Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOMBINAT ALUMINIJUMA I DALJE U BUDŽETU: Restlovi pljačke

Objavljeno prije

7 godina

na

dejan-mijovic-rade-bojovic

Vlada smatra da je Crna Gora iz posla sa CEAC-om i En+ grupom Olega Deripaske izašla kao oštećena stranka, ponovio je u utorak u parlamentu ministar ekonomije Vladimir Kavarić, navodeći kako je u započetom postupku arbitraže ,,Vlada izabrala pravnog savjetnika – međunarodnu advokatsku kuću sa sjedištem u Austriji”. Ni riječ više.

To je trebalo da bude odgovor na pitanje o dometima i troškovima koje je država imala po osnovu arbitražnih postupaka koji bi poreske obveznike, u slučaju najgoreg raspleta, mogli koštati više od 700 miliona eura.

Kavarić je u parlamentu gostovao tokom ovonedjeljne rasprave o Kombinatu aluminijuma. Na dnevnom redu bili su svi skupštinski zaključci vezani za prošlost i budućnost KAP-a o koje su se – uz poneki izuzetak – oglušile vlade Mila Đukanovića i Igora Lukšića.

Praktično u isto vrijeme zvaničnici građanskog pokreta URA Rade Bojović i Dejan Mijović spočitali su Vladi da u tajnosti drži detalje o arbitražnim postupcima sa kiparskim CEAC-om i En+ grupom sa Britanskih djevičanskih ostrva (zbog KAP-a), odnosno sa holandskim MNSS i Recupero Credito Acciaio (povod: Željezara u Nikšiću).

Prema podacima do kojih su došli u URA, trenutno se protiv države Crne Gore vode tri arbitražna postupka (dva za KAP i jedan za Željezaru) uz ukupan odštetni zahtjev od blizu milijardu eura. ,,Očigledno je da se Vlada trudi da ispod tepiha drži informacije o ovim postupcima”, kaže potpredsjednik URA Rade Bojović, ,,ali i sama činjenica da se ušlo u postupak arbitraže, da je angažovan arbitar, pravni savjetnici i finansijski vještaci govori da je realna opasnost da ishod neke od ovih arbitraža bude nepovoljan po Crnu Goru”. Brajović naglašava kako bi plaćanje odštete od samo 10-20 odsto onoga što na arbitraži zahtijevaju nekadašnji ,,strateški partneri” državu gurnulo u višegodišnje probleme.

,,Vlada i njeni predstavnici nemaju interes da se objelodani puna istina o poslovanju KAP-a i nastalim štetama koje se arbitražom žele prevaliti na teret poreskih obveznika”, kaže koordinator URA za ekonomsku politiku i EU integracije Dejan Mijović. On smatra da se nepovoljan ishod arbitražnih postupaka može preduprijediti tako što bi se javnosti, tribunalu predočila puna istina o nezakonitim radnjama CEAK-a i njegovih pomagača. ,,Do te istine se može doći uz pomoć specijalizovanih eksperata i dobrih poznavalaca globalnog poslovanja multinacionalnih kompanija u sektoru aluminijuma, koji bi imali potpunu nezavisnost u radu, uključujući i od Vlade, kao i pristup svoj raspoloživoj dokumentaciji i donosiocima odluka u KAP-u”.

Mijović za Monitor objašnjava kako to ne bi morao biti skup aranžman: ,,Ovdje ima toliko korupcije da bi oni vjerovatno pristali da rade samo za proviziju od nezakonitosti i korupcije koju bi uspjeli da dokažu, a koji bi Crnoj Gori omogućili da pobjedi u arbitražnom sporu od skoro milijardu eura”.

O revizorima se govorilo i u parlamentu. Iz redova opozicije Vladi i Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) zamjereno je što nijesu ispunili nalog Skupštine i uradile mjerodavnu reviziju poslovanja KAP-a. Makar od potpisivanja Ugovora o poravnanju koji su CEAC i Vlada potpisali u novembru 2009. godine. Ako je već nacionalni interes bilo to da se sakrije kako su sa KAP-om prethodnih 15-20 godina poslovali Vektra Dragana Brkovića i švajcarski Glenkor.

Vladi je zamjereno i to što je ignorisala nalog parlamenta i odbila da angažuje stručnjake koji bi uradili studiju o budućnosti aluminijske industrije u Crnoj Gori.

,,Vlada je suspendovala parlamentarnu demokratiju i nije realizovala zaključke parlamenta pošto bi oni poremetili privatni ugovor Mila Đukanovića i Olega Deripaske”, ustvrdio je koordinator DF Nebojša Medojević, ,,Zato Vlada nije smjela da raskine ugovor sa CEAC-om iako su bile ispunjene raskidne klauzule iz kupoprodajnog ugovora. Umjesto toga prekršili su ugovor o poravnanju uvodeći stečaj u KAP i zato građanima nad glavom visi arbitraža od 700 miliona eura”.

Iz redova Vlade i DPS-a ponavljali su da KAP danas radi bez subvencija i insistirali na tezi da je uvođenjem stečaja nestala potreba revizije ranijeg poslovanja ili analiza budućih ekonomskih kretanja. Prema tim tumačenjima, ni tražena revizija i studija održivosti aluminijske industrije nijesu urađene zbog toga što je parlament Vladi dao prekratak rok.

,,Ako želite da napravite studiju (o održivosti aluminijske industrije – prim. Monitora) morate da izdvojite sredstva, potrebno je ta sredstva planirati u budžetu Crne Gore, definisati budžetske pozicije odakle bi se sve ovo platilo, postupati po Zakonu o javnim nabavkama…”, nabrajao je poslanik DPS Zoran Jelić, insistirajući kako je Vladi za sve to ostavljeno suviše malo vremena (osam mjeseci).

Vladina dokumenta do kojih je došao Monitor pokazuju da, kada to želi, izvršna vlast može djelovati mnogo brže nego što pretpostavlja Jelić.

Samo dva dana nakon što je, 12. novembra 2013, obaviještena o pokretanju arbitražnog postupka od strane CEAC-a i En+ grupe, Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo finansija i Savjet za privatizaciju da ,,definiše model angažovanja i finasiranja pravnog konsultanta za poslove arbitražnog postupka protiv Crne Gore koje su pokrenula privredna društva MNSS i Recupero”.

Tri mjeseca kasnije Vlada odlučuje da je angažovanje pravnog savjetnika izuzeto od primjene Zakona o javnim nabavkama. Tu su se Vladini pravni eksperti pozvali na stav Zakona prema kome se on ne odnosi ,,na nabavke usluga arbitraže, sporazumnog rješavanja sporova i notarskih usluga” (član 3). Istovremeno se predlaže zaključenje ugovora sa advokatskom kućom Schonherr Rechtsanwalte GmbH iz Beča.

Već 13. marta Vlada usvaja Zaključak kojim premijerovog savjetnika i sekretara Savjeta za privatizaciju Aleksandra Tičića ovlašćuje da potpiše (već pripremljen) ugovor sa advokatskom kancelarijom iz Austrije. Istim dokumentom se Ministarstvu finansija nalaže da, „iz sredstava Tekuće budžetske rezerve” obezbijedi 350 hiljada eura za isplatu pravnog savjetnika u 2014.

Može dakle bez tendera i bez rezerve pozicije u budžetu. Samo kad na pravom mjestu gori pod nogama. Sve ovo se dešava samo nedjelju dana nakon što je 7. marta 2014. godine CEAC pokrenuo još jedan arbitražni postupak protiv Crne Gore. Ovog puta u Vašingtonu, pred Međunarodnim centrom za rješavanje međunarodnih sporova. Tim zahtjevom se Crnoj Gori spočitava da je i uvođenjem stečaja u KAP, prekršila Sporazum između SiCG i Republike Kipar o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja.

Pravi savjetnik Schonherr Rechtsanwalte potom predlaže da se arbitražni tim pojača angažovanjem finansijskog eksperta i spoljnjog pravnog savjetnika. Branko Vujović raspisuje tender na kome se za finansijskog savjetnika bira Navigant Consulting, Inc. iz Vašingtona. Dokumenta do kojih je došao Monitor pokazuju da je njihov honorar tada procijenjen na 250 do 270 hiljada eura.

Posao sa finansijskim savjetnicima zaključuje Vujović, čovjek koji je kao ministar ekonomije sa predstavnicima MNSS potpisao protokol. ,,Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge strane i druga strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji…”.

Slične „incidente prevare” bilježimo i u saradnji Vlade sa CEAC-om. Recimo ono kada je Vlada Ruse amnestirala odgovornosti za dokazano prikrivanje dobiti, čime su oštećeni država (neobračunati porez) i manjinski akcionari KAP-a.

Zašto tada nije raskinut ugovor sa CEAC?

Ministar Kavarić pokušava objasniti da ugovor nije raskinut zato što bi to zahtijevalo arbitražu i mnogo vremena. Kao da sada nemamo arbitražu. Samo što se čini da je pozicija države Crne Gore u tom postupku gora nego što bi bila da je ona pokrenula postupak za raskid ugovora.

Drugo je u igri. Poslanik Velizar Kaluđerović podsjeća na Đukanovićevu izjavu iz marta 2012: ,,Bio sam u prilici da vidim kako Rusi računaju svoja ulaganja u KAP i imam razumijevanja što oni tvrde da su u Kombinat uložili 200 miliona eura”. Ta izjava je, podsjeća Kaluđerović, od aktuelnog premijera stigla u isto vrijeme kada je Lukšićeva Vlada izašla u javnost sa računicom da je CEAC u KAP uložio 30 miliona eura, ili sedam puta manje.

„Finansijski ekspert kojeg je Vlada angažovala može pomoći da se smanje dodatni zahtjevi za naknadu štete koje je CEAC predstavio arbitražnom tribunalu, pod uslovom da za to ima podršku Vladinih predstavnika, tj. ako ovi nisu ucijenjeni zbog korupcije”, kaže za Monitor Dejan Mijović „Posao nezavisnog revizora bio bi da detaljno sveobuhvatno sagleda čijom ‘zaslugom’ su poreski obveznici već platili stotine miliona eura, ili će zbog arbitraže to dodatno morati da plate. I u kojoj mjeri je tome doprinijela korupcija.”

Da li je to mnogo?

Radnička sudba i(li) UDBA

Govoreći o uslovima u KAP-u ministar Kavarić pohvalio se kako je pitanje radničkih prava sada riješeno ,,mnogo bolje nego što je bilo”. Kontra stav obrazlagao je poslanik DF-a Janko Vučinić. On je položaj radnika u Kombinatu ilustrovao i podatkom da su nakon potpisivanja ugovora sa Unipromom Veselina Pejovića otkaz dobili predsjednici obje sindikalne organizacije koje su, prije uvođenja stečaja, bile aktivne u fabrici (Rade Krivokapić i Sandra Obradović). Ministar Kavarić je na ove primjedbe cinično podsjetio da je Vladin socijalni program (penzije ili otpremnina) još otvoren za sve koji nijesu zadovoljni uslovima rada u KAP-u. Šta da rade nakon što odu iz fabrike u kojoj su ostavili dobar dio života i zdravlje, ministar nije obrazlagao. Vučinićev koalicioni kolega Nebojša Medojević u Skupštini je saopštio kako mu ,,nije žao što su radnici, koji su bili politička vojska DPS-a sada ostali na ulici zahvaljujući vjeri u DPS”. Medojević je dodao kako je ,,svaki sindikalni funkcioner u KAP-u bio agent UDBE”, podsjećajući: ,,dolazili su ovdje da prijete opoziciji i davali podršku Milu Đukanoviću…”. Kako god, preostali radnici Kombinata skoro dvije godine rade bez stalnog zapošljenja i prava na odmor ili bolovanje. Njihov status definisan je Zakonom o stečaju i Ugovorom o poslovno- tehničkoj između KAP-a u stečaju i Uniproma. U tom dokumentu (član 5) stoji “da se radnici radno angažuju na vrijeme od 30 dana sa mogućnošću otkaza ugovora o radu ukoliko dođe do prekida procesa proizvodnje ili po zahtjevu Uniproma”. Dok god su na poslu dužni su da ,,postupaju po nalozima Uniproma”. I nadaju se da puzajući stečaj neće trajati vječno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Jula, 2022

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

4 dana

na

1 Jula, 2022

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

2 sedmice

na

24 Juna, 2022

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo