Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLIKO PARA TOLIKO I IGRE: Sport u kandžama politike

Objavljeno prije

na

Zbog kašnjenja i malo novca za raspodjelu, iz sportskih saveza oštro kritikuju Upravu za sport i njenog direktora Marka Begovića. On uzvraća da se trudio da depolitizuje sport, suzbije korupciju i da uvede red u dodjeli sredstava. Svi se slažu da je novca za sportiste malo

 

Raspodjela državnog novca sportskim organizacijama kasnila je skoro četiri mjeseca. To je izazvalo buru u sportskim savezima.

Nakon što je v.d. direktor Uprave za sport i mlade Marko Begović početkom ovog mjeseca poništio odluku o dodjeli sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija i tražio da se Komisija za procjenu programa ponovo sastane, protesti su postali još glasniji.

Begović je objasnio da je za raspodjelu predviđen iznos od 3,6 miliona eura, a da je Komisija dostavila izvještaj sa predlogom u iznosu od tri miliona eura.

Članovi Komisije Anđela Bulatović i Milan Tičić podnijeli su ostavku na članstvo u Komisiji i saopštili da su ostali zatečeni kada su u javnost vidjeli da Odluka koju je potpisao Begović ne sadrži gotovo nijedan iznos koji je navedena Komisija zvanično predala Upravi.

Drama oko raspodjele novca završena je protekle nedjelje tako što je Uprava za sufinansiranje programa 38 sportskih saveza raspodijelila 3,6 miliona eura. Najviše je pripalo Rukometnom savezu 520.000, te Košarkaškom i Vaterpolo-plivačkom savezu po 500.000 eura. Crnogorski olimpijski komitet dobio je 280.000, a Paraolimpijski komitet 250.000, Odbojkaški savez 250.000, Atletski savez 200.000, Bokserski savez 130.000, Jedriličarski savez 100.000, Teniski savez 85.000, Šahovski savez 75.000…

Iz Odbojkaškog saveza, na čijem je čelu Cvetko Pajković, su saopštili da ovakvom raspodjelom nemaju novca za nastupe mlađih selekcija, te da će morati da odustanu od brojnih takmičenja. „Uprava za sport i mlade za sufinansiranje programa sportskih organizacija na ponovljenom konkursu opredijelila je Odbojkaškom savezu 250.000 eura, što je za 100.000 manje u odnosu na prvobitnu odluku“, saopštili su iz ovog saveza i poručili da je „krajnje vrijeme da se država uključi u ovu problematiku i da nađe način finansiranja sporta koji će biti izvjesniji“.

Nezadovoljnih je mnogo. U Atletskom savezu Crne Gore, čiji je predsjednik Gojko Banjević, za Monitor kažu da nijesu zadovoljni dobijenim novcem, te da on ne omogućava funkcionisanje ovog saveza. Uprava za sport i mlade bez ikakve svoje  nadležnosti, bez ikakvih osnova umiješala u rad Saveza i dodijelila sredstva koja Savez nije tražio, tvrde, i objašnjavaju da „je mimo znanja Saveza izvršena raspodjela stipendija, zamemarujući da su stipendije samo jedan dio iz programa sportista“.

U ovom Savezu optužuju Begovića da je „čitavo vrijeme od kad je došao na dužnost zamajavao sportsku javnost i svojom nestručnošću pokušavao putem pres konferencija i medija da dovede u zabludu kako je on spasilac sporta. Posebno se to odnosi na ASCG gdje je on u nekoliko navrata pokušao da bez ikakvog osnova ospori rad Saveza koji je u prošloj godini ostvario najbolje rezultate u svojoj  istoriji. Da podsjetimo, iznos sredstava koja su Savezu dodijeljena – 200.000 eura ravna su sredstvima jednog najboljeg sportiste iz regiona“.

Iz Košarkaškog saveza, kojim rukovodi Nikola Peković, za Monitor su kazali da „ozbiljan pristup i rješenja koja su kvalitetna, sistemska i dugoročna jedino mogu unaprijediti ovu materiju“, te da je „sadašnja situacija odraz i posljedica nedovoljnog prepoznavanja značaja sporta i vrhunskih rezultata na međunarodnoj sceni koje proizvodi godinama“.

Nije tajna da su sportski savezi decenijama bili pod palicom DPS funkcionera. Podsjetimo da je šef partije Milo Đukanović bio dugogodišnji predsjednik Košarkaškog saveza, Predrag Bošković je bio zadužen za ženski rukomet i tako dalje.

Na oštre kritike iz brojnih saveza zbog neblagovremene i, po njima, nedovoljne raspodjele novca, Begović za Monitor odgovara da je ona politički motivisana.

„Sport je dugo bio pod politikom i u stranačkim je kandžama. Naš cilj je depolitizacija sporta. Da pare idu sportsitima i sportskim radnicima, a ne na plate glomazne administracije sportskih saveza“.

Begović ističe da su u Upravi pažljivo proučili ranije raspodjele i da je ovo prvi put da se imaju jasni kriterijumi. „Neće biti kao do sada, pratićemo kako se troše pare jer do sada nije bilo uvida u to“.

On kaže da su Specijalnom tužilaštvu podnijeli više krivičnih prijava zbog mogućeg nesavjesnog rada u službi, zloupotrebe službenog položaja, pronevjere, protiv bivšeg ministra sporta Nikole Janovića i bivšeg direktora Uprave za sport i mlade i budućeg ministra sporta Vasilija Laloševića, te NN lica.

Begović tvrdi da je ispunio cilj da se krene sa depolitizacijom i suzbijanjem korupcije i klijentelizma. Ističe: „Ove godine je izdvojeno najviše novca do sada za sportsku infrastrukturu, za 35 projekata“.

Kao negativne primjere navodi Crnogorski olimpijski komitet (COK) u kome su se izdvajanja za plate tokom godina povećavale za stotine hiljada eura. Navodi da su u programu aktivnosti za ovu godinu koji je Upravi dostavio COK od države tražene desetine hiljada eura za troškove koje 100 ili 80 odsto pokriva Međunarodni olimpijski komitet (MOK). Uz molbu  COK-a da se ukoliko Uprava podrži njihov program ne postavljaju uslovi raspolaganja sredstavima, jer, kako kažu, to nije u skladu sa Poveljom MOK-a.

„Novac koji smo dobili nije dovoljan za realizaciju planiranih, a rekao bih ni minimalnih aktivnosti jednog nacionalnog olimpijskog komiteta“, kaže za Monitor Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta. Dalje navodi da je „Uprava za sport i mlade u ugovorima predvidjela i iznose koje bi savezi trebalo da daju pojedincima i klubovima, bez obzira na dostavljene programe, čime se praktično onemogućava da neki, ne svi, savezi obavljaju svoju osnovnu djelatnost u ovoj godini. Uprava ne bi smjela da se na ovakav način miješa u nadležnosti saveza i apsolutno je nejasno koji kriterijumi su uzeti u obzir prilikom raspodjele sredstava i ovo, po meni, predstavlja ozbiljnu zloupotrebu novca poreskih obveznika“.

Monitoru su iz Košarkaškog saveza kazali da će u saradnji sa COK-om pokrenuti aktivnosti kako bi zajedničkim nastupom i konstruktivnim prijedlozima prema državnim organima, pokušali da dođu do sistemskih rješenja. „Proaktivan zajednički nastup nas iz nacionalnih saveza je vjerujemo dobar način da utičemo na donosioce odluka u budućnosti i postavimo kvalitetniji i stabilniji sistem podrške vrhunskom sportu od strane države“.

Simonović smatra da „država definitivno mora naći način da popravi sportski budžet, odnosno da nađe održivo rješenje za finansiranje sportske oblasti“. Najavljuje da će na ovu temu uskoro biti održano savjetovanje sa svim predsjednicima i generalnim sekretarima nacionalnih sportskih saveza.

Igor Tomić, predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, za Monitor kaže da su ove godine dobili rekordan budžet od svog postojanja „u iznosu od 250,000.00 eura što je za oko 25 procenata više novca u odnosu na prošlu, paraolimpijsku 2021. godinu. Time je nastavljen trend kontinuiranog rasta podrške našem pokretu, pa možemo konstatovati da smo zadovoljni opredijeljenim budžetom“. Tomić skreće pažnju da je ove godine konkurs kasnio, te da su tek prošle nedelje potpisali Ugovor sa Upravom za mlade isport „a na današnji dan još nismo dobili ni jedan cent iz budžeta. To za organizacije poput naše, u kojoj se praktikuje čak 12 sportova sa veoma zahtjvnim kalendarom što zahtjeva kontinuitet u finansiranju, predstavlja veliki problem. Period od početka godine do danas smo uspjeli da premostimo, nažalost nepopularnim mjerama pozajmicama i kreditiranjem“.

Sportski savezi nedostatak sredstava pokušavaju da nadomjeste podrškom sponzora, dotacijama, periodičnim projekatima i dovijanjima na razne druge načine.

Iz Atletskog saveza navode da je „veoma simptomatično što se nijedna državna kompanija nije javila  da sponzoriše bilo koji nacionalni savez“. I Simonović kaže da u „godini, kada smo imali Zimske olimpijske igre i zimski EYOF, a očekuju nas Mediteranske igre i ljetnji EYOF, nijesmo imali podršku domaćih kompanija, ali ovoga puta ni države, te od septembra prošle godine funkcionišemo po principu ‘snađi se'“.

Ipak, u Atletskom savezu se nadaju  da će „država iz ovog izvući pouke i da se za crnogorski sport mora opredijeliti više sredstava i iznaći se neki novi modeli dopune da li putem nekih fondova za vrhunske rezultate i nastupe na međunarodnoj sceni od akciza na duvan, alkoholna pića, gorivo, igre na sreću što se mora pod hitno pripremiti ili da se nađe neki sponzorski punkt na nivou Olimpijskog komiteta ili budućeg Ministartva sporta kako bi sportisti mogli imati veća sredstva“.

I Tomić smatra da je „raspodjeljenih 3,6 miliona evra za kompletan sistem crnogorskog sporta koji podrazumjeva COK, POK i nacionalne sportske saveze izuzetno malo. Činjenica da su aplikanti na konkursu za svoje programe tražili skoro tri puta više novca dovoljno govori o tome koliko je ovo nedovoljan iznos. Iz tog razloga država mora da pronađe mehanizme za dodatnu podršku crnogorskom sportu jer je on najmanje zahtjevan a najveći crnogorski brend u svijetu“.

Sportski novinar Aleksandar Radović za Monitor kaže da „država za 16 godina nije pronašla sistemsko rješenje za (su)finansiranje sportskih organizacija“. On upozorava da je sport često korišten u promotivno-političke svrhe.

„Obaveza države morala bi da bude da u potpunosti finansira osnovne aktivnosti nacionalnih saveza naših najvažnijih sportova i pojedinaca (pripreme i učešće na najvećim takmičenjima), onih koji su prepoznati rezultatima i kao promoteri Crne Gore“, kaže Radović i upoređuje: „Ako predstavnici države imaju obavezu da prisustvuju kongresima, samitima i ostalim političkim manifestacijama organizacija čiji je Crna Gora član, te da se njihove aktivnosti finansiraju baš iz budžeta, onda je to i obaveza naših sportista, koji su, kako svi kažu, najbolji ambasadori države“.

No, kod nas je prvo da se političari podmire, a ostalima, pa i sportistima mrvice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo