Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO VIDJETI MORE IZ PODGORICE: Možda drugačije od 2030.

Objavljeno prije

na

Crna Gora je pomorska država, ali je do sada samo uživala plodove mora. Sudeći po novim Vladinim dokumentima, možda se nešto počne mijenjati i u toj oblasti

 

Pomorstvo, odnosno pomorci, predstavljaju privredni sektor koji godišnje generiše prihode u bruto nacionalnom proizvodu države koji su veći  od turizma. Nezvanični podaci, koji govore da oko 6.000 crnogorskih pomoraca godišnje prihoduje oko 270 miliona eura.

I to u situaciji kada nacionalne kompanije, “Crnogorska plovidba“ iz Kotora i „Barska plovidba“, raspolažu sa samo četiri broda. Prije početka ratova na području bivše Jugoslavije, kotorska “Jugooceanija” i “Prekookeanska plovidba” iz Bara imale su preko 40 brodova i doprinosili pozitivnom platnom bilansu Crne Gore.

Poslije potopa crnogorskog brodarstva, naši su pomorci prepušteni sebi samima, i snalaze se  kako su znaju i umiju..

U čitavom ovom periodu udruženja pomoraca su pozivala državne organe da im  barem da ne odmažu. Oni su se godinama suočavali sa opstrukcijama koje su uticale na njihovo zapošljavanje na inostranim kompanijama, na ostvarenje kvalitetnih angažmana uslijed neadekvatne podrške  administracije, pa i na opasnost od ponovnog izuzeća Crne Gore sa “bijele liste” Evropske agencije pomorske sigurnosti.

U medijima su se pomorci najčešće pominjali kada se govorilo o kriminalnim radnjama u vezi sa švercom narkotika.  “Zbog zaplijene ogromne količine kokaina u SAD-u, kada su uhapšeni i pomorci iz Crne Gore, kompanija koja je vlasnik broda donijela je odluku da se na brodovima koji plove do luka Južne Amerike više ne mogu zapošljavati naši pomorci. Ovakav potez veoma narušava ugled crnogorskih pomoraca. Neki od njih, zbog straha da ne ostanu bez posla, odlučili su se da se odreknu crnogorskog državljanstva”, saopštili su iz  Udruženja pomorskih kapetana i istakli da se “time urušava reputacija naših pomoraca koja je dugo i sa mukom mnogih starijih generacija pomoraca građena”.

Osim dijelom za potrebe nautičkog turizma, ali koji je, kao u slučaju Porto Montenegra, bio vezan uz nekretninski biznis, crnogorske vlade nijesu znale iskoristiti povoljan geostrateški položaj Jadranskoga mora, razviti nove tehnologije upravljanja pomorstvom. .

Sudeći po Nacrtu Strategije razvoja pomorske privrede Crne Gore od 2020. do 2030. godine, koju je izradilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, čini se da bi moglo doći do preokreta u pristupu tzv. plavoj ekonomiji. More i njegovi potencijali se u tom dokumentu prvi put tretiraju kao najveći privredni i razvojni resurs ove države. Pokušavaju se sagledati svi aspekti kako pomorstva, tako i srodnih djelatnosti i svih sa morem povezanih ekonomskih, naučnih i administrativno-pravnih oblasti.

Po ocjeni stručnjaka, Strategija je detaljna, sveobuhvatna, u nekim djelovima poput razmatranja poglavlja marinskih biotehnologija čak i avangardna, ali i neuobičajeno iskrena u priznavanju propusta ili promašaja koje je država do sada imala u oblasti pomorstva.

Kako se navodi, u narednih deset godina luke u našoj državi trebale bi imati duplo veće kapacitete, pomorska trgovačka flota biće utrostručena, izgradiće se ribarske luke, stranci će dolaziti da plove pod crnogorskom zastavom, sve luke i marine biće ekološki efikasne… Ističe se da bi Luka Bar i Port of Adria sa ukupno 1,6 miliona tereta pretovarenog u 2018. trebale narasti na preko tri miliona tona pretovarenog tereta u 2030. godini.

Bruto tonaža crnogorske trgovačke flote sa 142.000 bruto registarskih tona u 2018. trebalo bi da  bude utrostručena, broj pretovarenih kontejnera u Baru bi trebalo da sa oko 50 hiljada u 2018. naraste na 120.000 u 2030. godini, te da se za polovinu poveća broj aktivnih ugovora o obavljanju privredne djelatnosti u slobodnoj zoni te luke.

To je optimistično očekivanje ukoliko se zna da su sve balkanske luke u 2018. godini obavile tek jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Ove brojke su izuzetno skromne u poređenju sa, na primjer, lukom Kopar đe je samo kroz kontejnere pretprošle godine prenijeto gotovo 10 miliona tona raznih tereta, a sveukupna tonaža robe dosegla je više od 24 miliona tona tereta. Istovremeno su hrvatske luke imale ukupni pretovar nešto preko 20 miliona tona, dok je u prošloj godini preko dokova albanske luke Drač prešlo nešto preko četiri miliona tona raznih vrsta tereta.

Koper je i glavna luka za uvoz automobila u Evropu s Dalekoga istoka. Godišnje na „stari kontinent“ samo preko ove luke stigne fantastičnih 750.000 vozila! Odlične rezultate bilježi i luka Pirej u Grčkoj, kojom upravljaju Kinezi, a koja je u 2018. godini mjesečno imala preko 300.000 kontejnera!?

“Potvrdilo se da na globalno mogu biti interesantne samo one luke koje su modernizovale tehnologiju prekrcaja. Velike promjene dovele su i do promjena u svjetskom poretku, te se tako u 20 najboljih svjetskih luka ubrajaju tek dvije evropske, Roterdam i Antverpen, dok ostalu većinu čine azijske morske luke“, kaže kapetan u penziji Luka-Batko Đakonović.

Prema pomenutoj Strategiji, računa se da će broj jahti u crnogorskom registru porasti sa 259 u 2018. na 520 do kraja 2030. godine, dok bi broj aktivnih poslovnih subjekata iz domena “plave ekonomije” sa 488 trebao za deceniju narasti na 750.

Bilo bi dobro ako  ovaj dokument označava novu orijentaciju države. “Dugo vremena imali smo orijentaciju koja je bila gotovo isključivo kontinentalna. Zato mi se čini da je za Crnu Goru veoma važno da vrati Mediteran u svoje kolektivno biće, pamćenje i mentalitet“, kaže predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević.

Istorija je svjedok da su roditeljice civilizacije bile pomorske zemlje. More podnosi bezbroj kapetana, a, ipak, ima jedno pravilo igre: opremi  brod, ukrcaj što hoćeš, plovi kuda te volja – ali, daj mira drugima. I dobro ti more!   

                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

OKO NAS

BILJNE VRSTE NA SJEVERU UGROŽENE NELEGALNIM BRANJEM: Kao ničije 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nesavjesno, nelegalno branje i prodaja, uskoro će iskorijeniti  nekoliko biljnih vrsta sa crnogorskih planina, tvrde ekolozi. Godinama stižu ista upozorenja  o alarmantnom stanju u toj oblasti, a država ne čini ništa da zaštiti biljno blago

 

Iz kolašinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine,  prije nekoliko dana su saopštili da je na području te opštine, kontinuirano i sve ozbiljnije, ugroženo nekoliko biljnih vrsta.  Riječ je o ljekovitom bilju i šumskim plodovima, a najugorženiji su, kažu stručnjaci za ekologiju iz te lokalne uprave, lincura, somina, borovnica… Kontrola branja šumskih plodova je nedovoljna, piše u izvještaju o stanju životne sredine.

Kolašin nije izuzetak. Nelegalnom berbom i nedostatkom sistemskih zaštitnih mehanizama ugrožene su mnoge biljne vrste. Kolašin nije izuzetak.  Stanje je isto na cijelom sjeveru. Tek pojedini sporadnični projekti, koje relizuje isključivo civilni sektor, skrenu pažnju na taj ogroman problem. Država nije učinila ništa više od deklarativnog zalaganja da se biljne vrste, među kojima su neke i zaštićene, sačuvaju.

Žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje, tvrde ekolozi. Svejedno, gotovo na svakoj pijaci je moguće kupiti od onih koji su je nelegalno ubrali. To je nacionalnim zakondovstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i  u međunarodnu „Habitat direktivu“. Korijen biljke je ljekovit, koristi se i u zvaničnoj i u alternativnoj medicini. Zato je nekontrolisana berba i prodaja na crnom tržištu  dovela i do nestajanja.

Na našim prostorima postala je vrlo popularna  40-ih godina prošlog vijeka, zbog čega je počela i obimnija berba, odnosno kopanje korijena. Njen hemijski sastav otkriven je tek početkom 20. vijeka, iako je  korištena mnogo prije  toga. Osim u Crnoj Gori, na Balkanu je ima u Bosni, Hrvatskoj (Lici) i jugozapadnoj Srbiji.

Zbog široke primjene, kultivacija lincure ekonomski je opravdana. Ipak, tek rijetki u našoj državi, finasirani, uglavnom, stranim grantovima, su se upustili u plantažni uzgoj te biljke i tako pokušali da sačuvaju njena prirodna staništa.

Prije nekoliko godina NVO Natura, uz podršku UNDP-a, u okviru projekta Ljekovito bilje – značaj za lokalni ekonomski razvoj i očuvanje prirodnih resursa, počela je eksperimentalno plantažni uzgoj Gentiana lutea nadomak Kolašina.  Tako je formirana prva eksperimentalna parcela za plantažno gajenje lincure u Crnoj Gori.

„Plantažna proizvodnja lincure je važna jer se na ovaj način štiti životna sredina, odnosno ova rijetka i zaštićena biljna vrsta. Zbog velike potražnje u narodnoj i zvaničnoj medicini lincura se nelegalno i nekontrolisano eksploatiše“ –  kažu u toj NVO.

Projekat podrazumijeva da se sadnice lincure vraćaju  u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. Plantažna proizvodnja lincure, objašnjavaju, može da bude i značajan ekonomski oslonac stanovništva na selu. Naredne faze tog projekta su formiranje pokaznih parcela u zaštićenim područjima i formiranje eksperimentalnih parcela u okviru nekoliko domaćinstava u Kolašinu i Andrijevici.

„Sve ovo se radi u okviru aktivnost za uspostavljanje Regionalnog parka Komovi. Htjeli smo da pokažemo kako postoji i mogućnost plantažnog gajenja, ali i da zaštitimo lincuru u prirodnim staništima. Pored toga, plantažno gajenje je i siguran i dobar način da poljoprivrednici zarade“ – kaže direktor NVO Natura Mikan Medenica.

Očekivani prinos sa hektara je do 10 tona ljekovitog korijenja, tokom prvih godina, kasnije i više. Iskustva uzgajivača u okruženju svjedoče da se na hektaru zemljišta gaji i do 100.000 biljaka, uz  prinos  svježeg korijena od 24 do 40 tona. Nakon sušenja ostane od šest do 10 tona po hektaru. Taj  prinos se odnosi na biljke stare pet godina, u šestoj godini može biti i do 30 odsto veći, a u sedmoj čak i do 70 odsto.

Prema podacima, koji se mogu naći u medijima iz regiona, cijena  osušenog korijena kreće se od 10 do 12 eura po kilogramu. Ulaganja potrebna za gajenje lincure nijesu  velika – samo priprema zemlje i ručni rad. Zaštita joj nije potrebna,  jer je u prirodi ništa ne napada. Pored svega toga, plnatažni zasadi su i dalje rijetkost.

Na listi ugroženih bilnih vrsta na sjeveru je odavno i šumska  borovnica. Iako svake godine sa zvaničnih adresa stigne bar po jedan apel nesavjesnim beračima i otkupljivačima, na nivou su incidenta krivične prijave protiv njih. Na planinama sjevera svakog ljeta taj šumski plod se tamani, branjem mehaničkim sredstvima, što je zakonom zabranjeno. Posao kontrole branja borovnice, prije par godina, povjeren je Upravi za šume, čiji službenici su više puta ponovili kako niti imaju potrebnu logistiku niti im ostaje vremena da se tom poslu ozbiljnije posvete. Za to vrijeme, na stotine tona „plavog blaga“ sjevera, ubranog nelegalno, završi na evropskom tržištu. Dobro zarade samo otkupljivači.

Borovnice treba isključivo brati ručno i nikako grebenom, ponavljaju, obično početkom ljeta,  iz  Ministarstva poljoprivrede. Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je zakonom,  a za nepoštovanje zakonskih odredbi  predviđene su kazne od 2.000 do 40.000 eura.

Jednocifren je broj onih koji su tokom minule decenije platili tu kaznu. A decenijama je, od jula do septembra,  u borovnjacima na stotine berača, koji po bagatelnim cijenama prodaju ubrane plodove desetinama otkupljivača.

U više navrata na uništavanje borovnjaka upozoravali su botaničar Danijel Vincek i prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja.  Nesavjesnim branjem, pored lošeg kvaliteta berbe, uništavaju se i mješoviti pupoljci, lome stabljike, pa se svake naredne godine smanjuje rod. Drastično se smanjuju i površine pokrivene borovnjacima.

Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.

„Sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja (fazi sazrijevanja bobice) pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i dr.); ne čupaju ili oštećuju podzemni organi; na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu“ regulisano je propisima, koje niko  ne poštuje.

Propisano je da branje u komercijalne svrhe treba da obavljaju samo obučeni berači. Nikada nijedna obuka zvanično nije organizovana.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo