Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE PROPAO SAN GOLUBA BULAJIĆA: Vukovi i ministar protiv ruske ovce

Objavljeno prije

na

Legendarna je ljubav Crnogoraca prema majčici Rusiji: od Svetog Petra i ruske krtole do Vesa Markova koji je rekao ,,Milije mi je rusko g… . nego američka pita” i zbog toga dobio nekoliko godina boravka na Golom otoku, gdje su mu društvo pravili većinom Crnogorci. Današnji potomci crnogorskih serdara to naginjanje pokazuju na pomalo neobičan način – Rusima su prodali najljepše djelove Crne Gore i najvrjednije privredne resurse.

Golub Rakov Bulajić na praktičniji način pokazuje tu ljubav. Prije par godina, tajnim kanalima preko Bosne i Albanije, u Kličevo su stigli prvi primjerci plemenite ruske carske ovce romanovske, ovan Cezar i dvije ovce, pojačavši Golubovo stado od tridesetak ovaca. Golub je imao san: da svoje stado ovaca domaće rase pramenka oplemeni i vremenom potpuno zamijeni ruskom carskom ovcom. Računajući na karakteristiku ove sorte koja se jagnji dva puta godišnje to je bio solidan osnov za lagano mijenjanje Golubovog stada.

,,Cezar je bio čudo kad je stigao u Kličevo. Dolazili su da ga gledaju iz čitave Crne Gore. Borbeni ovan, šest pobjeda iz šest borbi, pravo čudovište”, priča s ponosom Golub dok pokazuje svoje stado koje sada broji četrdeset ovaca, sa naročitim ponosom ističući Cezara mlađeg. ,,Sedamdeset pet kila čistog mesa to znači da je žive vage imao sto pedeset kila, eto jasno ti je kakvo je to čudovište bilo. Domaći ovan ako nagura četrdeset, o tome se priča godinama “.

Sve je išlo kako treba: romanovska se množila kako Bog zapovijeda i kako internet tvrdi: do dva puta godišnje po dvoje a ponekad i troje jagnjadi, mliječne su ruske ovce pa jagnjad napreduju skoro golim okom vidljivo, za tri mjeseca dostignu težinu od 36 kilograma.

Idilu je pokvarilo Ministarstvo poljoprivrede.

,,Sin mi ne radi pa se nešto dogovaramo kako bi bilo kad bi dobili kredit od države da napravimo veću štalu i vodu, da ne strahujemo od suše već da proširimo stado. I onda odemo u ovu savjetodavnu službu kod Sonje Baćović. E kako me razgovorila, vratio sam se otuda kao isprebijan”, žali se Golub na posljedice susreta sa namještenicima nikšićke lokalne samouprave. Malo je šta on razumio od njihovih objašnjenja, uglavnom su mu rekli da mora imati osamdeset ovaca da bi mogao konkurisati za kredit i to ovaca kupljenih gdje mu oni kažu da ih kupi, pa onda da čeka hoće li mu ili neće odobriti kredit.

,,Ne interesuje ih kažu ni romanovska, ni planovi, samo da radim tako ako hoću kredit. Te ja kapu u žalosne ruke i nazad u Zagoru, da mi vuk makar ne pojede ovo što sam do sad uzgajio. I onda čujem ministra poljoprivrede kako najavljuje da će potpisati nekakve ugovore sa trista poljoprivrednika. Ko su ti ljudi da mi je znati pa da im prodam moje ovce jer ih ja ne mogu više držati na ovakav način”, umoran je Golub od borbe sa sušom ljeti i lošim uslovima zimi, naročito sada kada je vrijeme da se ovce jagnje. Lijepa su bijela jagnjad ali moraće sa sinom Vladom gledati da počnu nešto drugo.

,,Prodaću sve pa možda taj novi gazda bude bolje sreće sa njima. Šta da radim, žao mi je, ali ne mogu više na ovakav način, star sam da se preganjam sa sušama i vukovima”, nabraja Golub svoje neprijatelje. Čak mu je vuk nekako najmanji problem, samo jedno jagnje prošle godine to su prihvatljivi gubici, nego ne razumije državu i Ministarstvo.

,,Kako to da ne pomažu male stočare, ljude koji rade i hoće da rade, samo mala potpora da im se olakša život, a bacaju se pare na neke gluposti. Evo sad sade nekakvu ‘ironiju’ sibirsku, pa neke bobice sa Tibeta, a sjećam se kad su davali kredite za farme puževa, sve su to pametne stvari koje su mnogo valjale Crnoj Gori. A ovce romanovske da uništimo. Možda ne pašu u NATO integracije, ko zna”, kaže Golub dok se igra sa najmanjim jagnjetom.

Ministarstvo poljoprivrede: Nijesmo kreditna institucija

Sonja Baćović, stručni savjetnik za uzgoj i selekciju stoke za opštinu Nikšić, Šavnik i Plužine, kaže da dnevno ima veliki broj zainteresovanih ali većina ne razumije suštinu njihovog posla.

-Projekat Midas IV ima precizne uslove i mi sve njih prvo ispitamo da li ispunjavaju te uslove: ako ispunjavaju, mi im maksimalno pomognemo oko nabavke dokumenata i izrade projekta. U slučaju da ne ispunjavaju uslove jednostavno im kažemo da ne gube vrijeme nego da probaju nekom drugom linijom. Konkretno slučaj Bulajića, on nije ispunjavao osnovni uslov da ima stado od 80 ovaca tako da u startu nije imao osnov za traženje ovoga granta – tvrdi Baćović. Ministarstvo ne daje kredite, kaže Baćović, tu je Investiciono razvojni fond ili banke ali Ministarstvo je voljno da pomogne, konkretno ovogodišnjim Agrobudžetom, koji još čeka na usvajanje, predviđeno je poboljšanje vodosnabdijevanja ruralnih područja.

-Potrebno je da stočari iz određenog reona dostave zahtjev opštini koja zatim prosljeđuje Ministarstvu i ako se utvrdi da na tom potezu ima više domaćina sa stadima država će izgraditi jednu zajedničku vodu za sve njih. Bulajić i svi drugi stočari mogu uvijek da nam se obrate da ih posjetimo, posavjetujemo i zajednički potražimo najbolje modele kako da iskoriste svoj rad – kaže Baćović.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo