Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOMBINAT ALUMINIJUMA U STEČAJU PONOVO DRŽAVNI PROBLEM: Silom do subvencija

Objavljeno prije

na

Uniprom godinama ne plaća poreze i dorinose za radnike KAP-a u stečaju, koji se obračunavaju na račun poslodavca. To im omogućava, možda nezakonita, interpretacija Uredbe o subvencijama za zapošljavanje… Nova Vlada nije produžila važenje te Uredbe na 2021. godinu

 

Ljut, kao što to on već zna da bude, kontroverzni nikšićki biznismen  Veselin Pejović, inače vlasnik imovine nekadašnjeg Kombinata aluminijuma u Podgorici i Rudnika boksita u Nikšiću, prošle je nedjelje, u parlamentu, zaprijetio da će sebi i državi napraviti golemu finansijsku štetu.

Ukratko: njegov Uniprom će otkazati saradnju sa 600 radnika koji su, zvanično, zaposleni u Kombinatu aluminijuma u stečaju. Radnici će ostati bez zarada (nešto manje od 800 eura mjesečno, u prosjeku) a država bez desetak miliona, koliko bi mogle da vrijede njihove davno obećane otpremnine. Ugasi li Pejović aktivna postrojenja za proizvodnju i preradu aluminijuma kao što je zaprijetio, na gubitku bi moglo biti još „200 firmi i 150 prevoznika“ među kojima su i državna Luka Bar i Montekargo, dok bi ovogodišnji izvoz iz Crne Gore mogao biti manji za 250 miliona dolara.

Iz nekog razloga, Pejović i njegovi saradnici nijesu na listu potencijalnih gubitnika uvrstili Elektroprivredu i njene ćerke-firme, iako bi se one morale naći na vrhu tog popisa. Pod uslovom, naravno, da je njihov aranžman sa Unipromom zasnovan na komercijalnoj osnovi i da donosi očekivanu finansijsku korist. Ali to, izgleda, ostaje tema za neko drugo vrijeme.

U međuvremenu, traju pregovori između Uniproma, Vlade i (sve manje) sindikata. Baš i nije najjasnije šta je to toliko razljutilo Veselina Pejovića. Iako postoje neke ideje i na temu.

Od prije znamo da se Pejović ružno ljuti. Lako. I poprilično često. Samo tokom 2013, godine koja je prethodila njegovom ulasku u KAP, protiv Pejovića je podnijeto pet krivičnih prijava zbog prijetnji i pokušaja iznude.

Ljute ga poslovni partneri. ,,Iščupaću ti srce ako odmah ne dođeš u Budvu”. Ovako Pejović zakazuje poslovne sastanke, požalio se Igor Peljuhno, jedan od suinvestitora turističkog naselja Dukljanski vrtovi na Zavali. Na Jutjubu postoji snimak na kome Pejović, nakon kratkih i izgleda neuspješnih pregovara, lomi rampu na ulazu u Vrtove. Pejović je potvrdio prijetnje budvanskim investitorima ,,jer su htjeli da me prevare i promijene postignuti dogovor”. Na sudu je, prethodno, završilo i njegovo partnerstvo sa Slovencem Francom Rejmerom sa kojim je, svojevremeno, kupio rudnik Šuplja stijena u Pljevljima.

Ljute ga i kritičari. Pamtimo njegov fizički napad na poslanika Nebojšu Medojevića na beogradskom aerodromu. Pejović je na sudu, gdje je uslovno osuđen, objašnjavao da je poslanika PzP pljunuo i ošamario ,,kao što se šamaraju dijete ili žena”, jer je htio da ga unizi, a ne da mu ugrozi život. Pri tom je i obećao: ,,Gdje god ga vidim, do kraja života, ja ću da ga pljunem i ošamarim, jer je to jedna žena…”. Sreća pa se onomad nijesu sreli u Skupštini. Inače bi Pejoviću, ponovo, mogao da advokatiše i Milo Đukanović lično. Baš kao što je  tada objasnio da ,,građani poput Pejovića očekuju da ga država zaštiti, a ukoliko se to ne dogodi onda uzimaju stvar u svoje ruke”.

Tek, Pejovića više od svega ljute radnici koji traže veće plate ili više prava.

„Kao i što sami znate najteži poslovi u rudarstvu obavljaju se na kopovima gdje je veliko prisustvo silikonske prašine, javljaju se velika buka i vibracije, povećan je rizik od povređivanja, dolazi do profesionalnih oboljenja, pa shodno tome smatramo da bi u određenoj mjeri trebalo izvršiti povećanje naših zarada…“, stoji u dopisu grupe pljevaljskih rudara s početka 2012.

Umjesto tražene povišice, od Pejovića su dobili otkaz. ,,Zbog izbjegavanja opasnosti koje prijete i koje su navedene u zahtjevu – ugrožavanje zdravlja i mogućnost povređivanja – prije odlučivanja na Bordu direktora na ovaj način odgovaram na vaš zahtjev: Radnici potpisnici zahtjeva nemaju radne obaveze niti će ih rukovodstvo rudnika radno zaduživati iz razloga koji su naprijed navedeni…“.

Poslije se izvještio. Sindikalne vođe u KAP-u Sandra Obradović i Rade Krivokapić dobili su otkaz ubrzo po njegovog ulasku u Kombinat. Za svaki slučaj. Pošto se Pejović dogovorio sa Veselinom Perišićem, stečajnim upravnikom KAP-a, da Uniprom proizvodnju u fabrici održava uz angažman dijela radnika propalog giganta. Njih Pejović uzima od Perišića na zajam na određeno vrijeme. Po uslovima koje je stečajni upravnik početkom godine objasnio u pismu poslaničkom klubu koalicije Mir je naša nacija: „Radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime beneficiranog radnog staža i dr…“. Ipak, pojašnjava Perišić u tom pismu,  organizator proizvodnje (Uniprom) omogućio je da angažovani radnici ostvaruju „veći obim prava od onih koja su im garantovana Zakonom o stečaju“.

Radnici k'o radnici, pa je nekima od njih zasmetalo što od 2013. godine nijesu u prilici da odu na godišnji odmor. Najhrabriji su počeli da skupljaju potpise kolega ne bi li to pravo povratili, makar na sudu. I, začudićete se, najagilniji iz tog društva dobili su – otkaz (vidi boks). Kada ih je Veselin Pejović vidio onaj dan u Skupštini, isukao je pripremljeni govor, i bilo je što je bilo.

Čemu sav taj cirkus, pokušala je da pojasni poslanica Zdenka Popović. Od nje smo saznali da su vlade Mila Đukanovića i Duška Markovića omogućile stečajnoj upravi Kombinata, a zapravo Unipromu, da ne plaćaju dio poreza i doprinosa na zarade angažovanih radnika koji se isplaćuje na teret poslodavca. Tako država Pejoviću uštedi makar milion eura godišnje. Prvo su lokalne vlasti u Podgorici, u vrijeme Miomira Mugoše, nakon što je Uniprom kupio imovinu KAP-a taj prostor proglasile biznis zonom. Potom je vlada omogućila stečajnom upravniku KAP-a da koristi pogodnosti iz Uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, koju vlada CG od 2013. godine, krajem godine, produžava za novih 12 mjeseci.

Prema toj Uredbi, poslodavac za novozaposlene u biznis zonama može da koristi subvencije do 50 odsto „opravdanih troškova“, najduže 12 mjeseci. Takav poslodavac ne plaća: doprinos za obavezno socijalno osiguranje na zarade (doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti), doprinos za Fond rada i porez na dohodak fizičkih lica.

„Kontrolu primjene ove uredbe vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove preko Inspekcije rada i Poreska uprava“, piše u vladinom dokumentu. Međutim, Inspekcija rada se odavno proglasila nenadležnom za KAP. Možda i zato mi ne znamo koliko je država usula u KAP nakon potpisivanja Ugovora o tehničkoj saradnji između stečajne uprave i Uniproma. Ali, oni znaju.

Nova vlada nije produžila Uredbu o subvencijama. Zato, po svoj prilici, od vlasnika Uniproma slušamo ucjene i prijetnje.

 

Neophodan, nepoželjan, suvišan

Posljednjeg dana prošle godine Miroslav Jović je dobio otkaz. Zapravo, stečajni upravnik Veselin Perišić otkazao je njegov Ugovor o radu na određeno vrijeme, navodeći u Odluci kako je „prestala potreba za daljim radnim angažovanjem imenovanog“.

Jović je ubijeđen da su on i njegov doskorašnji kolega Milko Dujović ostali bez posla zbog toga što su prikupljali potpise radnika kako bi im bilo omogućeno pravo na godišnji odmor. Da potkrijepi svoje tvrdnje, Jović nam na uvid daje dokument kojim mu je, prošlog proljeća, odbijen zahtjev za plaćeno odsustvo zbog čuvanja djece mlađe od 11 godina. „Miroslav Jović je neophodno potreban za rad u KAP-u na radnom mjestu zavarivač u organizacionoj jedinici Održavanje“, stoji u Izjašnjenju Nebojše Dožića, generalnog menadžera KAP-a.

Nekoliko mjeseci kasnije, kada je pokrenuta priča o godišnjim odmorima, upravnik EMO Elektroliza Miodrag Popović mejlom obavještava menadžment Uniproma da je, „zbog reorganizacije poslova“ u toj radnoj jedinici „prestala potreba za radnim angažovanjem“ Jovića. Iz Uniproma su tu obavijest proslijedili stečajnom upravniku i ovaj je prekobrojnom čovjeku otkazao Ugovor o radu.

Prethodno je Jović, po Perišićevoj odluci, od septembra 2014. do decembra 2018, radio u KAP-u uz Ugovor o pružanju usluga, bez zdravstvenog i penzionog osiguranja. Ugovor o radu na određeno vrijeme dobio je tek nakon što su njegove poslovođe urgirale kod menadžmenta. „Moje je mišljenje da je u interesu KAP-a da sačuva ove radnike kako zbog toga što se radi o savjesnim radnicima koji su obučeni za samostalno obavljanje svojih poslova tako i zbog toga što sve teže nalazimo radnike za rad u KAP-u, a sve i da ih nađemo, moramo ih obučavati duži vremenski period da bi mogli da samostalno obavljaju radne zadatke“, stoji u dopisu koji je krajem avgusta 2018. šefovima uputio pomenuti poslovođa EMO Elektrolize Miodrag Popović.

Sami zaključite kako su savjesni i deficitarni radnici za dvije godine postali tehnološki višak u firmi koja danas broji dva do tri puta manje zapošljenih nego što je imala uoči stečaja. I koliko to ima veze sa karakterom njihovog poslodavca, zakupca, vlasnika ili što god da im dođe Veselin Pejović.

Obračun sa radnicima KAP-a se, izgleda, nastavlja. U četvrtak ujutro nam se javio Darko Vuković, radnik sa 15 godina staža u Kombinatu. Njemu je tog jutra obezbjeđenje zabranilo ulazak u fabrički krug i dolazak na radno mjesto, nakon što mu je krajem prošle nedjelje poručeno da se upravi nije svidio način na koji je on, na svom instagram profilu, komentarisao događanja na sjednici Komisije za kontrolu postupka privatizacije.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo