodičnog ljekara, koji bi bio obučen da obavlja i specijalističke preglede, što nikada nije učinjeno.

„U ovoj situaciji jedino rješenje je vraćanje očnih i drugih specijalističkih ambulanti u Dom zdravlja. Konačno moramo imati nekog ministra, ne politički podobnog, nego organizatora koji će se vratiti na sistem koji je do 2005. izvanredno funkcionisao. A do tada, pare u džep, kod privatnika platite i dobićete odmah uslugu. Ne krivite preovladavajuće privatnike, već krivite Fond i institucije zdravstva koje se nijesu umjele snaći u ovoj situaciji”.

Po spisku

Spisak privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima je Fond zaključio ugovore, iz oblasti oftalmologije za prvi i kontrolni pregled i određivanje dioptrije su sljedeće: Za područje Podgorice, Danilovgrada i Kolašina zaključeni su ugovori sa sljedećim privatnim zdravstvenim ustanovama i to sa:
• Specijalističkom ambulantom za oftalmologiju ,,dr JOVOVIĆ”
• PZU za oftalmologiju ,,LENS COMMERCE”
• PZU ,,OKO vmmm”
• Dnevnom bolnicom ,,OFTALENS DR KOTUROVIĆ”-
• SB ,,CODRA” i
• Specijalističkom ordinacijom za oftalmologiju ,,RADOJEVIĆ”,
a produžen je i raniji Ugovor sa
• PZU ,,BOROVIĆ” za dječiju oftalmologiju

Za područje Bara i Ulcinja zaključeni su ugovori sa dvije privatne zdravstvene ustanove i to sa:
1. Specijalističkom ambulantom iz oftalmologije ,,VID”- Bar i
2. ,,Optikom OCULUS” doo-PJ očna ordinacija ,,dr Marina”- Bar,

Za područje Nikšića, Šavnika i Plužina zaključen je ugovor sa jednom privatnom zdravstvenom ustanovom i to sa:
• Specijalističkom ordinacijom ,,VISTA”-Nikšić

Za područje Berana i Andrijevice zaključen je ugovor sa jednom privatnom zdravstvenom ustanovom i to sa:
• PZU ,,Dr Lutovac” Berane.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo