Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: TUROBNA PENZIONERSKA SVAKODNEVICA: Nerealna predizborna obećanja

Objavljeno prije

na

Prema podacima iz prošle godine u Kolašinu je 1.313 penzionera, dakle više nego njihovih zaposlenih sugrađana. Potrebe i interesi te populacije, ipak, zauzimaju vrlo malo prostora u realnim planovima vlasti, i na državnom i na lokalnom nivou. Iako ne postoji precizan podatak, u Opštinskoj organizaciji penzionera tvrde da je veliki broj i samačkih staračkih domaćinstava, naročito na ruralnom području. Do njih, s vremana na vrijeme, stižu jedino volonteri Crvenog krsta. Iako u znatno boljem položaju nego njihovi vršnjaci u selima, kolašinski penzioneri tvrde da ta varoš, osim čistog vazduha, malo šta nudi pripadnicima ,,trećeg doba”. Uz ostalo, kažu, nedostaje i prostora gdje bi se moglo provesti slobodno vrijeme.

Dan im se svodi, uglavnom, na gledanje televizije ili čitanje novina. Vezani su za svoje kuće, u kafanama među omladinom, smatraju, nije im mjesto, a za taj trošak nema ni mjesta u njihovim skromnim primanjima. Znatan broj najstarijih građana Kolašina još su podstanari, a 240 ih prima invalidsku penziju. Zvanično, kaže statistika, projesečna penzija u tom gradu je 250 eura. No, veliki je broj korisnika najminimalnijeg primanja.

,,Ne mogu da kažem da se iz rukovodstva našeg udruženja nijesu trudili, tu i tamo su organizovali partije šaha, pikada ili izlete, ali to nijesu mogli svi da koriste. Osim toga, vrlo je malo tih događaja i bilo. Osim kancelarija udruženja, koje nijesu dovoljne, nemamo adekvatan prostor za druženje. Nema nas, kao što vidite, ni u predizbornim obećanjima. Kako da smo već umrli”, kaže osamdesetogodišnji sagovornik Monitora.

Njemu je, po svemu sudeći, promaklo saopštenje jedne od kolašinskih izbornih lista, u kojem su penzioneri ipak pomenuti. Predsjednica lokalne organizacije penzionera i, ujedno, kandidatkinja za odbornicu Demkratske partije socijalista Ljiljana Tatić svojim vršnjacima ovih dana obećavala je mnogo.

Ona je sigurna da će samo pobjedom DPS obećani projekat biti realizovani. A među njima je i izgradnju stambene zgrade za potrebe penzionera.

„Jedna od ključnih stavki našeg izbornog programa je briga o penzionerima. Već pravimo spisak penzionera koji su stambeno nezbrinuti. Od lokalne uprave ćemo dobiti lokaciju s infratstrukturnim priključcima, što je značajno za prvu fazu ovoga projekta u kojem će partneri biti i Udruženje penzionera Crne Gore, kao i Vlada Crne Gore s nadležnim ministarstvima”, najavila je Tatićeva.

Udruženje će u narednom periodu, tvrdi ona, posebnu pažnju posvetiti i penzionerima s najnižim primanjima, kao i onima ugroženog zdravlja.

U naredne četiri godine, obećava Tatićeva, razmišljaće se i o dnevnom centru za potrebe starih, kao i o brojnim drugim akcijama kojima bi se poboljšao standard i sigurnost pripadnika „treće dobi”. Sve to, ako pobijedi njena partija.

Penzioneri, ali i novinari, ostali su uskraćeni za odgovor na pitanje zbog čega svi ti projekti nijesu realizovani od 2006-2014 godine, kada je DPS bio na vlasti.

Da aktuelna obećanja penzionerima zvuče apsurdno doprinosi i podatak da je upravo za vrijeme vlasti te stranke, Dom penzionera umalo promijenio vlasnika, pa umjesto opštinski, postao vlasništvo Atlas banke. Naime, taj objekat, inače jedna od najstarijih i najljepših kolašinskih kuća, tadašnja vladajuća koalicija DPS-Grupa birača dala je kao zalog za jedan od brojnih kredita.

Prije pet godina tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković od lokalnog je parlamenta dobio zeleno svjetlo da potpiše ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine na objekat površine 102 kvadratna metra i pripadajuću parcelu površine 276 kvadrata kao garanciju za kratkoročno zaduženje od 70.000 eura kod Atlas banke.

,,Mi smo generacija koja je zapamtila bolji Kolašin i koja je taj grad i gradila. Bili smo radnici u uspješnim preduzećima, kojih više nema. Čini mi se da se tada više pažnje poklanjalo starijima, da su mogli kvalitetnije provesti svoje posljednje godine. Nema toga više. Sjećam se i kada je hotel Bjelasica bio pun penzionera iz drugih gradova. Sada, vidim, to vrijeme ne može se vratiti. Odmor u Kolašinu iskoristi malo naših vršnjaka. Možda bi hoteli puni ‘tuđih’ penzionera podsjetili vlast da brine o svojima”, kaže osamdesetdvogodišnji Kolašinac.

Primjeri Kolašinaca koji su završili radni vijek, a ipak, svakodnevno sebi nalaze zanimaciju koja na zadovoljavajući način ispunjava dan vrlo su rijetki. Među njima je i Desa Marković. No, njoj nije u tome pomoglo ni Udruženje penzionera niti iko iz vlasti. Ona je, kaže, sama odlučila da sebi ne dozvoli da na kraju dana pomisli kako nije trebalo ni ustajati iz kreveta. Sugrađanima je poznata po jednom od najuređenijih i najljepših dvorišta u Kolašinu, ali i po odanosti slikarskoj četkici.

Desa svakodnevno stvara ljepotu, bilo da je riječ o mjesecima bez snijega, kada radi u bašti, bilo da su to zimski dani, kada je posvećena svojim uljima na platnu.

Nije ni nju, kaže, zaobišao osjećaj praznine kada je ostavila frizerkse makaze. Međutim, nije dozvolila da to potraje dugo niti je pristala na činjenicu da je aktivan dio života završen odlaskom u penziju.

„Odjednom sam se našala pred izazovom šta dalje. Slikanje sam voljela ali se nijesam njim bavila. Na nagovor sina počela sam da slikam. I tako evo već deceniju i po. Osjećam da napredujem. Mnogo radim i posvećena sam tome pa je, valjda, bilo i za očekivati doživjeti pomake.Tako je bilo i s baštom. Mislila sam da ću uređenim dvorištem pomoći i gradu i sebi i tako je i bilo. Uzdam se u sebe i sebi popravljam kvalitet života”, kaže ova kolašinska penzionerka.

No, Desa priznaje da njeni hobiji koštaju mnogo i da ih ne može svako priuštiti. Svakog proljeća sezonu u bašti počinje, tvrdi, s najmanje 300 eura ulaganja.

Penuzioneri u Kolašinu, koji očekuju da im Udruženje ili vlasti poprave život, to neće dočekati. Gotovo je sigurno da za njih novi lokalni izbori neće značiti i sadržajnije staračke dane.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VALORIZACIJA  SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe

 

Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.

Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300  hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.

Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica  Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

,,Mi smo negdje od 2013. godine  uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.

Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.

Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.

Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja

 

„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.

Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.

Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.

Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.

Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.

,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.

Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.

U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.

„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.

Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.

A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.

Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.

Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.

,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.

                                                                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo