Zbog kašnjenja i malo novca za raspodjelu, iz sportskih saveza oštro kritikuju Upravu za sport i njenog direktora Marka Begovića. On uzvraća da se trudio da depolitizuje sport, suzbije korupciju i da uvede red u dodjeli sredstava. Svi se slažu da je novca za sportiste malo

Raspodjela državnog novca sportskim organizacijama kasnila je skoro četiri mjeseca. To je izazvalo buru u sportskim savezima.

Nakon što je v.d. direktor Uprave za sport i mlade Marko Begović početkom ovog mjeseca poništio odluku o dodjeli sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija i tražio da se Komisija za procjenu programa ponovo sastane, protesti su postali još glasniji.

Begović je objasnio da je za raspodjelu predviđen iznos od 3,6 miliona eura, a da je Komisija dostavila izvještaj sa predlogom u iznosu od tri miliona eura.

Članovi Komisije Anđela Bulatović i Milan Tičić podnijeli su ostavku na članstvo u Komisiji i saopštili da su ostali zatečeni kada su u javnost vidjeli da Odluka koju je potpisao Begović ne sadrži gotovo nijedan iznos koji je navedena Komisija zvanično predala Upravi.

Drama oko raspodjele novca završena je protekle nedjelje tako što je Uprava za sufinansiranje programa 38 sportskih saveza raspodijelila 3,6 miliona eura. Najviše je pripalo Rukometnom savezu 520.000, te Košarkaškom i Vaterpolo-plivačkom savezu po 500.000 eura. Crnogorski olimpijski komitet dobio je 280.000, a Paraolimpijski komitet 250.000, Odbojkaški savez 250.000, Atletski savez 200.000, Bokserski savez 130.000, Jedriličarski savez 100.000, Teniski savez 85.000, Šahovski savez 75.000…

Iz Odbojkaškog saveza, na čijem je čelu Cvetko Pajković, su saopštili da ovakvom raspodjelom nemaju novca za nastupe mlađih selekcija, te da će morati da odustanu od brojnih takmičenja. „Uprava za sport i mlade za sufinansiranje programa sportskih organizacija na ponovljenom konkursu opredijelila je Odbojkaškom savezu 250.000 eura, što je za 100.000 manje u odnosu na prvobitnu odluku“, saopštili su iz ovog saveza i poručili da je „krajnje vrijeme da se država uključi u ovu problematiku i da nađe način finansiranja sporta koji će biti izvjesniji“.

Nezadovoljnih je mnogo. U Atletskom savezu Crne Gore, čiji je predsjednik Gojko Banjević, za Monitor kažu da nijesu zadovoljni dobijenim novcem, te da on ne omogućava funkcionisanje ovog saveza. Uprava za sport i mlade bez ikakve svoje  nadležnosti, bez ikakvih osnova umiješala u rad Saveza i dodijelila sredstva koja Savez nije tražio, tvrde, i objašnjavaju da „je mimo znanja Saveza izvršena raspodjela stipendija, zamemarujući da su stipendije samo jedan dio iz programa sportista“.

U ovom Savezu optužuju Begovića da je „čitavo vrijeme od kad je došao na dužnost zamajavao sportsku javnost i svojom nestručnošću pokušavao putem pres konferencija i medija da dovede u zabludu kako je on spasilac sporta. Posebno se to odnosi na ASCG gdje je on u nekoliko navrata pokušao da bez ikakvog osnova ospori rad Saveza koji je u prošloj godini ostvario najbolje rezultate u svojoj  istoriji. Da podsjetimo, iznos sredstava koja su Savezu dodijeljena – 200.000 eura ravna su sredstvima jednog najboljeg sportiste iz regiona“.

Iz Košarkaškog saveza, kojim rukovodi Nikola Peković, za Monitor su kazali da „ozbiljan pristup i rješenja koja su kvalitetna, sistemska i dugoročna jedino mogu unaprijediti ovu materiju“, te da je „sadašnja situacija odraz i posljedica nedovoljnog prepoznavanja značaja sporta i vrhunskih rezultata na međunarodnoj sceni koje proizvodi godinama“.

Nije tajna da su sportski savezi decenijama bili pod palicom DPS funkcionera. Podsjetimo da je šef partije Milo Đukanović bio dugogodišnji predsjednik Košarkaškog saveza, Predrag Bošković je bio zadužen za ženski rukomet i tako dalje.

Na oštre kritike iz brojnih saveza zbog neblagovremene i, po njima, nedovoljne raspodjele novca, Begović za Monitor odgovara da je ona politički motivisana.

„Sport je dugo bio pod politikom i u stranačkim je kandžama. Naš cilj je depolitizacija sporta. Da pare idu sportsitima i sportskim radnicima, a ne na plate glomazne administracije sportskih saveza“.

Begović ističe da su u Upravi pažljivo proučili ranije raspodjele i da je ovo prvi put da se imaju jasni kriterijumi. „Neće biti kao do sada, pratićemo kako se troše pare jer do sada nije bilo uvida u to“.

On kaže da su Specijalnom tužilaštvu podnijeli više krivičnih prijava zbog mogućeg nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe službenog položaja, pronevjere, protiv bivšeg ministra sporta Nikole Janovića i bivšeg direktora Uprave za sport i mlade i budućeg ministra sporta Vasilija Laloševića, te NN lica.

Begović tvrdi da je ispunio cilj da se krene sa depolitizacijom i suzbijanjem korupcije i klijentelizma. Ističe: „Ove godine je izdvojeno najviše novca do sada za sportsku infrastrukturu, za 35 projekata“.

Kao negativne primjere navodi Crnogorski olimpijski komitet (COK) u kome su se izdvajanja za plate tokom godina povećavale za stotine hiljada eura. Navodi da su u programu aktivnosti za ovu godinu koji je Upravi dostavio COK od države tražene desetine hiljada eura za troškove koje 100 ili 80 odsto pokriva Međunarodni olimpijski komitet (MOK). Uz molbu  COK-a da se ukoliko Uprava podrži njihov program ne postavljaju uslovi raspolaganja sredstavima, jer, kako kažu, to nije u skladu sa Poveljom MOK-a.

„Novac koji smo dobili nije dovoljan za realizaciju planiranih, a rekao bih ni minimalnih aktivnosti jednog nacionalnog olimpijskog komiteta“, kaže za Monitor Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta. Dalje navodi da je „Uprava za sport i mlade u ugovorima predvidjela i iznose koje bi savezi trebalo da daju pojedincima i klubovima, bez obzira na dostavljene programe, čime se praktično onemogućava da neki, ne svi, savezi obavljaju svoju osnovnu djelatnost u ovoj godini. Uprava ne bi smjela da se na ovakav način miješa u nadležnosti saveza i apsolutno je nejasno koji kriterijumi su uzeti u obzir prilikom raspodjele sredstava i ovo, po meni, predstavlja ozbiljnu zloupotrebu novca poreskih obveznika“.

Monitoru su iz Košarkaškog saveza kazali da će u saradnji sa COK-om pokrenuti aktivnosti kako bi zajedničkim nastupom i konstruktivnim prijedlozima prema državnim organima, pokušali da dođu do sistemskih rješenja. „Proaktivan zajednički nastup nas iz nacionalnih saveza je vjerujemo dobar način da utičemo na donosioce odluka u budućnosti i postavimo kvalitetniji i stabilniji sistem podrške vrhunskom sportu od strane države“.

Simonović smatra da „država definitivno mora naći način da popravi sportski budžet, odnosno da nađe održivo rješenje za finansiranje sportske oblasti“. Najavljuje da će na ovu temu uskoro biti održano savjetovanje sa svim predsjednicima i generalnim sekretarima nacionalnih sportskih saveza.

Igor Tomić, predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, za Monitor kaže da su ove godine dobili rekordan budžet od svog postojanja „u iznosu od 250,000.00 eura što je za oko 25 procenata više novca u odnosu na prošlu, paraolimpijsku 2021. godinu. Time je nastavljen trend kontinuiranog rasta podrške našem pokretu, pa možemo konstatovati da smo zadovoljni opredijeljenim budžetom“. Tomić skreće pažnju da je ove godine konkurs kasnio, te da su tek prošle nedelje potpisali Ugovor sa Upravom za mlade isport „a na današnji dan još nismo dobili ni jedan cent iz budžeta. To za organizacije poput naše, u kojoj se praktikuje čak 12 sportova sa veoma zahtjvnim kalendarom što zahtjeva kontinuitet u finansiranju, predstavlja veliki problem. Period od početka godine do danas smo uspjeli da premostimo, nažalost nepopularnim mjerama pozajmicama i kreditiranjem“.

Sportski savezi nedostatak sredstava pokušavaju da nadomjeste podrškom sponzora, dotacijama, periodičnim projekatima i dovijanjima na razne druge načine.

Iz Atletskog saveza navode da je „veoma simptomatično što se nijedna državna kompanija nije javila  da sponzoriše bilo koji nacionalni savez“. I Simonović kaže da u „godini, kada smo imali Zimske olimpijske igre i zimski EYOF, a očekuju nas Mediteranske igre i ljetnji EYOF, nijesmo imali podršku domaćih kompanija, ali ovoga puta ni države, te od septembra prošle godine funkcionišemo po principu ‘snađi se’“.

Ipak, u Atletskom savezu se nadaju  da će „država iz ovog izvući pouke i da se za crnogorski sport mora opredijeliti više sredstava i iznaći se neki novi modeli dopune da li putem nekih fondova za vrhunske rezultate i nastupe na međunarodnoj sceni od akciza na duvan, alkoholna pića, gorivo, igre na sreću što se mora pod hitno pripremiti ili da se nađe neki sponzorski punkt na nivou Olimpijskog komiteta ili budućeg Ministartva sporta kako bi sportisti mogli imati veća sredstva“.

I Tomić smatra da je „raspodjeljenih 3,6 miliona evra za kompletan sistem crnogorskog sporta koji podrazumjeva COK, POK i nacionalne sportske saveze izuzetno malo. Činjenica da su aplikanti na konkursu za svoje programe tražili skoro tri puta više novca dovoljno govori o tome koliko je ovo nedovoljan iznos. Iz tog razloga država mora da pronađe mehanizme za dodatnu podršku crnogorskom sportu jer je on najmanje zahtjevan a najveći crnogorski brend u svijetu“.

Sportski novinar Aleksandar Radović za Monitor kaže da „država za 16 godina nije pronašla sistemsko rješenje za (su)finansiranje sportskih organizacija“. On upozorava da je sport često korišten u promotivno-političke svrhe.

„Obaveza države morala bi da bude da u potpunosti finansira osnovne aktivnosti nacionalnih saveza naših najvažnijih sportova i pojedinaca (pripreme i učešće na najvećim takmičenjima), onih koji su prepoznati rezultatima i kao promoteri Crne Gore“, kaže Radović i upoređuje: „Ako predstavnici države imaju obavezu da prisustvuju kongresima, samitima i ostalim političkim manifestacijama organizacija čiji je Crna Gora član, te da se njihove aktivnosti finansiraju baš iz budžeta, onda je to i obaveza naših sportista, koji su, kako svi kažu, najbolji ambasadori države“.

No, kod nas je prvo da se političari podmire, a ostalima, pa i sportistima mrvice.

Predrag NIKOLIĆ