Povežite se sa nama

MONITORING

Koje Šarićeve tajne zna

Objavljeno prije

na

Da li se steže obruč oko jednog od najtraženijih bjegunaca, Darka Šarića, optuženog da je narko-bos na Balkanu, pa i šire? Protiv njega se u Srbiji optužnice. Mediji su prenijeli da je podignuta i četvrta, ovoga puta za krijumčarenje 990 kilograma kokaina iz Brazila. Znak da Šariću stvari ne idu kako treba može biti i to što se Draško Vuković (34) iz Berana, njegova desna ruka predao srpskom pravosuđu poslije godinu dana skrivanja.

Vuković, se oko devet sati pojavio u zgradi Posebnog odjeljenja beogradskog Višeg suda. Na prijavnici je rekao kako se zove, da bi zatim tražio da ga primi predsjednik Odjeljenja, sudija Velimir Lazović.

MUP Srbije o predaji i o toku pregovora nije bio obaviješten. U toku je istraga na koji način i kad je ušao u Srbiju. Prema nezvaničnim informacijama, Vuković je poslije predaje tražio da se u javnost neko vrijeme ne izlazi sa ovom informacijom, kako bi se obezbijedila njegova porodica.

Prema Novostima Vuković je sve vrijeme bio u Crnoj Gori. Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao taj list, crnogorska policija je imala saznanja da su u toku pregovori između Vukovića i nadležnih iz srpskog pravosuđa. Drugi mediji pišu kako se od momenta raspisivanja potjernice, Vuković najvjerovatnije krio na Kosovu i u Albaniji. Moguće je i da je bio u kontaktu sa ostalim pripadnicima klana koji su u bjekstvu.

Draško Vuković je sedmooptuženi u optužnici za šverc kokaina iz Južne Amerike i Italije u kojoj se pored njega i Šarića tereti još 18 osoba. Tužilaštvo tvrdi da je Vuković sa ostalim članovima klana, putovao u Južnu Ameriku, gdje su iznajmljivali stanove i prostore za skladištenje kokaina. On je oslovljavan po nadimcima Beranac ili Ken.

Vuković se u februaru 2010. predao policiji u Beranama, ali je pušten, jer kao crnogorski državljanin tada nije mogao biti izručen Srbiji. Poslije potpisivanja sporazuma o izručenju državljana između Crne Gore i Srbije, u oktobru prošle godine Vukoviću se gubi trag. U Crnoj Gori je uhapšen Boris Laban, koji je Srbiji izručen u januaru ove godine. Prije dvije nedjelje on je pred Specijalnim sudom iznio odbranu u kojoj je istakao da je sa Vukovićem u septembru 2009. godine putovao u Argentinu. Tvrdio je da je tamo išao kako bi presadio kosu, a Vuković da bi se vidio sa suprugom i ćerkom koje žive u Buenos Ajresu.

Tužilac nije želio da komentariše ništa u vezi sa eventualnim nuđenjem statusa svjedoka saradnika. Napomena sada već njegovog bivšeg advokata Borivoja Borovića da ,,ne zastupa svjedoke saradnike”, kao i činjenica da je Vukovićeva predaja izvedena u potpunoj tajnosti, u koju nije bilo upućeno ni rukovodstvo MUP Srbije, ukazuje na mogućnost da je tužilaštvo ušlo u dogovor koji bi Berancu obezbijedio status svjedoka saradnika.

Njegova uloga u klanu ukazuje na to da bi on mogao da otkrije detalje koji su u dosadašnjem postupku protiv Šarića ostali nejasni, a koji se odnose na kupovinu 2,1 tone kokaina koja je u oktobru 2009. godine u akciji Balkanski ratnik zaplijenjena u Urugvaju, i sa kojom je počelo razbijanje pljevaljskog narko-klana.

Vuković je bio dio ekipe koja je po nalogu Šarića, i u organizaciji Gorana Sokovića i Željka Vujanovića u Urugvaju kupila 2,1 tonu kokaina i zatim pokušala da ga prošvercuje do Evrope.

Tabloid Alo piše kako je Vuković tražio od tužilaštva slobodu i zaštitu porodice od moguće odmazde Darka Šarića, u zamjenu da otkrije narko-mrežu, kojom je rukovodio odbjegli Pljevljak.

,,Bio je primoran da se preda jer je ostao bez para, a svjestan je da tužilaštvu i sudu može da ponudi važne informacije o švercu narkotika, pošto je bio jedan od glavnih Šarićevih operativaca u Južnoj Americi. Od tužilaštva je tražio da mu na sigurno sklone supruga i maloljetno dijete u Argentini”, kazao je izvor tabloida i napomenuo kako će Beranac „propjevati” i skrovišta odbjeglih članova klana.

Navodno, Vuković ima keca u rukavu i raskrinkaće Šarićeve saradnike u Argentini i u Srbiji. U optužnici se navodi izjava jednog od glavnih organizatora, optuženog Željka Vujanovića, da Vuković najbolje od svih zna šta se radi u Argentini „Beranac mnogo više zna od svih njih jer sam ga ja sve istestirao na sastancima”, naveo je Vujanović u uputstvima članovima grupe, koji su prije dvije godine pokušali da iz Urugvaja prokrijumčare 2,1 tonu kokaina u Evropu. Vuković je o zaplijeni pošiljke na prekookeanskom brodu Maui, kao i o hapšenjima pripadnika grupe u akciji Balkanski ratnik, preko imejl adrese obavijestio okrivljenog Dragana Labudovića.

Press piše da tužilaštvo i dalje vaga koliko bi Vukovićeve informacije bile korisne za dalji tok suđenja. Izvor tog lista je napomenuo da na suđenju Darku Šariću i njegovoj grupi već postoje dva svjedoka saradnika, Nebojša Joksović i Radan Adamović, tako da je pitanje koliko bi treći svjedok mogao da pomogne tužilaštvu. ,,Teško je”, kazao je sagovornik Pressa, ,,povjerovati da on raspolaže podacima o Šarićevom kretanju, a kamoli o mjestu gdje se on skriva, a to su informacije koje bi sigurno obezbijedile status svjedoka saradnika”.

Blic, takođe, piše da je optužnica protiv Šarića veoma jaka u pogledu dokaza, već postoje dva svjedoka saradnika, tako da tužilaštvu nije potreban treći, osim ako ne ponudi nove informacije. Otuda se pretpostavlja da je Vu¬ković ponudio saznanja o događanjima koja nisu vezana samo za sudski postupak protiv Šarića i njegovih saradnika, primijetio je ovaj list.

Zvali su ga ,,Zorica Brunclik”

Draško Vuković potiče iz ugledne beranske porodice intelektualaca. Jedan je od rijetkih obrazovanih pripadnika klana Darka Šarića. Studirao je vojno-policijsku akademiju, ali je napustio i nakon toga završio fakultet za fizičku kulturu, a neki kaži i pravo. U crnogorskoj varijanti, on bi mogao biti ono što je u Beogradu bio ,,Zemunac” Vladimir Milosavljević, zvani Vlada Budala, koji je nadimak dobio od ortaka zbog toga što je jedini među njima završio visoke škole. Draško Vuković važi za izuzetno inteligentnog mladića, govori nekoliko svjetskih jezika. Bio je poznat po skupocjenim cipelama Luj Viton i rasipanju novca na pomodne detalje. U njegovom miljeu zvali su ga ,,Zorica Brunclik”. Priča se da je taj nadimak dobio od ortaka zbog sklonosti da ,,propjeva” prilikom hapšenja. Izvori Monitora tvrde da je zbog toga izvedena spektakularna akcija njegovog spašavanja iz danskog zatvora 2007. Postojala je velika vjerovatnoća da bi mogao propjevati kao što je to učinio nekoliko godina ranije u Luksemburgu, kada je odao čitavu ekipu saradnika. Da će i sada propjevati, postojali su nagovještaji prije više mjeseci. Ne treba zaboraviti da se u zatvoru nalazi i njegov brat od tetke Dragan Labudović. Upućeni vjeruju da Draško, da bi sebe spasio, neće prezati da ispriča sve, ne štedeći nikoga. Samo pitanje – koliko zna, i da li će to biti milozvučno za uši tužioca da bi mu obezbijedilo status zaštićenog svjedoka-saradnika.

Spektakularna otmica

Draško Vuković je 2007. uhapšen u Danskoj, kad je policija u automobilu u kome se nalazio pronašla dva kilograma kokaina. Kasnijim pretresom stana u kojem je boravio, pronađeno je još 36 kilograma ove droge. Pored Vukovića, uhapšeno je još nekoliko Srba, koji su, kao i on, imali pasoše Hrvatske. Nekoliko dana po hapšenju, Vuković je na spektakularan način otet iz zatvora Frederiksaund u Kopenhagenu. U ranu zoru neko je pozvonio na vrata zatvorske zgrade, a čuvara koji je otvorio dočekali su udarci pesnicama u glavu. Maskirani napadači su ga savladali, kao i nekoliko njegovih kolega i izveli Vukovića iz ćelije. Prije toga izbušili su gume na policijskim automobilima na parkingu. Nedugo zatim Vuković se pojavio u rodnim Beranama, gdje se uredno prijavio policiji, odakle je pušten. Blic piše kako bi Vuković mogao da bude i svjedok u razotkrivanju funkcionisanja Šarićevog klana u Skandinaviji.

Šarića kriju dobre veze s vlastima?

Darko Šarić za kojim su srpske vlasti raspisale Interpolovu potjernicu, već se dvije godine uspješno skriva od policije. Iako su stizale dojave da je viđan u Crnoj Gori, Švajcarskoj, Južnoj Africi, Latinskoj Americi i Albaniji, Kosovu… Božo Spasić, nekadašnji operativac Službe državne bezbjednosti, kazao je za Alo kako misli da će Šarić biti uhapšen tek kada padnu pojedinci sa vrha vlasti u Srbiji i Crnoj Gori kojima hapšenje narko-bosa nije u interesu. ,,On neće biti uhapšen sve dok neko od visokih funkcionera ne bude procesuiran i priveden. Kada padnu pojedinci iz ove dvije vlade koji su povezani sa Šarićem, pašće i on. Njega štite i visoki službenici iz bezbjednosnih struktura, tako da su ove predaje njegovih saradnika obična fasada. Moguće je da se Šarić krije i u Beogradu, jer je to najzgodnije mjesto za skrivanje, a da ga za to vrijeme traže po Latinskoj Americi”, kazao je Spasić, napominjući da se najtraženiji narko-bos može kamufliran prošetati i po beogradskim Terazijama, a da ga niko ne prepozna, jer je ,,možda pustio bradu i ošišao se na ćelavo”. ,,Sjetite se samo da je Radovan Karadžić skrivao u Beogradu dok ga je tražio cio svijet, da se Milorad Ulemek Legija predao u svojoj kući na Košutnjaku, a članovi zemunskog klana, u vrijeme najveće potrage za njima, po nekoliko mjeseci skrivali u Beogradu,” podsjetio je bivši obavještajac. Spasić ističe da Šarića traži ogroman službeno-bezbjednosni aparat – Odjelenje za borbu protiv narkotika Sjedinjenih Američkih Država, policije Italije, Slovenije, Hrvatske i drugih država, ali da nije siguran da li zaista žele da ga pronađu. ,,Kada su u pitanju Amerikanci i njihova služba, javnost treba da zna da oni vrlo vjerovatno stoje iza zaštite Šarića, jer DEA zapravo 70-80 procenata svojih informacija vuče iz nekog saradničkog odnosa sa akterima u poslovima s drogom”.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo