Povežite se sa nama

MONITORING

Kako su misteriozno nestali milioni

Objavljeno prije

na

Dojče telekom (DT) AG, najveću telekomunikacionu kompaniju u Evropi, povlače po sudovima dok istražni organi u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama isputuju da li je bilo slučajeva podmićivanja u njenom djelovanju u Makedoniji i Crnoj Gori.

Samo što je u Bonu prošle nedjelje počelo suđenje nekadašnjim rukovodiocima DT u tzv. ,,aferi prisluškivanja” ponovo je aktuelizovana priča o nestanku oko 31 milion eura iz kompanijinog ogranka Mađar Telekom (MT) koji su nenamjenski potrošeni u Makedoniji i Crnoj Gori.

Prošle nedjelje je 70 isljednika čitav dan i po pretraživalo kancelarije DT u sjedištu kompanije u Bonu i navodno zaplijenilo obilje materijala. Povod za akciju bio je zahtjev američke federalne Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) i Ministarstva pravde.

Tu nema ništa novo, radi se samo o nastavku revizorske kontrole koja je počela prije pet godina, rekao je sredinom sedmice Miodrag Strugar, direktor za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu.

Interni revizorski izvještaj, koji je nezavisna konsultantska kuća uradila za Dojče telekom krajem 2009, pokazuje da su visoki službenici filijala telekomunikacione kompanije u Mađarskoj, Crnoj Gori i Makedoniji odobrili konsultantske ugovore vrijedne više od 30 miliona eura. Sumnja se da je taj novac iskorišćen za podmićivanje vlasti u Crnoj Gori i Makedoniji. Korupcijom u Makedoniji i Crnoj Gori, odnosno, rezultatima interne istrage u DT počelo je odnedavna da se bavi i njemačko javno tužilaštvo.

Ovo otkriće rasplamsalo je aferu do koje je dobilo pošto je SEC počela sa istragom protiv mađarske filijale DT – Mađar telekoma. Prema njemačkim medijima (Spiegel) SEC je pokrenula istragu, jer su DT i MT kotirani na Njujorškoj berzi (NYSE). Navodno, osam službenika ove kompanije je koristilo skrivene fondove za podmićivanje zvaničnika u Crnoj Gori i Makedoniji, sve kako bi ostvarili korist za svoju kompaniju.

Po svemu sudeći, centar sumnjivih operacija bio je MT, kompanija u vlasništvu njemačke firme. U finansijskom izvještaju MT za drugi kvartal (Q2) 2010. jedan dio je posvećen istrazi o korupciji u Makedoniji i Crnoj Gori.

Taksativno se navodi da je MT u februaru 2009. unajmio nezavisnog konsultanta, američku firmu Vajt end Kejs, kako bi „pretresla” dokumentaciju i utvrdila da li je bilo nepravilnosti i ujedno o tome obavijestila američko Ministarstvo pravosuđa, SEC i mađarsko tijelo za finansijski nadzor (PSZÁF).

Ispituju se dva konsultantska ugovora vrijedna oko osam miliona eura koje su zaključile kompanijine dvije podružnice u Crnoj Gori. Do ovakve odluke MT je došlo pošto su revizori iz kompanije Prajs voter haus kupers odbili da potpišu finansijski izvještaj kompanije za 2005. zbog sumnjivih transakcija u Crnoj Gori. Interna istraga je proširena na slične transakcije u filijali MT u Crnoj Gori.

Krajem novembra je Vajt end Kejs završio internu istragu i predao izvještaj o istrazi u MT. U izvještaju konsultantske firme se dalje tvrdi da je postojala „zloupotreba i neprofesionalno ponašanje” najviših menadžera MT, Telekoma Crne Gore i Makedonija Telekoma. Takođe je utvrđeno da su neki bivši službenici kompanije u Makedoniji namjerno uništili dokumentaciju vezanu za sporne ugovore.

„Postoje dokazi da su ovi troškovi služili za neprimjerene svrhe”.

Prilikom ovih transakcija, vodeći ljudi kompanija u vlasništvu Dojče telekoma u Makedoniji i Crnoj Gori su namjerno zaobilazili interne procedure i falsifikovali dokumenta i izvještaje. Novac nije trošen kako je navedeno u dokumentima, već je korišćen kako bi kompanije stekle koristi od državnih organa, navodi se u izvještaju.

Prema Vajt end Kejs, postoji ,,nedovoljno dokaza da bi bilo utvrđeno da je oko sedam miliona eura u troškovima načinjeno (u podružnici u Crnoj Gori) za četiri konsultantska projekta … ,” kao i ,,dovoljno dokaza da su ti troškovi služili za nenamjenske ciljeve,” prenio je nedavno ugledni londonski ekonomski magazin Ekonomist.

U Skoplju je, pak, „mala grupa bivših visokih menadžera Makedonskog Telekoma u periodu između 2000. i 2006. odobrila oko 24 miliona eura za 20 sumnjivih konsultantskih i lobističkih ugovora, uključujući i ugovore između ove kompanije i njenih podružnica, sa filijalama kiparske konsultantske firme. Raspoloživi podaci ne mogu da potvrde da su ovi izdaci bili opravdani”, zaključeno je u izvještaju Vajt end Kejs.

U izvještaju je, takođe, istaknuto da je izvjestan broj ovih ugovora služio kako bi od vlade Makedonije bili dobijeni posebni propisi i privilegije. ,,Kompanije su generalno, dobijale privilegije, a onda pravile troškove na osnovu jednog ili više ugovora na koje se sumnja”.

Ekonomist navodi da prema Završnom izvještaju ,,istraga nije otkrila podatke koji bi pokazali da je bilo koji makedonski vladin ili funkcioner neke političke stranke primio pare. No, savjet Revizorskog komiteta nije imao pristup podacima koji bi mu dozvolio da utvrdi krajnje korisnike tih troškova.”

Na kraju je interna istraga utvrdila da nema dokaza da je bilo ko iz sadašnjeg menadžmenta DT umiješan u korupciju u balkanskim zemljama. Na internet sajtu Mađar Telekoma (www.telekom.hu), navedeno je da je kompanija u pregovorima sa američkim Ministarstvom pravosuđa i SEC, kao i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Makedonije oko nagodbe, ali da do sada nije došlo do dogovora.

U prvih šest mjeseci 2010, MT je potrošio 1,4 milijardi mađarskih forinti ili 4,9 miliona eura na ovu istragu, tvrde u ovoj kompaniji.

PSZÁF je pak saopštila da je pružila SEC informaciju radi pomoći u istrazi.

Mađar Telekom je 15. marta 2005. preuzeo Crnogorski Telekom za 114 miliona eura. Potpisnici ugovora bili su tadašnji ministar ekonomije i bivši ambasador Crne Gore u Rimu Darko Uskoković, sadašnji ministar ekonomije i tadašnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede Branko Vujović, predstavnik Zavoda za zapošljavanje i Tomaš Morvai ispred Mađar Telekoma. Kupac, koji se tada zvao Matav, obavezao se da će u narednih pet godina investirati 67,3 miliona eura u fiksnu i mobilnu mrežu.

U junu 2006. je uslijedila smjena uprave Telekoma Crne Gore, i tada se špekulisalo da bi ona mogla da bude povezana sa nezakonitim finansijskim transakcijama u toj kompaniji. Prema pisanju mađarske štampe, MT je, kao većinski vlasnik Telekoma Crne Gore, ranije na račun crnogorske kompanije prenio 2,5 miliona eura, ali taj iznos nedostaje u bilansima firme iz Mađarske.

Na vanrednoj Skupštini akcionara, krajem juna, smijenjeni su članovi borda direktora Telekoma Crne Gore, uključujući i predsjednika Olega Obradovića. Svoje članove u bordu direktora ranije je opozvao MT.

Tada je saopšteno da je smjena uslijedila u interesu ,,novih izazova” kompanije.

Mađari su pak, prema tadašnjem pisanju štampe, nastavili da istražuju dva sporna ugovora neke od svojih filijala.

MT je već suspendovao nekoliko zaposlenih u vezi sa ovim slučajem i oni su potom podnijeli ostavke. Vlada Mađarske je, pak, 2008. odustala da imenuje Eleka Štrauba za ambasadora u Berlinu pošto je u njegovoj ranijoj kompaniji MT Nyrt podignuta optužnica za korupciju pisao je uvaženi budimpeštanski ekonomski nedjeljnik HVG. MT tuži bivšeg generalnog direktora Štrauba za umiješanost u nezakonite ugovore zaključene između 2004. i 2006.

Mišljenje je da bi ova afera mogla da bude mučna za DT jer nije jasno da li su i u kojoj mjeri umiješani njemački direktori. Izgleda da, prije svega, podružnice u jugoistočnoj Evropi nisu u prošlosti bile u potpunosti kontrolisane. Prilikom većine preuzimanja takvih kompanija veliki dio starih rukovodećih kadrova je zadržavan zbog njihovih dobrih veza sa političarima i boljeg poznavanja tržišta

Dojče Telekom AD je najveća telekomunikaciona kompanija u Evropi,

osnovan je 1996. kada je privatizovana državna monopolistička kompanija Dojče Bundestpost. Od juna 2008, vlada Njemačke je i dalje vlasnik udjela od 15 odsto DT direktno, i dodatnih 17 preko državne banke KFW.

DT je takođe vlasnik značajnog udjela u drugim telekomunikacionim kompanijama, među koje spadaju podružnice u Centralnoj Evropi: Slovak Telekom (Slovačka), Mađar Telekom (Mađarska) i T-Hrvatski Telekom.

U Srbiji je u toku priprema za prodaju najvećeg telekomunikacionog operatera, Telekoma Srbije, a u javnosti se spekuliše da je DT kandidat za kupovinu. DT već ima dio vlasništva u srpskoj kompaniji, preko grčkog OTE, koji je vlasnik 20 odsto Telekoma Srbija. Postavlja se pitanje da li je kompanija koja je umiješana u ovakve afere zaista i pravi kupac najprofitabilnijeg srpskog državnog preduzeća.

Aleksandra Smiljanić, bivša ministarka telekomunikacija u Vladi Srbije, koja se protivi prodaji Telekoma Srbija, ukazala je da DT, kao i druge velike multinacionalne kompanije, ima ogromnu finansijsku moć.

„Takve kompanije je veoma teško kontrolisati jer imaju budžete i po 10 puta veće od države Srbije. Kada im takav resurs, kao što su telekomunikacije predamo u vlasništvo mi onda više nemamo nikakvu kontrolu nad našom mrežom,” upozorila je Smiljanić. Informacije su danas najvažnija imovina i ako već ulazimo u biznis sa takvom kompanijom naši interesi treba da budu jasno istaknuti, dodala je ona.

Da li su crnogorski interesi potpuno zaštićeni prilikom preuzimanja našeg Telekoma, ili su te interese pomutili ovi misteriozni milioni koji se sada istražuju zbog sumnje da su korišteni za podmićivanje visokih službenika Crne Gore i Makedonije.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo