Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kokain i štampa

Objavljeno prije

na

darkosaric

Darko Šarić, koji je već mjesecima na Interpolovoj potjernici iz Srbije, poslao je javnosti početkom jula pismo u kome je nagovijestio da je zahvaljujući poslu sa srbijanskim lancem kioska Štampa, uspješan biznismen koji je znao šta da kupi i preproda, a ne lider balkanskog narko-kartela, kako su ga organi gonjenja označili. Šarić je optužen da je organizator šverca ukupno 2,7 tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu u nekoliko mahova tokom 2009. Suđenje Šariću i članovima kriminalne grupe koju on predvodi treba da počne 20. septembra u Specijalnom sudu u Beogradu. Uloga koju je Darko Šarić, imao u kupovini i prodaji najjačeg maloprodajnog lanca štampe i cigareta u Srbiji, njemu je veoma bitna. ,,Samo iz jednog posla između moje firme i jedne poznate njemačke firme, imam 30 miliona eura na svom računu”, napisao je Šarić u svom obraćanju i tvrdi da je svu imovinu uredno prijavio i legalizovao, a sada mu je sve zaplijenjeno. Kako je ovih dana objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Šarić nije jedina ličnost koja je prošla kroz vlasničku strukturu Štampe. Čini se da je dosta novca nepoznatog porijekla prošlo kroz ovu kompaniju dok je na kraju nije otkupio njemački medijski gigant WAZ. Štampa raspolaže mrežom od 550 kioska, uglavnom lociranih u Beogradu i Novom Sadu, i lancem od 50 prodavnica Just a moment. U ovim objektima dnevno pazari oko 160.000 kupaca. Firma upošljava 1.870 radnika, a kako to prikazuje finansijski izvještaj, 2009. je ostvarila prihod od blizu 8,5 milijardi dinara. Darko Šarić je postao vlasnik Štampe tokom 2006, pošto je to preduzeće kupio od porodice još jednog kontroverznog srpskog biznismena Vanje Bokana ubijenog u Atini 7. oktobra 2000. Bokana su naslijedile njegove ćerke: punoljetna Naike, kao i dvije maloljetnice, koje je zastupala Bokanova udovica Sanja Bošković, opet ćerka generala Nedeljka Boškovića, načelnika vojne obavještajne službe u Vojsci Jugoslavije 1990-ih. Za Bokana se tvrdilo da je bio jedan od pionira u poslu šverca cigareta, kao i da je u trenutku smrti bio jedan od najbogatijih Srba. Navodno je iz njegovog ,,šinjela” izašao i Stanko Subotić Cane, bliski, od pravde odbjegli, prijatelj crnogorskog premijera, kojem se u Beogradu zbog šverca cigareta sudi u odsustvu. Bokan je posljednji period života proveo u Grčkoj, u ekskluzivnom atinskom naselju Glifada odakle je upravljao poslovima i gdje je, pred ulazom u svoju vilu, ubijen iz automatskog oružja. Ubice i naručioci nikada nisu otkriveni. B o k a n o v o j  porodici je svoje mjesto u Štampa komercu prepustio rođak, Mladen Grujić, poslovni čovjek koji je, takođe u Skupštini Srbije poslanik opozicione Nove Srbije (NS), Velimira Ilića. Grujić je vlasnik mnogih firmi. Na osnovu obimne dokumentacije koju su saradnici CINS proučili, proizlazi da je 2 0 0 6 , o d Bokanovih i tadašnjeg d r ž a v n o g preduzeća Štampa cjelokupno vlasništvo sistema otkupila kompanija B o n a k e enterprajz limitid sa Gibraltara. Prvi ugovor sastavljen 18. aprila 2006, kojim je preuzeta trećina udjela u Štampi, a u ime Bonakea, potpisao je lično Darko Šarić, koji se u tom periodu već preselio u Srbiju, dobio državljanstvo i prijavljeno je živio u Beogradu. Nakon ovog ugovora, Šarić se više ne pojavljuje u spisima i sva ostala dokumenta će potpisivati ljudi koji će početkom ove godine biti uhapšeni i označeni kao njegovi saradnici u pranju novca. Posljednji ugovor od 15. novembra 2007, kojim je preuzeto kompletno vlasništvo Štampe, potpisao je Nebojša Jestrović, sa pozicije direktora Bonakea. Jestrović, takođe rođen u Pljevljima, učestvovao je u najbitnijim Šarićevim investicijama u srpsku privredu. Jestrović se nedavno predao srpskoj policiji i određen mu je pritvor, a država je sredinom aprila zaplijenila kupljene hotele. Da li je Šarić bio opčinjen biznisom distribucije štampe ili je i ovaj posao vidio kao zgodnu priliku da opere veliku količinu novca, za CINS ostaje za sada nepoznato. Šarić će u narednim godinama nastaviti ono što je započeo sa Bokanovima, otkupljivati kompanije i preuzimati poslove ljudi koji su se našli ili pod istragama ili u finansijskim problemima, kao što su Antun Stanaj, Mile Jerković i već pomenuti Stanko Subotić. Stanaju, suvlasniku podgoričkog Rokšpeda, koji je u septembru 2007. u Beogradu uhapšen zbog šverca cigareta, u toku je suđenje u glavnom gradu Srbije. Jerković, svojevremeno jedan od najvećih privatnih zemljoposjednika u Vojvodini, bio je Šarićev poslovni partner, a navodno sada sarađuje sa državom u slučaju odbjeglog Pljevljaka. U Štampi se Šarić nije dugo zadržao i već za godinu dana je svoj distributivni lanac prodao njemačkoj medijskoj grupaciji WAZ, koja je malo prije toga izašla iz vlasništva konkurentske distributivne mreže Future plus Stanka Subotića. Preuzimanje Štampa sistema trajalo je godinu dana… Piter Lange, logističar i član uprave WAZ-a je izabran da vodi pregovore o prodaji. Odluku o njegovom imenovanju na mjesto prvog čovjeka Štampe potpisao je, u ime akcionara Bonakea, bivši policajac i advokat Andrija Krlović, koji će biti uhapšen 9. marta ove godine zbog umiješanosti u pranje novca za Darka Šarića, prije svega kroz privatizovano preduzeće Mitrosrem. Piter Lange je rekao za CINS da jeste čudno to da je u istom trenutku on bio direktor, a Šarić vlasnik firme, ali da nije primao nikakva naređenja od njih i da je samo on odlučivao. Nakon ovog poslovnog poduhvata, Šarić je ostao bez ikakvog udjela u vlasništvu i kontrole nad Štampom. Ali, u narednim godinama će početi sa još krupnijim ulaganjima… U pismu koje je, navodno, Šarić lično sastavio i poslao početkom jula, porijeklo cjelokupne svoje imovine pokušava opravdati upravo ovim poslom koji je sklopio sa WAZ-om. No, CINS primjećuje da Šarić u tom pismu ne navodi otkuda mu novac kojim je Štampu otkupio od Bokanovih. Upisan kapital Štampa sistema u trenutku prodaje iznosio je malo više od četiri miliona eura, novčanog i nenovčanog kapitala. Međutim, u potencijalu, računajući na samu mrežu prodajnih mjesta i konkurenta Futuru plus koji je upao u bankrot i nalazi  se pred gašenjem, firma je vredjela mnogostruko više. Može se reći da su i Darko Šarić i WAZ prošli veoma dobro u ovom poslu, svako iz svojih interesa, konstatovao je CINS.

Ko je iznad Šarića

Lazar Janković, zamjenik šefa Službe za borbu protiv organizovanog kriminala Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije je nedavno saradnicima CINS kazao kako ne može da tvrdi kolike su dimenzije kriminalne organizacije kojoj je na čelu Darko Šarić. Takođe, ni da li postoji još neko iznad njega, s obzirom da u Crnoj Gori postoje kriminalci koji su daleko važniji od Darka Šarića bez kojih teško šta može da se uradi u Crnoj Gori, a da oni nemaju nekog interesa u tome. ,,To pitanje je još uvijek otvoreno i mislim da ta vertikala nije zatvorena,” kazao je ovaj policajac. Janković je podsjetio na izjavu predsjednika Opštine Pljevlja da on čak i da zna gdje se krije Darko Šarić to ne bi otkrio. ,,Po količini volje jedne države da se neke stvari riješe možemo procijenjivati koliko je ta država otporna na organizovani kriminal!”, zaključio je Janković.

Sklonost medijima

Štampa sistem nije jedina kompanija čija je aktivnost povezana sa medijima a u koju je Darko Šarić plasirao svoj novac, pokazuju podaci poslovnih arhiva Srbije i Crne Gore. Na čelo upravnog odbora glavnog konkurentskog preduzeća, Future plus, marta 2009. je imenovan Jestrović, Šarićev saradnik u privatizacijama preduzeća u Srbiji. Ovo postavljanje je od strane dijela javnosti protumačeno kao Subotićevo prepuštanje lanca kioska Šariću. Prema toj teoriji, Subotić je tada već bio oslabljen zbog istrage koja se protiv njega vodi i u strahu od zapljene imovine, a Šarić je bio pun novca koji je morao negdje plasirati, te je objeručke prihvatio da kupi Futuru plus. Ova poslovna veza se nalazi pod istragom tužilaštva. Što se tiče štampanih izdanja, koliko je sada poznato, Šarić je imao udjela u dva lista. Udio u podgoričkom dnevniku Pobjeda, koji je u većinskom državnom vlasništvu, iznosio je oko 2,5 odsto akcija u 2009. Akcije su držali Šarićeva firma Mat kompani, koja godinama dominira privrednim životom Pljevalja, i njegov saradnik Jovica Lončar. Novija lista akcionara pokazuje da je Lončar napustio svoj udio. U Srbiji su Svetlana Ceca Šarić, atraktivna manekenka i supruga Darkovog rođenog brata Duška, i Naike Bokan zajedno osnovale Code magazin u junu prošle godine. Magazin je pratio dešavanja na domaćoj džet-set sceni, a prestao je izlaziti neposredno nakon raspisivanja potjernice za Šarićem. Dvije štamparije se mogu vezati za Šarića i njegov klan. To su BMG-MN i MN štamparija, osnovani u Beogradu 2005. i 2006, a vlasnici su Nebojša Joksić i Miloš Nikolić, obojica optuženi 12. aprila ove godine da su kao članovi Šarićevog klana bili direktno uključeni u trgovinu kokainom.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo