Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINSKA VLAST I PRVA SLOVAČKA INVESTICIJA U CRNOJ GORI: Misterija zaboravljene hidroelektrane

Objavljeno prije

na

Poslije više od šest godina, koliko postoji Koll energy, jedino javno privatno preduzeća čiji je jedan od osnivača Opština Kolašin, lokalna uprava će imati predstavnika u toj firmi. Koll energy je formiran 2009. godine sa slovačkom firmom Saliy enrgy, a zaduženo je za izgradnju male hidrolektrane Raštak na istoimenom vodotoku u donjomoračkom selu Raško. Ta mini hidrolektrana bila je prva slovačka investicija u Crnoj Gori. Ministarstvo ekonomije dalo je tom preduzeću 2010. godine rješenje o izdavanju energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane instalisane snage 624 kW. U martu 2012. godine potpisan je ugovor o koncesiji na moračkom vodotoku. Koncesija je preduzeću Koll energy dodjeljena na 30 godina.

Malo je predstavnika i bivše i sadašnje vlasti u Kolašinu, koji se mogu pohvaliti da znaju išta o tom preduzeću ili o fazi do koje je stigla izgradnja hidroelektrane. Gotovo sve je nepoznanica, od toga do koje su faze radovi stigli, kako je preduzeće do sada funkcionisalo, ko je, bar nezvanično, ispred lokalne uprave bio u kontaktu sa Slovacima… Štaviše, prije nekoliko mjeseci, predstavnici slovačke firme su nezvanično kazali novinarima da se niko od lokalnih funkcionera nikada nije interesovao za poslovanje, a nije bilo ni incijative da se imenuje predstavnik Opštine u preduzeću. Slovaci tvrde da su na tu mogućnost nekoliko puta bezuspješno podsjećali čelnike lokalne vlasti.

Čini se da većina predstavnika i bivše i aktuelne vlasti jedino zna, uostalom kao i ostali građani, da iz Raštaka još nema struje. Informaciju više nadavno im je dala i predsjednica Opštine Željka Vuksanović, koja tvrdi da je, uvidom u Centralni registar privrednih subjekata (CRPS), ustanovila da je tokom minulih šest godina vlasnički udio Opštine u Koll energy smanjen sa 20 na 15 procenata. Ona kaže da nema podataka o tome kako je do toga došlo niti ko je o tome odlučio.

Predstavnik Opštine u tom preduzeću ubuduće će biti Milomir Šubara, ekonomista i radnik u opštinskoj administraciji. Od njega se očekuje da izvršnu i zakonodavnu vlast informiše o sve onome o čemu minulih šest godina nije bilo niti jednog podatka. Prije svega, na koji način je „isparilo” pet procenata opštinskog vlasništva i ko je to sa Slovacima dogovorio.

„Odbornici, među kojima sam i ja bila, o tom preduzeću su čuli samo jednom, kad je stavljena na dnevni red odluka o formiranju društva sa ograničenom odgovornošću. Tadašnji predsjednik Opštine Mileta Bulatović je donio odluku za koju je tražio da je parlament potvrdi. Tada je učešće Opštine bilo 20 procenata i nakon toga više nikada Skupština nije obaviještena ni da li je društvo profunkcionisalo, ni šta se dešava, ni dokle se stiglo sa radovima. Na više puta postavljana odbornička pitanja nije bilo odgovora”, kaže Vuksanović.

Prema njenim riječima, jedina „dokumentacija” vezana za taj projekat, koju je ona mogla da vidi, je Službeni list u kojem je objavljena odluka o formiranju preduzeća i izvod iz CRPS-a. U Opštini, tvrdi Vuksanović, nema ništa više što se odnosi na Koll energy. Nedavno je od predstavnika slovačke firme dobila i kopirane „papire” koji se odnose na to društvo. Kopije bi, smatra Vuksanović, bilo neozbiljno smatrati kao informaciju koju treba dostavljati odbornicima. Zbog toga su predstavnici zakonodavne vlasti i ovog puta iz skupštinskih klupa otišli „u neznanju” kada je o Raštaku riječ.

„Posebno me interesuje na koji način je smanjen vlasnički dio Opštine. Na to i još mnoga pitanja oko tog društva odgovore treba da dobijemo od Šubare. Smanjenje vlasničkog dijela nije se moglo zakonito obaviti bez skupštinske odluke, to je jedino jasno. Ja sam bila odbornica minulih godina i sigurno znam da takav predlog nije dolazio na dnevni red”, tvrdi Vuksanović.

Prema nezvaničnim informacijama iz slovačke firme, vlasnički udio Opštine je umanjen prije nekoliko godina, iz, kako kaže, sagovornik Monitora, potpuno opravdanih razloga. Naime, lokalna vlast nije ispoštovala dio ugovora, tačnije, nije izgradila pristupni put. U putnu infrastrukturu su zbog toga dodatno ulagali Slovaci i to kompenzovali većim procentom u vlasničkoj strukturi.

Izvršni direktor slovačko-kolašinskog preduzeća Martin Kolesar u međuvremenu je smijenjen. Obećavao je da će do kraja ljeta 2014. godine građevinski radovi biti završeni, a struja proizvoditi već u decembru. To se nije desilo, a za sada nema zvaničnih informacija kada će Raštak proraditi.

Struje iz sela Raško je prikasnila, ali tamošnji mještani ne kriju zadovoljstvo prisustvom Slovaka u tom dijelu kolašinske opštine. Tvrde da su već imali veliku korist od firme Saliy enrgy. Selo, je kažu, djelimično oživjelo, unaprijeđena je putna infrastruktura, a u planu je i dodatno poboljšanje uslova u tom, od nadležnih, zaboravljenom dijelu Donje Morače.

Pored onoga što im je obaveza, investitor je, kaže mještanin Boro Ćetković, radio i druge poslove, koji su stvarili uslove da se nekoliko porodica odluči na gradnju kuća na imanjima koja su bili skoro zaboravili. Mehanizacija i radnici preduzeća Smokovac Raković, koje od početka izvodi radove na mini hidrocentrali Raštak zimus su čistili odrone sa puta ka jednom od zaseoka. Završeni su radovi i na proširenju puta ka seoskom groblju.

„Zbog odrona, izazvanog nevremenom, selo je zimus nekoliko dana bilo odsječeno potpuno. Slovaci su dali dozvolu izvođaču radova, pa je odron čišćen četiri dana. Proširili su put ka groblju. Otvorila nam se nova perspektiva. Neki mještani su bili angažovani da rade u pojedinim fazama projekta, pa je to bio način da dodatno zarade”, objašnjava Ćetković.

Kako kaže, Slovaci su obećali i da će uraditi dva kraka vodovoda, dužine 500 metara, odnosno jedan kilometar. Planirana je i izgradnja ribnjaka. Dogovoreno je sa investitorom da se izgradi i seoska vodenica …

„U selu su nekad postojale četiri vodenice. Sada su Slovaci obećali da će izgraditi jednu, koja će biti dovoljna za potrebe mještana. Rješavanje vodosnabdijevanja zaista bi značajno olakšalo život. Voda se do sada dovodila jazovima. Sve te najave i ono što je do sada urađeno bude interesovanje i onih koji su davno odselili i nadamo se da će ovdje uskoro biti mnogo življe. U Rašku se može vidjeti pravi primjer korektnog odnosa investitora, kakav bi trebalo da bude i na drugim mjestima”, pričaju mještani sela u kojem kuće imaju Ćetkovići, Kljajići i po jedna porodica Dulovića i Đurđevskih.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo