Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE PROPAO SAN GOLUBA BULAJIĆA: Vukovi i ministar protiv ruske ovce

Objavljeno prije

na

Legendarna je ljubav Crnogoraca prema majčici Rusiji: od Svetog Petra i ruske krtole do Vesa Markova koji je rekao ,,Milije mi je rusko g… . nego američka pita” i zbog toga dobio nekoliko godina boravka na Golom otoku, gdje su mu društvo pravili većinom Crnogorci. Današnji potomci crnogorskih serdara to naginjanje pokazuju na pomalo neobičan način – Rusima su prodali najljepše djelove Crne Gore i najvrjednije privredne resurse.

Golub Rakov Bulajić na praktičniji način pokazuje tu ljubav. Prije par godina, tajnim kanalima preko Bosne i Albanije, u Kličevo su stigli prvi primjerci plemenite ruske carske ovce romanovske, ovan Cezar i dvije ovce, pojačavši Golubovo stado od tridesetak ovaca. Golub je imao san: da svoje stado ovaca domaće rase pramenka oplemeni i vremenom potpuno zamijeni ruskom carskom ovcom. Računajući na karakteristiku ove sorte koja se jagnji dva puta godišnje to je bio solidan osnov za lagano mijenjanje Golubovog stada.

,,Cezar je bio čudo kad je stigao u Kličevo. Dolazili su da ga gledaju iz čitave Crne Gore. Borbeni ovan, šest pobjeda iz šest borbi, pravo čudovište”, priča s ponosom Golub dok pokazuje svoje stado koje sada broji četrdeset ovaca, sa naročitim ponosom ističući Cezara mlađeg. ,,Sedamdeset pet kila čistog mesa to znači da je žive vage imao sto pedeset kila, eto jasno ti je kakvo je to čudovište bilo. Domaći ovan ako nagura četrdeset, o tome se priča godinama “.

Sve je išlo kako treba: romanovska se množila kako Bog zapovijeda i kako internet tvrdi: do dva puta godišnje po dvoje a ponekad i troje jagnjadi, mliječne su ruske ovce pa jagnjad napreduju skoro golim okom vidljivo, za tri mjeseca dostignu težinu od 36 kilograma.

Idilu je pokvarilo Ministarstvo poljoprivrede.

,,Sin mi ne radi pa se nešto dogovaramo kako bi bilo kad bi dobili kredit od države da napravimo veću štalu i vodu, da ne strahujemo od suše već da proširimo stado. I onda odemo u ovu savjetodavnu službu kod Sonje Baćović. E kako me razgovorila, vratio sam se otuda kao isprebijan”, žali se Golub na posljedice susreta sa namještenicima nikšićke lokalne samouprave. Malo je šta on razumio od njihovih objašnjenja, uglavnom su mu rekli da mora imati osamdeset ovaca da bi mogao konkurisati za kredit i to ovaca kupljenih gdje mu oni kažu da ih kupi, pa onda da čeka hoće li mu ili neće odobriti kredit.

,,Ne interesuje ih kažu ni romanovska, ni planovi, samo da radim tako ako hoću kredit. Te ja kapu u žalosne ruke i nazad u Zagoru, da mi vuk makar ne pojede ovo što sam do sad uzgajio. I onda čujem ministra poljoprivrede kako najavljuje da će potpisati nekakve ugovore sa trista poljoprivrednika. Ko su ti ljudi da mi je znati pa da im prodam moje ovce jer ih ja ne mogu više držati na ovakav način”, umoran je Golub od borbe sa sušom ljeti i lošim uslovima zimi, naročito sada kada je vrijeme da se ovce jagnje. Lijepa su bijela jagnjad ali moraće sa sinom Vladom gledati da počnu nešto drugo.

,,Prodaću sve pa možda taj novi gazda bude bolje sreće sa njima. Šta da radim, žao mi je, ali ne mogu više na ovakav način, star sam da se preganjam sa sušama i vukovima”, nabraja Golub svoje neprijatelje. Čak mu je vuk nekako najmanji problem, samo jedno jagnje prošle godine to su prihvatljivi gubici, nego ne razumije državu i Ministarstvo.

,,Kako to da ne pomažu male stočare, ljude koji rade i hoće da rade, samo mala potpora da im se olakša život, a bacaju se pare na neke gluposti. Evo sad sade nekakvu ‘ironiju’ sibirsku, pa neke bobice sa Tibeta, a sjećam se kad su davali kredite za farme puževa, sve su to pametne stvari koje su mnogo valjale Crnoj Gori. A ovce romanovske da uništimo. Možda ne pašu u NATO integracije, ko zna”, kaže Golub dok se igra sa najmanjim jagnjetom.

Ministarstvo poljoprivrede: Nijesmo kreditna institucija

Sonja Baćović, stručni savjetnik za uzgoj i selekciju stoke za opštinu Nikšić, Šavnik i Plužine, kaže da dnevno ima veliki broj zainteresovanih ali većina ne razumije suštinu njihovog posla.

-Projekat Midas IV ima precizne uslove i mi sve njih prvo ispitamo da li ispunjavaju te uslove: ako ispunjavaju, mi im maksimalno pomognemo oko nabavke dokumenata i izrade projekta. U slučaju da ne ispunjavaju uslove jednostavno im kažemo da ne gube vrijeme nego da probaju nekom drugom linijom. Konkretno slučaj Bulajića, on nije ispunjavao osnovni uslov da ima stado od 80 ovaca tako da u startu nije imao osnov za traženje ovoga granta – tvrdi Baćović. Ministarstvo ne daje kredite, kaže Baćović, tu je Investiciono razvojni fond ili banke ali Ministarstvo je voljno da pomogne, konkretno ovogodišnjim Agrobudžetom, koji još čeka na usvajanje, predviđeno je poboljšanje vodosnabdijevanja ruralnih područja.

-Potrebno je da stočari iz određenog reona dostave zahtjev opštini koja zatim prosljeđuje Ministarstvu i ako se utvrdi da na tom potezu ima više domaćina sa stadima država će izgraditi jednu zajedničku vodu za sve njih. Bulajić i svi drugi stočari mogu uvijek da nam se obrate da ih posjetimo, posavjetujemo i zajednički potražimo najbolje modele kako da iskoriste svoj rad – kaže Baćović.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo