Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kao da je novogradnja

Objavljeno prije

na

„Sveti Stefan je crnogorski Akropolj”, govorili su predstavnici grčke grupe Restis, u ljeto 2009. kada su preuzimali zakup bisera crnogorskog turizma od prethodnika, singapurske kompanije Aman rizorts, iskazujući time poštovanje prema bogatoj kulturno-istorijskoj prošlosti i turističkom pedigreu nekadašnjeg naselja i administrativnog centra Paštrovića. Pljuštala su obećanja kako će se obnovi i rekonstrukciji atraktivnog grada-hotela pristupiti sa posebnom pažnjom uz očuvanje istorijskih vrijednosti, tradicionalnog načinja gradnje i upotrebu visokokvalitenih materijala koji ne odudaraju od specifičnog stila i karaktera po kome je Sveti Stefan poznat.

Obnova je kasnila, a obećanja su u međuvremenu zaboravljena.

Prolazi i treće ljeto od dolaska Grka, peto od davanja u zakup Amanu, a Sveti Stefan još ne radi punim kapacitetima. Hotel je polu-otvoren i u renoviranim vilama i apartmanima u tišini, gotovo stidljivo prima rijetke goste, dok glavni dio hotelskih kapaciteta čeka obnovu.

Restorani i jedna od najljepših terasa na Jadranu smješteni u bloku 25 nisu u funkciji. Rekonstrukcija ovog kompleksa predstavlja gotovo polovinu ukupnog posla rekonstrukcije Sveca, ističu sagovornici Monitora koji su učestvovali u dosadašnjim radovima.

SVE OBNOVE SVECA: Pomenuti blok u kome je pored drugih sadržaja bio smješten i kazino, pripada novijem dijelu Svetog Stefana izgrađenom 1956, prilikom prve rekonstrukcije starog naselja, prema projektu hrvatskog arhitekte Branka Bona, dok su enterijer novog grada-hotela uradili poznati beogradski arhitekti, Nikola Radanović i Vladeta Maksimović.

Nasilnim iseljenjem stanovništva Svetog Stefana i adaptacijom njihovih starih kuća u udobne i atraktivne turističke vile i apartmane, u nepovrat je izgubljena autentična atmosfera ovog primorskog gradića, raznolikost kuća i duh živog naselja.

Po čijim se projektima gradi i uređuje Sveti Stefan sada, po drugi put u svojoj dugoj istoriji, nije poznato. Građevinska dozvola za rekonstrukciju dobijena je na osnovu projekata Amanovog biroa Denniston iz Kuala Lumpura, od koga su Grci u velikoj mjeri odstupili. Posao razrade urbanističko-arhitektonskog projekta Sveti Stefan dobio je sveprisutni Montenegroprojekt iz Podgorice.

Adaptacijom Svetog Stefana koju izvode Grci uništavaju se, po mišljenju mještana, posljednji znaci nekadašnjeg života na ostrvu i prekidaju sve veze sa autohtonim stanovništvom u zaleđu.

Rijetki posjetioci koje zakupci pripuste na strogo čuvano ostrvo mogu se uvjeriti da je na Svecu primijenjen potpuno novi koncept enterijera i eksterijera. U rukama Grka Sveti Stefan je postao sterilan, hladan, nalik maketi, naročito kada se posmatra sa magistralnog puta.

Svuda isti nenijansirani crveni crijep, ista bijela škura, jednaka vrata i metalne kapije.

Kruta uniformnost i vještačka atmosfera obnovljenog turističkog mjesta vidljiva je kako spolja tako i unutar vila koje su krajnje skromno opremljene. Nema starog svetostefanskog šmeka, otvorenih galerija i crkava, poznatih domaćih čeljadi, slobodne šetnje ostrvom na kome su mogli uživati bez razlike i oni posjetioci, koji nisu bili gosti hotela.

Uske kamene uličice Sveca dobile su imena po raznom cvijeću i rastinju, Magnolija lajn, Oliva lajn, Kamelija lajn…, ukupno 14 ulica sa nazivima cvjetova ovog podneblja na istaknutim mesinganim tablama.

Nekadašnje vile označene brojevima preimenovane su u blokove kojih ima 25. Tako se poznata vila 118. sada vodi kao blok 22.

Brojevi su stigli sa turizmom. Dok su mještani živjeli u svojim kućama na Svetom Stefanu one su bile prepoznavane po prezimenima ukućana, dok su na nekim nadvratnicima bila istaknuta vlasnička obilježja.

Ulice prepune istorije, dominantno paštrovske, ali i one mletačke ili austrijske, dobile su u 21. vijeku nazive po cvijeću. Kao da ničeg vrednijeg nije bilo.

Mještani podsjećaju da je postojala inicijativa da se na svaku kuću na Svetom Stefanu postavi ploča sa imenom bratstva u čijem je vlasništvu bila, ali vlasti nisu za to imale razumijevanja.

Sprovodi se potpuno otuđenje jednog vrijednog spomenika i brisanje poslednjih tragova burne i slavne istorije Paštrovića kojima je zakupac zabranio i pristup na ostrvo na kome su njihovi stari do juče živjeli.

Rijetke posjete dozvoljene su isključivo za vjerske praznike, a i tada uz obaveznu prethodnu najavu i uz jako policijsko obezbjeđenje.

Sveti Stefan prije liči na neko dobro čuvano mafijaško gnijezdo, nego na elitno turističko ljetovalište. Turiste dočekuje neuobičajeno veliki broj pripadnika obezbjeđenja, svuda su stražarske kućice, sigurnosne kamere i momci koji trče za svakim posjetiocem koji se nesmotreno uputi prema kapijama hotela ili hotelskoj plaži.

LOŠE ODRAĐEN POSAO: Sagovornici Monitora ukazuju na loše izveden posao rekonstrukcije infrastrukture na Svecu, naročito sistema vodovoda i kanalizacije koji nije zamijenjen, kako je obećano, nego novim tehnološkim metodama, takozvanim mašinama-krticama, samo zakrpljen. Po kamenim međama Svetog Stefana sprovedene su instalacione cijevi koje su kamuflirane betonskim oblogama.

Objekti nisu strateški sanirani, nisu rađeni obavezni cerklaži prije pokrivanja krovova, kao ni propisano učvrščivanje starih zidova na oronulim kućama.

Ugrađena je i stolarija lošeg kvaliteta koju je po nalogu Grka isporučila jedna bosanska firma. Na pojedinim mjestima na ostrvu ugrađen je jeftini, bilećki kamen najlošijeg kvaliteta i izgleda.

Posao stručnog nadzora obavljale su firme i ljudi angažovani preko veza sa istaknutim ličnostima politike i biznisa. Tako je stručni nadzor jedno vrijeme vršila firma Subline Logistics iz Podgorice, vlasnika Edina Kolarevića, sina Ane Kolarević koja je bila pravni zastupnik Aman rizortsa.

Kolarević je napustio posao na Svecu i ostavio nezadovoljne i neisplaćene saradnike, arhitekte i inženjere preko kojih je i dobio licencu za taj posao. Svoje ljude na ključnim pozicijama obnove Sveca imao je Predrag Nenezić, za čijeg je ministarskog mandata u resoru turizma postpisan ugovor o zakupu hotela Svetog Stefana i Miločera.

Zanimljivo je da nije urađen tehnički prijem Svetog Stefana iako je hotel otvoren za posjetioce.

Republički zavod za zaštitu spomenika kulture zadužen je za kontrolu poštovanja izdatih konzervatorskih uslova rekonstrukcije Svetog Stefana.

Sagovornik Monitora, jedan od saradnika u poslu obnove, koji iz razumljivih razloga želi ostati anoniman, ističe da je veoma teško voditi nadzor jer stranci na Svecu misle da su došli u jednu divlju i siromašnu zemlju koja nema propise, u kojoj nisu ni svjesni šta imaju i da mogu ovdje raditi šta im je volja.

Prisutno je, navodi on, veliko nerazumijevanje među poslovnim partnerima na Svetom Stefanu u pogledu različitih viđenja načina obnove i vođenja hotela. Između predstavnika Amana sa mentalitetom i standardima daleke Azije sa jedne strane, Grka koji se ponašaju kao nadmeni Evropljani sa druge i naših ljudi sa treće.

On ukazuje na razliku u kvalitetu izvedenih radova na Svecu prije više od pola vijeka, kada su u posao bili uključeni vodeći inženjeri, arhitekte i zanatlije, kada je posao urađen temeljno i ove posljednje adaptacije kojom se površno i neprofesionalno restaurira zaštićeni istorijski spomenik i vodeći turistički brend Crne Gore.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo