Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO VIDJETI MORE IZ PODGORICE: Možda drugačije od 2030.

Objavljeno prije

na

Crna Gora je pomorska država, ali je do sada samo uživala plodove mora. Sudeći po novim Vladinim dokumentima, možda se nešto počne mijenjati i u toj oblasti

 

Pomorstvo, odnosno pomorci, predstavljaju privredni sektor koji godišnje generiše prihode u bruto nacionalnom proizvodu države koji su veći  od turizma. Nezvanični podaci, koji govore da oko 6.000 crnogorskih pomoraca godišnje prihoduje oko 270 miliona eura.

I to u situaciji kada nacionalne kompanije, “Crnogorska plovidba“ iz Kotora i „Barska plovidba“, raspolažu sa samo četiri broda. Prije početka ratova na području bivše Jugoslavije, kotorska “Jugooceanija” i “Prekookeanska plovidba” iz Bara imale su preko 40 brodova i doprinosili pozitivnom platnom bilansu Crne Gore.

Poslije potopa crnogorskog brodarstva, naši su pomorci prepušteni sebi samima, i snalaze se  kako su znaju i umiju..

U čitavom ovom periodu udruženja pomoraca su pozivala državne organe da im  barem da ne odmažu. Oni su se godinama suočavali sa opstrukcijama koje su uticale na njihovo zapošljavanje na inostranim kompanijama, na ostvarenje kvalitetnih angažmana uslijed neadekvatne podrške  administracije, pa i na opasnost od ponovnog izuzeća Crne Gore sa “bijele liste” Evropske agencije pomorske sigurnosti.

U medijima su se pomorci najčešće pominjali kada se govorilo o kriminalnim radnjama u vezi sa švercom narkotika.  “Zbog zaplijene ogromne količine kokaina u SAD-u, kada su uhapšeni i pomorci iz Crne Gore, kompanija koja je vlasnik broda donijela je odluku da se na brodovima koji plove do luka Južne Amerike više ne mogu zapošljavati naši pomorci. Ovakav potez veoma narušava ugled crnogorskih pomoraca. Neki od njih, zbog straha da ne ostanu bez posla, odlučili su se da se odreknu crnogorskog državljanstva”, saopštili su iz  Udruženja pomorskih kapetana i istakli da se “time urušava reputacija naših pomoraca koja je dugo i sa mukom mnogih starijih generacija pomoraca građena”.

Osim dijelom za potrebe nautičkog turizma, ali koji je, kao u slučaju Porto Montenegra, bio vezan uz nekretninski biznis, crnogorske vlade nijesu znale iskoristiti povoljan geostrateški položaj Jadranskoga mora, razviti nove tehnologije upravljanja pomorstvom. .

Sudeći po Nacrtu Strategije razvoja pomorske privrede Crne Gore od 2020. do 2030. godine, koju je izradilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, čini se da bi moglo doći do preokreta u pristupu tzv. plavoj ekonomiji. More i njegovi potencijali se u tom dokumentu prvi put tretiraju kao najveći privredni i razvojni resurs ove države. Pokušavaju se sagledati svi aspekti kako pomorstva, tako i srodnih djelatnosti i svih sa morem povezanih ekonomskih, naučnih i administrativno-pravnih oblasti.

Po ocjeni stručnjaka, Strategija je detaljna, sveobuhvatna, u nekim djelovima poput razmatranja poglavlja marinskih biotehnologija čak i avangardna, ali i neuobičajeno iskrena u priznavanju propusta ili promašaja koje je država do sada imala u oblasti pomorstva.

Kako se navodi, u narednih deset godina luke u našoj državi trebale bi imati duplo veće kapacitete, pomorska trgovačka flota biće utrostručena, izgradiće se ribarske luke, stranci će dolaziti da plove pod crnogorskom zastavom, sve luke i marine biće ekološki efikasne… Ističe se da bi Luka Bar i Port of Adria sa ukupno 1,6 miliona tereta pretovarenog u 2018. trebale narasti na preko tri miliona tona pretovarenog tereta u 2030. godini.

Bruto tonaža crnogorske trgovačke flote sa 142.000 bruto registarskih tona u 2018. trebalo bi da  bude utrostručena, broj pretovarenih kontejnera u Baru bi trebalo da sa oko 50 hiljada u 2018. naraste na 120.000 u 2030. godini, te da se za polovinu poveća broj aktivnih ugovora o obavljanju privredne djelatnosti u slobodnoj zoni te luke.

To je optimistično očekivanje ukoliko se zna da su sve balkanske luke u 2018. godini obavile tek jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Ove brojke su izuzetno skromne u poređenju sa, na primjer, lukom Kopar đe je samo kroz kontejnere pretprošle godine prenijeto gotovo 10 miliona tona raznih tereta, a sveukupna tonaža robe dosegla je više od 24 miliona tona tereta. Istovremeno su hrvatske luke imale ukupni pretovar nešto preko 20 miliona tona, dok je u prošloj godini preko dokova albanske luke Drač prešlo nešto preko četiri miliona tona raznih vrsta tereta.

Koper je i glavna luka za uvoz automobila u Evropu s Dalekoga istoka. Godišnje na „stari kontinent“ samo preko ove luke stigne fantastičnih 750.000 vozila! Odlične rezultate bilježi i luka Pirej u Grčkoj, kojom upravljaju Kinezi, a koja je u 2018. godini mjesečno imala preko 300.000 kontejnera!?

“Potvrdilo se da na globalno mogu biti interesantne samo one luke koje su modernizovale tehnologiju prekrcaja. Velike promjene dovele su i do promjena u svjetskom poretku, te se tako u 20 najboljih svjetskih luka ubrajaju tek dvije evropske, Roterdam i Antverpen, dok ostalu većinu čine azijske morske luke“, kaže kapetan u penziji Luka-Batko Đakonović.

Prema pomenutoj Strategiji, računa se da će broj jahti u crnogorskom registru porasti sa 259 u 2018. na 520 do kraja 2030. godine, dok bi broj aktivnih poslovnih subjekata iz domena “plave ekonomije” sa 488 trebao za deceniju narasti na 750.

Bilo bi dobro ako  ovaj dokument označava novu orijentaciju države. “Dugo vremena imali smo orijentaciju koja je bila gotovo isključivo kontinentalna. Zato mi se čini da je za Crnu Goru veoma važno da vrati Mediteran u svoje kolektivno biće, pamćenje i mentalitet“, kaže predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević.

Istorija je svjedok da su roditeljice civilizacije bile pomorske zemlje. More podnosi bezbroj kapetana, a, ipak, ima jedno pravilo igre: opremi  brod, ukrcaj što hoćeš, plovi kuda te volja – ali, daj mira drugima. I dobro ti more!   

                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo