Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN BEZ PROSTORA ZA DJECU SA SMETNJAMA U RAZVOJU: Daleko od prioriteta vlasti

Objavljeno prije

na

,,Godine iza mene obilježene su ogromnim naporima i borbom da bar malo popravim zdravstveno stanje svog sina sa smetnjama u razvoju. Za to su potrebni sati vježbanja i česti odlasci kod specijalista. Nažalost, svi sa sličnim problemima u Kolašinu imaju i muku više. Ovdje nema mogućnosti da djecu ostavimo bar na nekoliko sati u nekoj ustanovi gdje bi s njima radili psihoterapeuti, logopedi, defektolozi”, priča Jelena, majka dječaka, kojem je dijagnostifikovana hemipareza.

Dječak je, kaže ona, imao problema i s govorom, pa je porodica do sada plaćala, angažujući stručnjake koji su mu pomagali da otkloni smetnje u govoru i popravi motoričke sposobnosti.

Priča svakog roditelja u Kolašinu, koji ima djete sa smetnjama u razvoju sasvim je slična. U gradu ne postoji dnevni centar namijenjen mališanima i omladini sa tom vrstom zdravstvenih problema. Postojanje takve ustanove nije prepoznato ni kao jedan od gradskih prioriteta, pa se ne pominje ni u obliku predizbornih obećanja. Najbliži dnevni centar je u susjednom Mojkovcu, ali tek par Kolašinca koristi usluge te ustanove.

,,Nije lako ni do Mojkovca, jer svakodnevno treba obezbijediti prevoz. Ja nemam auto, pa bih bio prinuđen da plaćam taksi, jer moja ćerka ne može u sredstva javnog prevoza. Mnogo bi koristilo kada bi Opština našla način da nadoknadi bar te troškove. Oni koji tamo idu, vrlo su zadovoljni, a djeca dobiju besplatno fizioteraputa, logopeda i ostale stručnjake za koje se u Kolašinu mora platiti”, priča Darko, otac djevojčice koja se vrlo teško samostalno kreće.

Roditelji kažu da se u Domu zdravlja trude da im izađu u susret, ali da, s obzirom na broj pacijenata, nije moguće obezbijediti vrijeme fizioteraputa u mjeri potrebnoj mališanima.

,,Pojedini fizioterpeuti kad ih privatno angažujemo izlaze nam u susret niskim cijenama svojih usluga. Zahvalni smo na tome, ali našem djetetu su potrebne vježbe bar tri puta dnevno. Sve je to ogroman je trošak. Jednom godišnje idemo u Institut Simo Milošević u Igalu. Toliko plaća Fond zdravstva. I to je sve. Otvaranje dnevnog centra bio bi spas za mnoge od nas”, kažu u porodici, koja već godinama ulaže mnogo i truda i novca da ,,podigne dijete na noge”.

Prema evidenciji lokalnog Udruženja roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Zvijezda oko dvadesetoro djece ima potrebu da s njima svakodnevno rade različiti stručnjaci. Nažalost, kako navode, samo mali broj njih i dobije to što je neophodno za ozbiljniji napredak. Postojanje dnevnog centra je kolašinska prijeka potreba, kažu u toj organizaciji.

,,Što prije je neophodno osmisliti način da takvu ustanovu dobije i ovaj grad. Zabrinjava što i po selima ima mnogo djece s istim problemima, a oni su još dalje od stručne pomoći. To je postalo očigledno prilikom realizacije jednog od naših projekata, kada se pedijatar dr Momčilo Vukčević potrudio da sve te roditelje obavijesti i, zahvaljujući svom autoritetu, nagovori da dovedu svoju djecu. Tada smo im obezbijedili besplatno fizioteraputa ali, nažalost, to je bilo nedovoljno”, kažu u NVO Zvijezda.

Kroz svega nekoliko projekata za koje je uspjelo da obezbijedi novac, to udruženje je pomagalo svojim članovima. Ali, tvrde, nedovoljno. Ogromnu podršku imaju od pedijatrijske službe Doma zdravlja, ali lokalne vlasti do sada nijesu imale razumijevaja za njihov rad.

,,Mi, čak, nemamo ni svoje prostorije. Dr Vukčević nam mnogo pomaže i zahvaljući njemu imamo informacije o djeci sa smetnjama u razvoju na području cijele opštine”, kažu u NVO Zvijezda.

Iz kolašinske Opštine nedavno su najavili da će u narednom periodu pokušati da nađu način i plate prevoz do Mojkovca svima kojima je potrebno. U NVO Zvijezda, pak, kažu da bi za taj novac trebalo obezbijediti prostor i plaćanje bar jednog fizioterapeuta koji bi radio s mališanima sa smetnjama u razvoju.

Prema onome što kažu u lokanoj upravi to skoro neće dočekati.

“Sada nije moguće sa sigurnošću kazati kada bi mogla početi realizacija tog projekta. Svakako za to će nam biti potrebna pomoć države. No, taj problem ćemo ozbiljno shvatiti. Do kraja godine počeće da radi dnevni boravak za stare, namjeravamo i da izradimo plan socijalne inkluzije, jako smo posvećeni brizi o najranjivijim grupama naših sugrađana. Djeca s posebnim potrebama, svakako, jesu jedna od njih”, kazali su u kolašinskoj Opštini.

U susjednom Mojkovcu još prije nekoliko godina otvoren je dnevni centar. Roditelji mojkovačkih mališana, koji iza sebe imaju godine bolne i teške borbe, kažu da im je ta ustanova omogućila i predah i utočište, iako su poodavno formirali udruženje kako bi zajednički izašli na kraj s teškoćama i lakše doprli do stručnog kadra. Centar je, tvrde, gotovo sve što treba njihovoj djeci objedinio na jednom mjestu.

Ta ustanova obezbjeđuje i besplatan prevoz djeci od kuće, odnosno škole i obrnuto. To je roditeljima još jedna olakšica i ušteda.

„Ne manje bitna od stručne pomoći je i topla atmosfera u Centru. Naša djeca su tamo prihvaćena, što je važno za njihov napredak”, kažu u tamošnjem Udruženju roditelja djece i omladine s teškoćama u razvoju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo