Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kokain i štampa

Objavljeno prije

na

Darko Šarić, koji je već mjesecima na Interpolovoj potjernici iz Srbije, poslao je javnosti početkom jula pismo u kome je nagovijestio da je zahvaljujući poslu sa srbijanskim lancem kioska Štampa, uspješan biznismen koji je znao šta da kupi i preproda, a ne lider balkanskog narko-kartela, kako su ga organi gonjenja označili. Šarić je optužen da je organizator šverca ukupno 2,7 tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu u nekoliko mahova tokom 2009. Suđenje Šariću i članovima kriminalne grupe koju on predvodi treba da počne 20. septembra u Specijalnom sudu u Beogradu. Uloga koju je Darko Šarić, imao u kupovini i prodaji najjačeg maloprodajnog lanca štampe i cigareta u Srbiji, njemu je veoma bitna. ,,Samo iz jednog posla između moje firme i jedne poznate njemačke firme, imam 30 miliona eura na svom računu”, napisao je Šarić u svom obraćanju i tvrdi da je svu imovinu uredno prijavio i legalizovao, a sada mu je sve zaplijenjeno. Kako je ovih dana objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Šarić nije jedina ličnost koja je prošla kroz vlasničku strukturu Štampe. Čini se da je dosta novca nepoznatog porijekla prošlo kroz ovu kompaniju dok je na kraju nije otkupio njemački medijski gigant WAZ. Štampa raspolaže mrežom od 550 kioska, uglavnom lociranih u Beogradu i Novom Sadu, i lancem od 50 prodavnica Just a moment. U ovim objektima dnevno pazari oko 160.000 kupaca. Firma upošljava 1.870 radnika, a kako to prikazuje finansijski izvještaj, 2009. je ostvarila prihod od blizu 8,5 milijardi dinara. Darko Šarić je postao vlasnik Štampe tokom 2006, pošto je to preduzeće kupio od porodice još jednog kontroverznog srpskog biznismena Vanje Bokana ubijenog u Atini 7. oktobra 2000. Bokana su naslijedile njegove ćerke: punoljetna Naike, kao i dvije maloljetnice, koje je zastupala Bokanova udovica Sanja Bošković, opet ćerka generala Nedeljka Boškovića, načelnika vojne obavještajne službe u Vojsci Jugoslavije 1990-ih. Za Bokana se tvrdilo da je bio jedan od pionira u poslu šverca cigareta, kao i da je u trenutku smrti bio jedan od najbogatijih Srba. Navodno je iz njegovog ,,šinjela” izašao i Stanko Subotić Cane, bliski, od pravde odbjegli, prijatelj crnogorskog premijera, kojem se u Beogradu zbog šverca cigareta sudi u odsustvu. Bokan je posljednji period života proveo u Grčkoj, u ekskluzivnom atinskom naselju Glifada odakle je upravljao poslovima i gdje je, pred ulazom u svoju vilu, ubijen iz automatskog oružja. Ubice i naručioci nikada nisu otkriveni. B o k a n o v o j  porodici je svoje mjesto u Štampa komercu prepustio rođak, Mladen Grujić, poslovni čovjek koji je, takođe u Skupštini Srbije poslanik opozicione Nove Srbije (NS), Velimira Ilića. Grujić je vlasnik mnogih firmi. Na osnovu obimne dokumentacije koju su saradnici CINS proučili, proizlazi da je 2 0 0 6 , o d Bokanovih i tadašnjeg d r ž a v n o g preduzeća Štampa cjelokupno vlasništvo sistema otkupila kompanija B o n a k e enterprajz limitid sa Gibraltara. Prvi ugovor sastavljen 18. aprila 2006, kojim je preuzeta trećina udjela u Štampi, a u ime Bonakea, potpisao je lično Darko Šarić, koji se u tom periodu već preselio u Srbiju, dobio državljanstvo i prijavljeno je živio u Beogradu. Nakon ovog ugovora, Šarić se više ne pojavljuje u spisima i sva ostala dokumenta će potpisivati ljudi koji će početkom ove godine biti uhapšeni i označeni kao njegovi saradnici u pranju novca. Posljednji ugovor od 15. novembra 2007, kojim je preuzeto kompletno vlasništvo Štampe, potpisao je Nebojša Jestrović, sa pozicije direktora Bonakea. Jestrović, takođe rođen u Pljevljima, učestvovao je u najbitnijim Šarićevim investicijama u srpsku privredu. Jestrović se nedavno predao srpskoj policiji i određen mu je pritvor, a država je sredinom aprila zaplijenila kupljene hotele. Da li je Šarić bio opčinjen biznisom distribucije štampe ili je i ovaj posao vidio kao zgodnu priliku da opere veliku količinu novca, za CINS ostaje za sada nepoznato. Šarić će u narednim godinama nastaviti ono što je započeo sa Bokanovima, otkupljivati kompanije i preuzimati poslove ljudi koji su se našli ili pod istragama ili u finansijskim problemima, kao što su Antun Stanaj, Mile Jerković i već pomenuti Stanko Subotić. Stanaju, suvlasniku podgoričkog Rokšpeda, koji je u septembru 2007. u Beogradu uhapšen zbog šverca cigareta, u toku je suđenje u glavnom gradu Srbije. Jerković, svojevremeno jedan od najvećih privatnih zemljoposjednika u Vojvodini, bio je Šarićev poslovni partner, a navodno sada sarađuje sa državom u slučaju odbjeglog Pljevljaka. U Štampi se Šarić nije dugo zadržao i već za godinu dana je svoj distributivni lanac prodao njemačkoj medijskoj grupaciji WAZ, koja je malo prije toga izašla iz vlasništva konkurentske distributivne mreže Future plus Stanka Subotića. Preuzimanje Štampa sistema trajalo je godinu dana… Piter Lange, logističar i član uprave WAZ-a je izabran da vodi pregovore o prodaji. Odluku o njegovom imenovanju na mjesto prvog čovjeka Štampe potpisao je, u ime akcionara Bonakea, bivši policajac i advokat Andrija Krlović, koji će biti uhapšen 9. marta ove godine zbog umiješanosti u pranje novca za Darka Šarića, prije svega kroz privatizovano preduzeće Mitrosrem. Piter Lange je rekao za CINS da jeste čudno to da je u istom trenutku on bio direktor, a Šarić vlasnik firme, ali da nije primao nikakva naređenja od njih i da je samo on odlučivao. Nakon ovog poslovnog poduhvata, Šarić je ostao bez ikakvog udjela u vlasništvu i kontrole nad Štampom. Ali, u narednim godinama će početi sa još krupnijim ulaganjima… U pismu koje je, navodno, Šarić lično sastavio i poslao početkom jula, porijeklo cjelokupne svoje imovine pokušava opravdati upravo ovim poslom koji je sklopio sa WAZ-om. No, CINS primjećuje da Šarić u tom pismu ne navodi otkuda mu novac kojim je Štampu otkupio od Bokanovih. Upisan kapital Štampa sistema u trenutku prodaje iznosio je malo više od četiri miliona eura, novčanog i nenovčanog kapitala. Međutim, u potencijalu, računajući na samu mrežu prodajnih mjesta i konkurenta Futuru plus koji je upao u bankrot i nalazi  se pred gašenjem, firma je vredjela mnogostruko više. Može se reći da su i Darko Šarić i WAZ prošli veoma dobro u ovom poslu, svako iz svojih interesa, konstatovao je CINS.

Ko je iznad Šarića

Lazar Janković, zamjenik šefa Službe za borbu protiv organizovanog kriminala Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije je nedavno saradnicima CINS kazao kako ne može da tvrdi kolike su dimenzije kriminalne organizacije kojoj je na čelu Darko Šarić. Takođe, ni da li postoji još neko iznad njega, s obzirom da u Crnoj Gori postoje kriminalci koji su daleko važniji od Darka Šarića bez kojih teško šta može da se uradi u Crnoj Gori, a da oni nemaju nekog interesa u tome. ,,To pitanje je još uvijek otvoreno i mislim da ta vertikala nije zatvorena,” kazao je ovaj policajac. Janković je podsjetio na izjavu predsjednika Opštine Pljevlja da on čak i da zna gdje se krije Darko Šarić to ne bi otkrio. ,,Po količini volje jedne države da se neke stvari riješe možemo procijenjivati koliko je ta država otporna na organizovani kriminal!”, zaključio je Janković.

Sklonost medijima

Štampa sistem nije jedina kompanija čija je aktivnost povezana sa medijima a u koju je Darko Šarić plasirao svoj novac, pokazuju podaci poslovnih arhiva Srbije i Crne Gore. Na čelo upravnog odbora glavnog konkurentskog preduzeća, Future plus, marta 2009. je imenovan Jestrović, Šarićev saradnik u privatizacijama preduzeća u Srbiji. Ovo postavljanje je od strane dijela javnosti protumačeno kao Subotićevo prepuštanje lanca kioska Šariću. Prema toj teoriji, Subotić je tada već bio oslabljen zbog istrage koja se protiv njega vodi i u strahu od zapljene imovine, a Šarić je bio pun novca koji je morao negdje plasirati, te je objeručke prihvatio da kupi Futuru plus. Ova poslovna veza se nalazi pod istragom tužilaštva. Što se tiče štampanih izdanja, koliko je sada poznato, Šarić je imao udjela u dva lista. Udio u podgoričkom dnevniku Pobjeda, koji je u većinskom državnom vlasništvu, iznosio je oko 2,5 odsto akcija u 2009. Akcije su držali Šarićeva firma Mat kompani, koja godinama dominira privrednim životom Pljevalja, i njegov saradnik Jovica Lončar. Novija lista akcionara pokazuje da je Lončar napustio svoj udio. U Srbiji su Svetlana Ceca Šarić, atraktivna manekenka i supruga Darkovog rođenog brata Duška, i Naike Bokan zajedno osnovale Code magazin u junu prošle godine. Magazin je pratio dešavanja na domaćoj džet-set sceni, a prestao je izlaziti neposredno nakon raspisivanja potjernice za Šarićem. Dvije štamparije se mogu vezati za Šarića i njegov klan. To su BMG-MN i MN štamparija, osnovani u Beogradu 2005. i 2006, a vlasnici su Nebojša Joksić i Miloš Nikolić, obojica optuženi 12. aprila ove godine da su kao članovi Šarićevog klana bili direktno uključeni u trgovinu kokainom.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo