Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Koga se Mugoša plaši

Objavljeno prije

na

U strahu su velike oči. Čovjek tada često sve vidi na kvadrat, a ponekad i na kub. Tako se i gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši prvo pričinilo da su mu prijetili ,,neki predsjednici sudova”. Onda je doživljaj smanjio i požalio se na jednog predsjednika, ali javnosti još ne otkriva njegov identitet. Bira zgodan trenutak. ,,Jedan od predsjednika sudova mi je lično prijetio i za to imam pisani dokaz koji ću objaviti kada ocijenim da je pravi trenutak i da je to opravdano”, obećao je Mugoša. Začinio je to: ,,Sud je protiv Glavnog grada, a u interesu nekih drugih stranaka”.

U Podgorici je locirano pet sudova. Sa toliko predsjednika. Selekcijom od strane medija za prijetnje Mugoši ,,osumnjičen” je predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović. I to zbog telegrama koji je gradonačelniku poslao prije nepune tri godine. Mugoša je tada po kafanama komentarisao smjenu predsjednika Gradske opštine Golubovci Čeda Dobrovića. Vijesti su objavile da je Mugoša dijelio negativne ocjene o radu sudija lijepeći im razne etikete. Radulović ga je telegramom upozorio da se ne bavi intrigama i izmišljotinama, već da iznese činjenice kada se bavi Upravnim sudom.

,,U telegramu sam od gradonačelnika tražio da iznese istinu. Ako se ovo što Mugoša sada priča odnosi na taj telegram, neka ga slobodno objavi”, kaže Radulović za Monitor.

Radulović kaže da se ne prepoznaje u Mugošinoj izjavi.

Mugoša se ljutnuo na Radulovića nakon što je Upravni sud poništio nekoliko nezakonitih odluka gradske administracije, pa je optuživao pojedine sudije da šuruju sa suprotnim stranama u sporovima.

Upravni sud je, pored ostalog, poništio odluku podgoričkog parlamenta o izboru Slavke Maraš za generalnog sekretara Skupštine Glavnog grada, po tužbi SDP-a. Poništio je i Mugošinu odluku da za predsjednika Skupštine Glavnog grada bude izabran Slavko Stojanović iz DPS-a, a nedavno je naredio Mugoši da objelodani spisak zaslužnih građana kojima je Opština podijelila stanove u posljednjih deset godina, što je tužbom tražila Branka Bošnjak, šef Kluba odbornika Pokreta za promjene.

Navodeći da „gradonačelnik voli da servira senzacije” i da tako doživljava i ovu njegovu izjavu, Bošnjak je kazala: ,,I ranije je on mahao papirima da ima neke dokaze, koje nikad nije iznio u javnost”.

Gradonačelnikovom izjavom pozabavile su se i više instance.

Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević pozvao je premijera Igora Lukšića da od policije i tužilaštva zatraži da ispitaju Mugošine optužbe. Rasvjetljavanje dokaza doprinijelo bi borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ,,što je naša evropska obaveza”. Ukoliko Mugošine tvrdnje nijesu tačne ,,onda predstavljaju pritisak na sudstvo i njegovu nezavisnost”, prokomentarisao je Konjević.

Lukšić je pozvao Mugošu da prezentira dokaze da mu je prijećeno.

,,Mugoša nije obavijestio nadležne organe, ministra pravde, predsjednicu Vrhovnog suda i Sudski savjet o bilo kakvoj opstrukciji te je stoga dužan da objasni svoje navode pred nadležnim organima”, odgovorio je Lukšić na poslaničko pitanje Konjevića.

Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić nije Mugošu pozvala na razgovor, kao što je hitno ranije uradila Srđanu Miliću i Nebojši Medojeviću povodom njihovih izjava. Ni Sudski savjet se nije sastajao povodom Mugošine izjave, a ni predsjednica Sudskog savjeta i Vrhovnog suda Vesna Medenica ne zna koji predsjednici sudova prepadaju sirotog Mugošu.

Socijaldemokrate su Mugošinu izjavu iskoristile da uzvrate udarac. Podsjetimo: Kada je prošlog ljeta Mugoša ponovo izabran za gradonačelnika Podgorice, tadašnji predsjednik Skupštine glavnog grada Crne Gore Raško Konjević iz SDP-a, koja se protivila izboru Mugoše, podnio je ostavku.

Konjević je najavio da će od ministra finansija Milorada Katnića tražiti da objavi kolika su kreditna zaduženja Glavnog grada.

Pedsjednik Odborničkog kluba SDP-a u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih je optužio Mugošu da je pokušao da obmane odbornike, Vladu i državu za preko pola miliona eura, jer je napravio „pogrešnu” procjenu učešća Glavnog grada kao akcionara u AD Duvanski kombinat. Suhih primjećuje da „u posljednje vrijeme mnoge Mugošine odluke revidiraju i padaju na sudu”.

Mugoša je uzvratio u svom stilu: ,,Ganutljiv sam kad me SDP pokuša braniti. Neka tu energiju čuvaju za sebe i članove svoje familije, a ne da pritiskaju sudove za donošenje određenih odluka”.

Branka Bošnjak je alarmirala Upravni sud povodom Mugošinog bezakonja pošto je dva puta uzalud tražila spisak stanova koje je on dijelio zaslužnim građanima Podgorice. Uprkos odluci Upravnog suda Mugoša i Skupština glavnog grada nijesu dostavili taj spisak. Opozicija sumnja da su stanovi služili i za potkupljivanje ljudi. ,,Sigurna sam da su tu i neki koji su lično zadužili gradonačelnika ili njegovu partiju, a ne i glavni grad”, rekla je Bošnjak.

Šef Odborničkog kluba SNP- a Velizar Kaluđerović upozorio je: ,,Mugoša punu deceniju izbjegava da na pitanja odbornika Skupštine glavnog grada da precizne informacije kojim je licima od posebnog značaja za glavni grad dodijelio stanove”.

Kaluđerović računa da se tu radi o blizu 300 stanova. ,,Možemo samo da naslućujemo kolika se količina zloupotreba krije iza toga”.

I PZP je objavio da ,,tu ima raznih sudija koji su valjali gradonačelniku Mugoši, raznih estradnih umjetnika, čak i nekih koji nijesu iz Podgorice”.

Miomir Mugoša je više od decenije prvi čovjek glavnog grada Crne Gore. Njegov rad i nekoliko mandata pratile su razne kontroverze.

Pojedini sudski sporovi odavno su presuđeni na štetu grada Podgorice. Opozicija očekuje da Mugoša nikako ne može izbjeći odgovornost ni za to ni za druge nezakonite poslove.

Mugoša nije više član Predsjedništva DPS-a, a nije ni poslanik, pa nema imunitet. Upućeni tvrde da više nije miljenik vrha DPS-a. A nagomilalo se previše sudskih i ostalih sporova u koje je umiješan.

Da li je predosjetio da mu ni sudstvo više nije naklonjeno, pa je krenuo u preventivni napad? Za početak protiv anonimnog predsjednika nepoznatog suda.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo