Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOLAŠINSKI HOTEL LIPKA NIJE VIŠE VLASNIŠTVO PRVE BANKE: Poslije Aca, Muhamed

Objavljeno prije

na

Novi vlasnik kolašinskog hotela Lipka od prije desetak dana je kompanija Silk Resort & Spa, čiji je osnivač i zastupnik izvjesni Muhamed Abdul Chowdhury, državljanin Grenade. On je prije nekoliko mjeseci u Podgorici registrovao tu firmu, a zatim i Kolašin Resort & Spa, koja će na urbanističkoj parceli Ski centra na Bjelasici graditi Hondo hotel. Prema CRPS (Centralnom registru privrednih subjekata) izvršni direktor te firme je Stefan Stojanović.

Prva banka je Lipku prodala za 6, 9 milona eura. Iz kupoprodajnog ugovora se vidi da se banka osigurala tako što je kupcu dala kredit od 4,9 miliona eura, dok će im preostalih 1,5 miliona Silk Resort & Spa uplatiti odmah. Kredit, za koji je hotel Lipka zalog, odobren je na deset godina, po kamatnoj stopi od četiri odsto na godišnjem nivou.

Prva banka je upravo preko kredita bivšeg vlasnika Lipke u toj banci preuzela 2012. godine taj elitni kolašinski hotel.

Četiri mjeseca pošto je Beppler Invesments LTD kupio od Republičkog fonda PIO objekat u izgradnji za 750.000 eura, ćerka firma Beppler Investments Montenegro uzima hipotekarni kredit od tadašnje Nikšićke banke u iznosu od 1,5 miliona eura. Sredinom 2010. godine ukupan iznos dospijeva na 4,01 milion eura.

Zbog tog duga, po osnovu neplaćenog kredita, hotel je i prešao u vlasništvo Prve banke 2012. godine, kada ga je inspekcija rada i zatvorila zbog ogromnog kašnjenja u isplati zarada zaposlenima. Hotel je procijenjen na 6,5 miliona eura, ali je bivši vlasnik Beppler Investmens Montenegro sporazumno, uprkos upozorenju notara, pristao da potpiše sporazum o poravnanju za kredit i to za čak dva miliona eura manji iznos.

Lipka, koja je prije nekoliko godina proglašena za najbolji hotel u kontinetalnom dijelu Crne Gore, u katastru se još vodi kao objekat u izgradnji i nema građevinsku dozvolu. Taj objekat, prema podacima iz kolašinskog Sekreterijata za urbanizam, nema ni upotrebnu dozvolu.

Prema kupoprodajnom ugovoru između banke i Silk Resort & Spa, hotel je prodat sa inventarom, a kupac je upoznat da je hotel trenutno pod zakupom Budvanske rivijere čiji ugovor ističe početkom decembra ove godine. Ugovoreno je da su sve obaveze i prava zakupodavca, odnosno prodavca nadalje u nadležnosti novog vlasnika.

Muhamed Abdul Chowdhury je kupovinom hotela, postao i vlasnik jedne kolašinske ulice. Naime, kupoprodajnim ugovorom između Fonda PIO i Opštine Kolašin, prije 15 godina, pored parcele na kojoj je izgrađen hotel, predata je i parcela 173/3, sve za 30.400 njemačkih maraka. Ta parcela, koja se u katastru vodi kao neplodno zemljište, iako kratka, je prometna ulica koja od skvera pored Lipke vodi ka marketu Idea i dalje prema jednom od mostova preko rijeke Svinjače.

Kolašinci su za Muhameda Abdula Chowdhury čuli u martu kada je dogovarao poslove sa Ski centrom Kolašin 1450. To preduzeće, čiji je vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović, je sa Muhamedovom Kolašin Resort & Spa potpisalo ugovore za urbanističku parcelu na kojoj je predviđena izgradnja Condo hotela, kao i za parcele na kojima se planira izgradnja prvih 13 objekata budućeg turističkog naselja na Bjelasici. Kako je tada izjavio izvršni direktor Ski centra Boban Šćepanović, u roku od 18 mjeseci će započeti izgradnja Condo hotela, prema dobijenoj građevinskoj dozvoli u skladu sa Detaljnom razradom lokaliteta Kolašin 1450 i u skladu sa Prostornim planom posebne namjene Bjelasica i Komovi.

„ Svi prihodi biće reinvestirani u Ski Resort Kolašin 1450. Nakon potpisivanja ugovora Kolašin Resort & Spa je počeo pregovore sa jednim od najvećih svjetskih lanaca u hotelskoj industriji. Naš partner je doveo predstavnika Starwood kompanije koja je, preko jedne od svojih firmi, zainteresovana da upravlja hotelom koji će se nalaziti na našem skijalištu”, rekao je Šćepanović.

On je podsjetio da Starwood Hotels & Resorts, preko svojih 10 firmi, upravlja sa preko 1.270 hotela u 100 zemalja svijeta. Brendovi u vlasništvu Starwooda, između ostalih, su i St.Regis, The Luxury Collection, W Hotels, Sheraton, Westin, Le Meridien, Triute Portfolio, Four Points by Sheraton, Aloft i Element. Dolaskom jednog od tih brenodova, kazao je Šćepanović, u Kolašinu će biti postavljeni novi standardi i otvorena nova radna mjesta .

Vlasnik Ski centra , Bećirović, je u više navrata je demantovao da je imao veze sa hotelom Lipka. Međutim, čak iako se zanemari da su bivši radnici Bećirovića zvali ,,gazda”, podaci privrednih registara daju zanimljive podatke. Firma Caldero trading ltd koja je vlasnik Ski centra u Kolašinu i čiji je Bećirović vlasnik registrovana na indentičnoj adresi kao i firma Beppler Invesments LTD koja je bila vlasnik kolašinskog hotela.

Nakon zatvaranja Lipke za kupovinu tog hotela bili su zainteresovani mnogi. Još nije zvanično saopšteno zbog čega su propali pregovori Prve banke i beogradskog biznismena Đorđija Nicovića, inače rodom Kolašinca. On je u nekoliko navrata razgovarao sa tadašnjim radnicima, koji su protestvovali, pa su zaposleni ,,navijali” da Nicović bude novi gazda. U septembru 2015. godine banka je, ipak, odlučila da Lipku da u zakup Budvanskoj rivijeri. Ta firma i dalje uspješno vodi Lipku, a možda njihov najveći doprinos je što su hotel ,,otvorili” i za Kolašince, što još nije slučaj sa Bjankom.

Budvansko preduzeće je preuzelo dio bivših radnika hotela Lipka i oni su, kako kažu, izuzetno zadovoljni uslovima pod kojima su radili. Prije toga vodili su duge i iscrpne borbe da pred sudovima naplate svoja potraživanja od poslodavaca koji se nikad nijesu pojavili. Osnovni kolašinski sud, srećom, donosio je odluke kojima su zaposleni ostvarili dio svojih prava.

Tako je na licitaciji, koju je raspisao Osnovni sud u februaru 2014. godine, inventar hotela kupila Prva banka. Prethodno je kolašinski sud odredio privremenu mjeru zabrane raspolaganja pokretnom imovinom u tom hotelu. Privremenu mjeru u okviru spora sa poslodavcem komapanijom Beppler Investments Montenegro tražili su bivši radnici tog hotela, kako bi obezbijedili svoja potraživanja. Pokretna imovina prodata je za oko 112.000 eura, odnosno trećinu od prvobitno procijenjene vrijednosti. Tom cifrom ,,pokrivena” su potraživanja 38 zaposlenih, kada je riječ o zaostalim zaradama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo