Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KO ĆE BITI NOVI DIREKTOR/ICA CNP-A: U krugu familije

Objavljeno prije

na

Umjesto najave bogatog repertoara i premijera, dvije udarne vijesti iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) su da je sa nacionalnog teatra nestala petina krova i da je ovogodišnja pozorišna sezona počela bez direktora.

Mediji bliski vlasti objavili su da je novi ministar kulture Pavle Goranović počeo čistku i da se prvi na udaru našao direktor CNP-a Janko Ljumović. Da to nije tačno tvrdi Ljumović i kaže da se nakon sedam i po godina samovoljno povlači sa tog mjesta. Ugovor o radu mu je istekao 1. juna, pa je od tog datuma potpisao novi ugovor po kome je bio v.d. direktora do početka nove sezone 1. oktobra.

Iako ne želi dalje da bude direktor, iz Ministarstva kulture mu je, preko Pobjede, poručeno, da formalno ne može da ode sa mjesta direktora dok ga ne razriješi Vlada jer ga je ona i imenovala na tu funkciju.

Precizno imenovao ga je 2008. tada novi ministar kulture Branislav Mićunović, koji mu je ustupio svoju direktorsku fotelju u CNP-u. Krajem prošle godine odlučeno je da će Mićunović biti novi ambasador u Beogradu, a Ljumović je slovio za jednog od najozbiljnijih kandidata za ministra kuture. U martu je za ministra izabran Goranović. A skoro pola godine Ministarstvo kulture je bilo bez prvog čovjeka, v.d. ministra za kulturu bio je vicepremijer Duško Marković. Zabrinjavajuće je da bi se slična priča mogla ponoviti i u CNP-u, koji pored nemanja poslovnog i umjetničkog direktora ima i manjak članova Savjeta CNP-a i već skoro godinu dana jedva funkcioniše sa tri člana od predviđenih pet.

Ljumović napušta CNP uz obrazloženje da je odlučio da se ,,posveti akademskoj karijeri i radu sa studentima kao i daljem razvoju projekata iz oblasti umjetničke produkcije”. Akademsku karijeru Ljumović gradi još od 2007. na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je vanredni profesor i rukovodilac programa Produkcija. Pored matičnog, angažovan je na Fakultetu likovnih umjetnosti i Fakultetu političkih nauka.

Ljumović je bio član petočlane izborne komisije koja je, početkom godine, sprovela izborni proces kojim je za rektorku izabrana dekanka FDU Radmila Vojvodić. U martu je Ljumović izabran za člana Savjeta za visoko obrazovanje. I kad je bilo izvjesno da će nova rektorka biti Vojvodićeva, UCG je po prvi put svoj jubilej proslavio izvan svog zdanja, u aprilu je svečana akademija povodom četiri decenije od osnivanja UCG održana u CNP-u.

Kratke rekapitulacije Ljumovićevog direktorovanja svode se na to da je za vrijeme njegovog mandata intenzivirao pozorišna gostovanja teatara iz okruženja, a takođe i gostovanja CNP-a na scenama u regionu, te da je otvorio vrata pozorišta za razne kulturne, ali i komercijalne projekte.

Na česte optužbe da je CNP zarobljen od strane bračnog para Mićunović-Vojvodić, Ljumović je prije par godina Monitoru odgovorio da je nacionalni teatar slobodan i da ne zavisi od jednog ministra ili direktora.

Sada kada se sumiraju rezultati o slobodi najbolje govori repertoar u proteklih sedam i po godina. Sezonu 2007/08. obilježila je premijera komada Danilo u režiji Radmile Vojvodić, sezonu 2008/09. otvorila je podgorička premijera Balkanske carice, Radmile Vojvodić.

Sezona 2010. otvorena je premijernim izvođenjem nove postavke Gogoljevog Revizora u režiserskom debiju Veljka Mićunovića, sina bračnog para Mićunović-Vojvodić, nakon četiri dana Bijenale crnogorskog teatra otvoreno je predstavom Na ljetovanju, Radmile Vojović, a krajem oktobra, za jubilej Petar I – 180 godina izvedena je predstava Branislava Mićunovića San o Svetom Petru Cetinjskom.

Sljedećih godina slično – prva premijera sezone 2011.je Konte Zanović, režirala je i dramaturški obradila Radmila Vojvodić. Dan CNP-a, 1. novembar, 2012. obilježilo je premijerno izvođenje Egzistencije, autorski projekat rediteljke Radmile Vojvodić i koprodukcija sa Međunarodnim festivalom Kotor Art. Jubilej 60 godina postojanja CNP-a obilježen je 2013. premijerom predstave Everyman Đilas, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić…

Pogodno je bilo to što je Ljumović pored toga što je obavljao funkcije direktora CNP-a i Bijenala crnogorskog pozorišta, bio i organizacioni direktor Kotor Arta pa je Vojvodić često imala dvije premijere svojih predstava jednu u Kotoru, drugu u Podgorici.

Nije jedini Ljumović forsirao najizvođeniju crnogorsku rediteljku, žiri sastavljen od pozorišnih djelatnika uredno je skoro svake godine Vojvodićevoj dijelio nagrade za njena pozorišna ostvarenja.

Presedan u otvaranju sezona i proslavi jubileja desio se jedino kada je na startu sezone 2011. Tereza Kesovija održala koncert u CNP-u. Moralo se, Kesovija je kazala da koncert duguje Vladi Crne Gore. Do koncerta je došlo na inicijativu tadašnjeg ministra kulture Branislava Mićunovića, pod pokroviteljstvom Vlade i Prve banke. Okupljanje je bilo zatvorenog tipa, a Ljumović je izjavio da je pozorište „uvijek pitanje odabranih i elita” i kasnije naglasio da je ta njegova izjava pogrešno protumačena.

CNP do sada nije izvještavala javnost o cijeni predstava, posebno onih najskupljih. Povremenu se saznavalo za koštanje nekih: udruženo Ministarstvo i CNP su za predstavu Na ljetovanju izdvojili 270 hiljada eura, ranije je pomogla i Prva banka pa je dala 100.000 za, tzv. prvu crnogorsku operu, Balkanska carica.

I dok se na jednoj strani nije štedjelo na predstavama izabranih, budžet za CNP, posebno za programski dio je Vlada iz godine u godinu smanjivala. Za cjelokupni program 2011. namijenjeno je 362.000 eura, da bi u 2013. bio smanjen za 40 odsto na 254.000, uz 50.000 sopstvenih prihoda CNP-a.

Manjak u budžetu CNP je pokušavao da nadoknadi sponzorstvima, pa od 2011. datira saradnja sa jednom od ovdašnjih banaka. To nije bilo dovoljno da se pokriju rupe u budžetu. Ono što je bez problema funkcionisalo u vrijeme Mićunovićevog direktorovanja, kao izdavanje platoa ispred pozorišta za restoran Talija, ubrzo nakon dolaska Ljumovića ukinuto je. Državna revizorska komisija je 2009. našla brojne nepravilnosti u tom aranžmanu. Problematizovano je i trošenje budžeta namijenjenog za CNP, ali i kako su i gdje išle pare od prodatih ulaznica.

Ministar Mićunović se ogradio od svega, a Ljumović je priznao da je u nacionalnom teatru bilo propusta uglavnom zbog slabosti kompjuterskog sistema, ali da je uvjeren da u njima nema ,,nikakvih krivičnih, kriminalnih ili koruptivnih radnji”. I na tome se završilo.

Pokušano je da se animira publika snižavanjem cijena ulaznica za studente, penzionere, trećina ulaznica je mjesečno dijeljena besplatno. Ipak glavni cilj povratka publike u pozorište je samo djelimično ispunjen. Poput čuvenog projekta Crna Gora jedna kulturna adresa, duže nazvanog Program razvoja kulture u opštinama na Sjeveru Crne Gore. Vlada je, u vrijeme ministrovanja Mićunovića, uz svesrdnu podršku CNP-a, u taj projekat uložila preko pet i po miliona eura, a sve je prošlo bez značajnijih rezultata na, ne samo kulturno od vlasti zapuštenom, sjeveru.

Prema najavama Ljumović neće biti jedini koji će izgubiti direktorsko mjesto u novoj kadrovskoj kombinatorici, očekuju se smjene i u ostalih 11 državnih institucija koje su pod nadležnošću Ministarstva kulture. Nezvanično se pominju direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore Jelena Đurović, direktor Zetskog doma Slobodan Božović, Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti… Zaposeni u institucijama za zaštitu kulturnih dobara kao i u Muzičkom centru nadaju se, zbog brojnih nepravilnosti u radu, promjenama i u ovim institucijama.

Paradoks je da je 2008. kad je dolazio na mjesto direktora CNP-a isticano da je Ljumović izvan dominantnih lobija u crnogorskoj kulturi i da se u javnosti ne doživljava kao eksponent bilo koje političke struje ili grupe.

Ministarstvu će danas teško biti naći kadar sa takvim referencama za novog direktora CNP-a. Pozorišni djelatnici, sa kojima je Monitor razgovarao, navode da kao najozbiljniji kandidati za novog direktora CNP-a slove glumica Jelena Nenezić-Rakočević, supruga premijerovog kuma Gorana Sita Rakočevića, i rediteljka Ana Vukotić. Pominju se i reditelji Lidija Dedović i Željko Sošić, kao i glumci Varja Đukić i Mirko Vlahović… Nagađanja idu dotle da se računa da bi za direktora, bar u v.d. varijanti, mogao biti postavljen i neko iz administracije pozorišta.

U Ministarstvu ne žure sa imenovanjem, nek se sezona zahukta, pregovaraju, kažu, sa više kandidata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo