Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE PROPAO SAN GOLUBA BULAJIĆA: Vukovi i ministar protiv ruske ovce

Objavljeno prije

na

Legendarna je ljubav Crnogoraca prema majčici Rusiji: od Svetog Petra i ruske krtole do Vesa Markova koji je rekao ,,Milije mi je rusko g… . nego američka pita” i zbog toga dobio nekoliko godina boravka na Golom otoku, gdje su mu društvo pravili većinom Crnogorci. Današnji potomci crnogorskih serdara to naginjanje pokazuju na pomalo neobičan način – Rusima su prodali najljepše djelove Crne Gore i najvrjednije privredne resurse.

Golub Rakov Bulajić na praktičniji način pokazuje tu ljubav. Prije par godina, tajnim kanalima preko Bosne i Albanije, u Kličevo su stigli prvi primjerci plemenite ruske carske ovce romanovske, ovan Cezar i dvije ovce, pojačavši Golubovo stado od tridesetak ovaca. Golub je imao san: da svoje stado ovaca domaće rase pramenka oplemeni i vremenom potpuno zamijeni ruskom carskom ovcom. Računajući na karakteristiku ove sorte koja se jagnji dva puta godišnje to je bio solidan osnov za lagano mijenjanje Golubovog stada.

,,Cezar je bio čudo kad je stigao u Kličevo. Dolazili su da ga gledaju iz čitave Crne Gore. Borbeni ovan, šest pobjeda iz šest borbi, pravo čudovište”, priča s ponosom Golub dok pokazuje svoje stado koje sada broji četrdeset ovaca, sa naročitim ponosom ističući Cezara mlađeg. ,,Sedamdeset pet kila čistog mesa to znači da je žive vage imao sto pedeset kila, eto jasno ti je kakvo je to čudovište bilo. Domaći ovan ako nagura četrdeset, o tome se priča godinama “.

Sve je išlo kako treba: romanovska se množila kako Bog zapovijeda i kako internet tvrdi: do dva puta godišnje po dvoje a ponekad i troje jagnjadi, mliječne su ruske ovce pa jagnjad napreduju skoro golim okom vidljivo, za tri mjeseca dostignu težinu od 36 kilograma.

Idilu je pokvarilo Ministarstvo poljoprivrede.

,,Sin mi ne radi pa se nešto dogovaramo kako bi bilo kad bi dobili kredit od države da napravimo veću štalu i vodu, da ne strahujemo od suše već da proširimo stado. I onda odemo u ovu savjetodavnu službu kod Sonje Baćović. E kako me razgovorila, vratio sam se otuda kao isprebijan”, žali se Golub na posljedice susreta sa namještenicima nikšićke lokalne samouprave. Malo je šta on razumio od njihovih objašnjenja, uglavnom su mu rekli da mora imati osamdeset ovaca da bi mogao konkurisati za kredit i to ovaca kupljenih gdje mu oni kažu da ih kupi, pa onda da čeka hoće li mu ili neće odobriti kredit.

,,Ne interesuje ih kažu ni romanovska, ni planovi, samo da radim tako ako hoću kredit. Te ja kapu u žalosne ruke i nazad u Zagoru, da mi vuk makar ne pojede ovo što sam do sad uzgajio. I onda čujem ministra poljoprivrede kako najavljuje da će potpisati nekakve ugovore sa trista poljoprivrednika. Ko su ti ljudi da mi je znati pa da im prodam moje ovce jer ih ja ne mogu više držati na ovakav način”, umoran je Golub od borbe sa sušom ljeti i lošim uslovima zimi, naročito sada kada je vrijeme da se ovce jagnje. Lijepa su bijela jagnjad ali moraće sa sinom Vladom gledati da počnu nešto drugo.

,,Prodaću sve pa možda taj novi gazda bude bolje sreće sa njima. Šta da radim, žao mi je, ali ne mogu više na ovakav način, star sam da se preganjam sa sušama i vukovima”, nabraja Golub svoje neprijatelje. Čak mu je vuk nekako najmanji problem, samo jedno jagnje prošle godine to su prihvatljivi gubici, nego ne razumije državu i Ministarstvo.

,,Kako to da ne pomažu male stočare, ljude koji rade i hoće da rade, samo mala potpora da im se olakša život, a bacaju se pare na neke gluposti. Evo sad sade nekakvu ‘ironiju’ sibirsku, pa neke bobice sa Tibeta, a sjećam se kad su davali kredite za farme puževa, sve su to pametne stvari koje su mnogo valjale Crnoj Gori. A ovce romanovske da uništimo. Možda ne pašu u NATO integracije, ko zna”, kaže Golub dok se igra sa najmanjim jagnjetom.

Ministarstvo poljoprivrede: Nijesmo kreditna institucija

Sonja Baćović, stručni savjetnik za uzgoj i selekciju stoke za opštinu Nikšić, Šavnik i Plužine, kaže da dnevno ima veliki broj zainteresovanih ali većina ne razumije suštinu njihovog posla.

-Projekat Midas IV ima precizne uslove i mi sve njih prvo ispitamo da li ispunjavaju te uslove: ako ispunjavaju, mi im maksimalno pomognemo oko nabavke dokumenata i izrade projekta. U slučaju da ne ispunjavaju uslove jednostavno im kažemo da ne gube vrijeme nego da probaju nekom drugom linijom. Konkretno slučaj Bulajića, on nije ispunjavao osnovni uslov da ima stado od 80 ovaca tako da u startu nije imao osnov za traženje ovoga granta – tvrdi Baćović. Ministarstvo ne daje kredite, kaže Baćović, tu je Investiciono razvojni fond ili banke ali Ministarstvo je voljno da pomogne, konkretno ovogodišnjim Agrobudžetom, koji još čeka na usvajanje, predviđeno je poboljšanje vodosnabdijevanja ruralnih područja.

-Potrebno je da stočari iz određenog reona dostave zahtjev opštini koja zatim prosljeđuje Ministarstvu i ako se utvrdi da na tom potezu ima više domaćina sa stadima država će izgraditi jednu zajedničku vodu za sve njih. Bulajić i svi drugi stočari mogu uvijek da nam se obrate da ih posjetimo, posavjetujemo i zajednički potražimo najbolje modele kako da iskoriste svoj rad – kaže Baćović.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo