Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: RADNICI SPREMILI DOKAZE O NEZAKONITOJ PRIVATIZACIJI IMPREGNACIJE: Osam godina nepravde

Objavljeno prije

na

Glas predstavnika bivših radnika kolašinske Impregnacije, koja je od 2007. godine, nakon stečaja, postala vlasništvo Vektre Montenegro Dragana Brkovića, još nije dopro do nadležnih. Radnici su na osmu godišnjicu otkako su kao tehnološki višak ostali bez posla, objavili da imaju nove i nedvosmislene dokaze da je privatizacija izvedena nezakonito i pod vrlo sumnjivim okolnostima. Ono što su minulih godina slutili, sada je jasno.

Firma je, tvrde zaposleni, poklonjena Brkoviću, a podsjećaju i na činjenicu da za one koji su ostali bez posla kao tehnološki višak još nije završen socijalni program. Iako im je cilj da, prije svega, dobiju otpremnine koje im sljeduju, predstavnici zaposlenih će s pribavljenom dokumentacijom o privatizaciji, najavili su, i kod tužioca. Pozvali su nadležne organe, lokalnu i državnu vlast da im se pridruže u dokazivanju namjernog beskrupuloznog uništavanja preduzeća. Neće, kažu, odustati od nastojanja da ostvare svoje zakonsko pravo, ali i da objelodane nepoznate činjenice oko prodaje preduzeća u kojem su radili.

,,Stečaj je uveden tačno prije osma godina na zahtjev povjerioca PTP Pavić iz Valjeva, zbog duga od 2. 515 eura, dok je blokada bila 300.000 eura. Pri svemu tome, treba imati na umu činjenicu da je cjelokupna imovina preduzeća procijenjena na skoro četiri miliona eura. Nevjerovatno, ali istinito, tada je i sindikat tražio od Privrednog suda da se uvede klasični, a ne programirani stečaj. Pozivamo tadašnjeg predsjednika sindikata Gorana Šćepanovića, koji nam se nije obratio osam godina, da objasni svoje razloge za takav postupak”, kažu radnici. Za svoje tvrdnje nadležnima će ponuditi i obimnu dokumentaciju prikupljanu od 2007. godine od kako se i bore da ostvare svoja prava.

Kako kažu predstavnici radnika, način na koji je uveden stečaj ukazuje da cilj nije bio ozdravljenje kompanije i izmirenje povjerilaca, već da se, kroz nerealno smanjenju procjenu vrijednosti imovine omogući Vektri da jeftino dođe do nekretnina i opreme.

,,Na taj način Brković se domogao više od 200.000 kvadratnih metara građevinskog zemljišta. Da je sve oko stečaja već bilo dogovoreno ukazuje i činjenica da stečajni dužnik nije ni pokušao da donese plan reorganizacije, već je odmah tražen klasični stečaj.”

Predstavnici radnika tvrde da u Privrednom sudu ne postoje dokazi da je Brković ikada uplatio ni eura više od depozita za javno nedmetanje od oko 300. 000 eura. Prema kupoprodajnom ugovru, Impregnacija je Brkoviću prodata za oko 2, 83 milona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i Vektre Montenegro iz avgusta 2008. godine, piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 miliona eura, u skladu sa zaključkom Vlade br. 03-11018 od 28. decembra 2007.godine.

,,Predsjednik bjelopoljskog Privrednog suda Muzafer Hadžajlić nas je obavijestio da ne posjeduje dokumentaciju koja bi potvrdila da je kupac uplatio kupoprodajnu cijenu, umanjenu za iznos iz aneksa. Nigdje nijesmo našli ni obrazloženje za zaključak Vlade, kojim se umanjuje kupoprodajna cijena. Investicioni i socijalni program takođe su dugo bili daleko od očiju javnosti. Došli smo i do tih dokumenata i već na površan pogled jasno je da ništa nije ostvareno”, kažu zaposleni.

Oni podsjećaju i da je Brković u međuvremenu porušio hale i zgrade Impregnacije, a zemljište poravnao i pripremio za gradnju.

Građevinski objekti i zemljište na nekoliko lokacija s infrastrukturom na javnom nadmetanju za prodaju nekad uspješnog kolašinskog preduzeća procijenjeni su na svega 2,21 miliona eura. Osnovna sredstava i krupni inventar preduzeća procijenjeni su na samo 616.800 eura.

U vrijeme kada su nastojali da spriječe klasičnu prodaju Impregnacije Aleksandar Rakočević, jedan od većinskih vlasnika, tvrdio je da ,,postoji grupa koja je organizovano radila na uvođenju stečaja”. Tadašnji predsjednik Opštine Mileta Bulatović, takođe, oštro se protivio uvođenju stečaja.

Tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović zatražio je od Privrednog suda i stečajne uprave razumijevanje ,,kako bi se izbjegla prodaja”.

Radnicima je izuzetno čudno da je stečajni upravnik Milovan Ćulafić od Privrednog suda kao naknadu tražio ni manje ni više nego 23.000 eura. U obrazloženju svog zahtjeva Ćulafić je naveo da je ,,u vrlo kratkom roku od nekoliko mjeseci uspio da, i pored izuzetne složenosti i obima poslova” proda imovinu Impregnacije.

Vektra Nord, preduzeće osnovano nakon privatizacije Impregnacije, trenutno grca u problemima. Inspekcija rada je tokom kontrole krajem januara utvrdila da poslodavac zaposlenima u toj firmi duguje 23 zarade, kao i da im nije uplatio doprinose na obavezno socijalno osiguranje od jula 2010. godine. Zbog duga je u pogonima nekoliko puta isključivana struja. Fabrika ne radi od decembra prošle godine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo