Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO VIDJETI MORE IZ PODGORICE: Možda drugačije od 2030.

Objavljeno prije

na

Crna Gora je pomorska država, ali je do sada samo uživala plodove mora. Sudeći po novim Vladinim dokumentima, možda se nešto počne mijenjati i u toj oblasti

 

Pomorstvo, odnosno pomorci, predstavljaju privredni sektor koji godišnje generiše prihode u bruto nacionalnom proizvodu države koji su veći  od turizma. Nezvanični podaci, koji govore da oko 6.000 crnogorskih pomoraca godišnje prihoduje oko 270 miliona eura.

I to u situaciji kada nacionalne kompanije, “Crnogorska plovidba“ iz Kotora i „Barska plovidba“, raspolažu sa samo četiri broda. Prije početka ratova na području bivše Jugoslavije, kotorska “Jugooceanija” i “Prekookeanska plovidba” iz Bara imale su preko 40 brodova i doprinosili pozitivnom platnom bilansu Crne Gore.

Poslije potopa crnogorskog brodarstva, naši su pomorci prepušteni sebi samima, i snalaze se  kako su znaju i umiju..

U čitavom ovom periodu udruženja pomoraca su pozivala državne organe da im  barem da ne odmažu. Oni su se godinama suočavali sa opstrukcijama koje su uticale na njihovo zapošljavanje na inostranim kompanijama, na ostvarenje kvalitetnih angažmana uslijed neadekvatne podrške  administracije, pa i na opasnost od ponovnog izuzeća Crne Gore sa “bijele liste” Evropske agencije pomorske sigurnosti.

U medijima su se pomorci najčešće pominjali kada se govorilo o kriminalnim radnjama u vezi sa švercom narkotika.  “Zbog zaplijene ogromne količine kokaina u SAD-u, kada su uhapšeni i pomorci iz Crne Gore, kompanija koja je vlasnik broda donijela je odluku da se na brodovima koji plove do luka Južne Amerike više ne mogu zapošljavati naši pomorci. Ovakav potez veoma narušava ugled crnogorskih pomoraca. Neki od njih, zbog straha da ne ostanu bez posla, odlučili su se da se odreknu crnogorskog državljanstva”, saopštili su iz  Udruženja pomorskih kapetana i istakli da se “time urušava reputacija naših pomoraca koja je dugo i sa mukom mnogih starijih generacija pomoraca građena”.

Osim dijelom za potrebe nautičkog turizma, ali koji je, kao u slučaju Porto Montenegra, bio vezan uz nekretninski biznis, crnogorske vlade nijesu znale iskoristiti povoljan geostrateški položaj Jadranskoga mora, razviti nove tehnologije upravljanja pomorstvom. .

Sudeći po Nacrtu Strategije razvoja pomorske privrede Crne Gore od 2020. do 2030. godine, koju je izradilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, čini se da bi moglo doći do preokreta u pristupu tzv. plavoj ekonomiji. More i njegovi potencijali se u tom dokumentu prvi put tretiraju kao najveći privredni i razvojni resurs ove države. Pokušavaju se sagledati svi aspekti kako pomorstva, tako i srodnih djelatnosti i svih sa morem povezanih ekonomskih, naučnih i administrativno-pravnih oblasti.

Po ocjeni stručnjaka, Strategija je detaljna, sveobuhvatna, u nekim djelovima poput razmatranja poglavlja marinskih biotehnologija čak i avangardna, ali i neuobičajeno iskrena u priznavanju propusta ili promašaja koje je država do sada imala u oblasti pomorstva.

Kako se navodi, u narednih deset godina luke u našoj državi trebale bi imati duplo veće kapacitete, pomorska trgovačka flota biće utrostručena, izgradiće se ribarske luke, stranci će dolaziti da plove pod crnogorskom zastavom, sve luke i marine biće ekološki efikasne… Ističe se da bi Luka Bar i Port of Adria sa ukupno 1,6 miliona tereta pretovarenog u 2018. trebale narasti na preko tri miliona tona pretovarenog tereta u 2030. godini.

Bruto tonaža crnogorske trgovačke flote sa 142.000 bruto registarskih tona u 2018. trebalo bi da  bude utrostručena, broj pretovarenih kontejnera u Baru bi trebalo da sa oko 50 hiljada u 2018. naraste na 120.000 u 2030. godini, te da se za polovinu poveća broj aktivnih ugovora o obavljanju privredne djelatnosti u slobodnoj zoni te luke.

To je optimistično očekivanje ukoliko se zna da su sve balkanske luke u 2018. godini obavile tek jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Ove brojke su izuzetno skromne u poređenju sa, na primjer, lukom Kopar đe je samo kroz kontejnere pretprošle godine prenijeto gotovo 10 miliona tona raznih tereta, a sveukupna tonaža robe dosegla je više od 24 miliona tona tereta. Istovremeno su hrvatske luke imale ukupni pretovar nešto preko 20 miliona tona, dok je u prošloj godini preko dokova albanske luke Drač prešlo nešto preko četiri miliona tona raznih vrsta tereta.

Koper je i glavna luka za uvoz automobila u Evropu s Dalekoga istoka. Godišnje na „stari kontinent“ samo preko ove luke stigne fantastičnih 750.000 vozila! Odlične rezultate bilježi i luka Pirej u Grčkoj, kojom upravljaju Kinezi, a koja je u 2018. godini mjesečno imala preko 300.000 kontejnera!?

“Potvrdilo se da na globalno mogu biti interesantne samo one luke koje su modernizovale tehnologiju prekrcaja. Velike promjene dovele su i do promjena u svjetskom poretku, te se tako u 20 najboljih svjetskih luka ubrajaju tek dvije evropske, Roterdam i Antverpen, dok ostalu većinu čine azijske morske luke“, kaže kapetan u penziji Luka-Batko Đakonović.

Prema pomenutoj Strategiji, računa se da će broj jahti u crnogorskom registru porasti sa 259 u 2018. na 520 do kraja 2030. godine, dok bi broj aktivnih poslovnih subjekata iz domena “plave ekonomije” sa 488 trebao za deceniju narasti na 750.

Bilo bi dobro ako  ovaj dokument označava novu orijentaciju države. “Dugo vremena imali smo orijentaciju koja je bila gotovo isključivo kontinentalna. Zato mi se čini da je za Crnu Goru veoma važno da vrati Mediteran u svoje kolektivno biće, pamćenje i mentalitet“, kaže predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević.

Istorija je svjedok da su roditeljice civilizacije bile pomorske zemlje. More podnosi bezbroj kapetana, a, ipak, ima jedno pravilo igre: opremi  brod, ukrcaj što hoćeš, plovi kuda te volja – ali, daj mira drugima. I dobro ti more!   

                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo