Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOMBINAT ALUMINIJUMA U STEČAJU PONOVO DRŽAVNI PROBLEM: Silom do subvencija

Objavljeno prije

na

Uniprom godinama ne plaća poreze i dorinose za radnike KAP-a u stečaju, koji se obračunavaju na račun poslodavca. To im omogućava, možda nezakonita, interpretacija Uredbe o subvencijama za zapošljavanje… Nova Vlada nije produžila važenje te Uredbe na 2021. godinu

 

Ljut, kao što to on već zna da bude, kontroverzni nikšićki biznismen  Veselin Pejović, inače vlasnik imovine nekadašnjeg Kombinata aluminijuma u Podgorici i Rudnika boksita u Nikšiću, prošle je nedjelje, u parlamentu, zaprijetio da će sebi i državi napraviti golemu finansijsku štetu.

Ukratko: njegov Uniprom će otkazati saradnju sa 600 radnika koji su, zvanično, zaposleni u Kombinatu aluminijuma u stečaju. Radnici će ostati bez zarada (nešto manje od 800 eura mjesečno, u prosjeku) a država bez desetak miliona, koliko bi mogle da vrijede njihove davno obećane otpremnine. Ugasi li Pejović aktivna postrojenja za proizvodnju i preradu aluminijuma kao što je zaprijetio, na gubitku bi moglo biti još „200 firmi i 150 prevoznika“ među kojima su i državna Luka Bar i Montekargo, dok bi ovogodišnji izvoz iz Crne Gore mogao biti manji za 250 miliona dolara.

Iz nekog razloga, Pejović i njegovi saradnici nijesu na listu potencijalnih gubitnika uvrstili Elektroprivredu i njene ćerke-firme, iako bi se one morale naći na vrhu tog popisa. Pod uslovom, naravno, da je njihov aranžman sa Unipromom zasnovan na komercijalnoj osnovi i da donosi očekivanu finansijsku korist. Ali to, izgleda, ostaje tema za neko drugo vrijeme.

U međuvremenu, traju pregovori između Uniproma, Vlade i (sve manje) sindikata. Baš i nije najjasnije šta je to toliko razljutilo Veselina Pejovića. Iako postoje neke ideje i na temu.

Od prije znamo da se Pejović ružno ljuti. Lako. I poprilično često. Samo tokom 2013, godine koja je prethodila njegovom ulasku u KAP, protiv Pejovića je podnijeto pet krivičnih prijava zbog prijetnji i pokušaja iznude.

Ljute ga poslovni partneri. ,,Iščupaću ti srce ako odmah ne dođeš u Budvu”. Ovako Pejović zakazuje poslovne sastanke, požalio se Igor Peljuhno, jedan od suinvestitora turističkog naselja Dukljanski vrtovi na Zavali. Na Jutjubu postoji snimak na kome Pejović, nakon kratkih i izgleda neuspješnih pregovara, lomi rampu na ulazu u Vrtove. Pejović je potvrdio prijetnje budvanskim investitorima ,,jer su htjeli da me prevare i promijene postignuti dogovor”. Na sudu je, prethodno, završilo i njegovo partnerstvo sa Slovencem Francom Rejmerom sa kojim je, svojevremeno, kupio rudnik Šuplja stijena u Pljevljima.

Ljute ga i kritičari. Pamtimo njegov fizički napad na poslanika Nebojšu Medojevića na beogradskom aerodromu. Pejović je na sudu, gdje je uslovno osuđen, objašnjavao da je poslanika PzP pljunuo i ošamario ,,kao što se šamaraju dijete ili žena”, jer je htio da ga unizi, a ne da mu ugrozi život. Pri tom je i obećao: ,,Gdje god ga vidim, do kraja života, ja ću da ga pljunem i ošamarim, jer je to jedna žena…”. Sreća pa se onomad nijesu sreli u Skupštini. Inače bi Pejoviću, ponovo, mogao da advokatiše i Milo Đukanović lično. Baš kao što je  tada objasnio da ,,građani poput Pejovića očekuju da ga država zaštiti, a ukoliko se to ne dogodi onda uzimaju stvar u svoje ruke”.

Tek, Pejovića više od svega ljute radnici koji traže veće plate ili više prava.

„Kao i što sami znate najteži poslovi u rudarstvu obavljaju se na kopovima gdje je veliko prisustvo silikonske prašine, javljaju se velika buka i vibracije, povećan je rizik od povređivanja, dolazi do profesionalnih oboljenja, pa shodno tome smatramo da bi u određenoj mjeri trebalo izvršiti povećanje naših zarada…“, stoji u dopisu grupe pljevaljskih rudara s početka 2012.

Umjesto tražene povišice, od Pejovića su dobili otkaz. ,,Zbog izbjegavanja opasnosti koje prijete i koje su navedene u zahtjevu – ugrožavanje zdravlja i mogućnost povređivanja – prije odlučivanja na Bordu direktora na ovaj način odgovaram na vaš zahtjev: Radnici potpisnici zahtjeva nemaju radne obaveze niti će ih rukovodstvo rudnika radno zaduživati iz razloga koji su naprijed navedeni…“.

Poslije se izvještio. Sindikalne vođe u KAP-u Sandra Obradović i Rade Krivokapić dobili su otkaz ubrzo po njegovog ulasku u Kombinat. Za svaki slučaj. Pošto se Pejović dogovorio sa Veselinom Perišićem, stečajnim upravnikom KAP-a, da Uniprom proizvodnju u fabrici održava uz angažman dijela radnika propalog giganta. Njih Pejović uzima od Perišića na zajam na određeno vrijeme. Po uslovima koje je stečajni upravnik početkom godine objasnio u pismu poslaničkom klubu koalicije Mir je naša nacija: „Radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime beneficiranog radnog staža i dr…“. Ipak, pojašnjava Perišić u tom pismu,  organizator proizvodnje (Uniprom) omogućio je da angažovani radnici ostvaruju „veći obim prava od onih koja su im garantovana Zakonom o stečaju“.

Radnici k'o radnici, pa je nekima od njih zasmetalo što od 2013. godine nijesu u prilici da odu na godišnji odmor. Najhrabriji su počeli da skupljaju potpise kolega ne bi li to pravo povratili, makar na sudu. I, začudićete se, najagilniji iz tog društva dobili su – otkaz (vidi boks). Kada ih je Veselin Pejović vidio onaj dan u Skupštini, isukao je pripremljeni govor, i bilo je što je bilo.

Čemu sav taj cirkus, pokušala je da pojasni poslanica Zdenka Popović. Od nje smo saznali da su vlade Mila Đukanovića i Duška Markovića omogućile stečajnoj upravi Kombinata, a zapravo Unipromu, da ne plaćaju dio poreza i doprinosa na zarade angažovanih radnika koji se isplaćuje na teret poslodavca. Tako država Pejoviću uštedi makar milion eura godišnje. Prvo su lokalne vlasti u Podgorici, u vrijeme Miomira Mugoše, nakon što je Uniprom kupio imovinu KAP-a taj prostor proglasile biznis zonom. Potom je vlada omogućila stečajnom upravniku KAP-a da koristi pogodnosti iz Uredbe o subvencijama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, koju vlada CG od 2013. godine, krajem godine, produžava za novih 12 mjeseci.

Prema toj Uredbi, poslodavac za novozaposlene u biznis zonama može da koristi subvencije do 50 odsto „opravdanih troškova“, najduže 12 mjeseci. Takav poslodavac ne plaća: doprinos za obavezno socijalno osiguranje na zarade (doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti), doprinos za Fond rada i porez na dohodak fizičkih lica.

„Kontrolu primjene ove uredbe vrši organ uprave nadležan za inspekcijske poslove preko Inspekcije rada i Poreska uprava“, piše u vladinom dokumentu. Međutim, Inspekcija rada se odavno proglasila nenadležnom za KAP. Možda i zato mi ne znamo koliko je država usula u KAP nakon potpisivanja Ugovora o tehničkoj saradnji između stečajne uprave i Uniproma. Ali, oni znaju.

Nova vlada nije produžila Uredbu o subvencijama. Zato, po svoj prilici, od vlasnika Uniproma slušamo ucjene i prijetnje.

 

Neophodan, nepoželjan, suvišan

Posljednjeg dana prošle godine Miroslav Jović je dobio otkaz. Zapravo, stečajni upravnik Veselin Perišić otkazao je njegov Ugovor o radu na određeno vrijeme, navodeći u Odluci kako je „prestala potreba za daljim radnim angažovanjem imenovanog“.

Jović je ubijeđen da su on i njegov doskorašnji kolega Milko Dujović ostali bez posla zbog toga što su prikupljali potpise radnika kako bi im bilo omogućeno pravo na godišnji odmor. Da potkrijepi svoje tvrdnje, Jović nam na uvid daje dokument kojim mu je, prošlog proljeća, odbijen zahtjev za plaćeno odsustvo zbog čuvanja djece mlađe od 11 godina. „Miroslav Jović je neophodno potreban za rad u KAP-u na radnom mjestu zavarivač u organizacionoj jedinici Održavanje“, stoji u Izjašnjenju Nebojše Dožića, generalnog menadžera KAP-a.

Nekoliko mjeseci kasnije, kada je pokrenuta priča o godišnjim odmorima, upravnik EMO Elektroliza Miodrag Popović mejlom obavještava menadžment Uniproma da je, „zbog reorganizacije poslova“ u toj radnoj jedinici „prestala potreba za radnim angažovanjem“ Jovića. Iz Uniproma su tu obavijest proslijedili stečajnom upravniku i ovaj je prekobrojnom čovjeku otkazao Ugovor o radu.

Prethodno je Jović, po Perišićevoj odluci, od septembra 2014. do decembra 2018, radio u KAP-u uz Ugovor o pružanju usluga, bez zdravstvenog i penzionog osiguranja. Ugovor o radu na određeno vrijeme dobio je tek nakon što su njegove poslovođe urgirale kod menadžmenta. „Moje je mišljenje da je u interesu KAP-a da sačuva ove radnike kako zbog toga što se radi o savjesnim radnicima koji su obučeni za samostalno obavljanje svojih poslova tako i zbog toga što sve teže nalazimo radnike za rad u KAP-u, a sve i da ih nađemo, moramo ih obučavati duži vremenski period da bi mogli da samostalno obavljaju radne zadatke“, stoji u dopisu koji je krajem avgusta 2018. šefovima uputio pomenuti poslovođa EMO Elektrolize Miodrag Popović.

Sami zaključite kako su savjesni i deficitarni radnici za dvije godine postali tehnološki višak u firmi koja danas broji dva do tri puta manje zapošljenih nego što je imala uoči stečaja. I koliko to ima veze sa karakterom njihovog poslodavca, zakupca, vlasnika ili što god da im dođe Veselin Pejović.

Obračun sa radnicima KAP-a se, izgleda, nastavlja. U četvrtak ujutro nam se javio Darko Vuković, radnik sa 15 godina staža u Kombinatu. Njemu je tog jutra obezbjeđenje zabranilo ulazak u fabrički krug i dolazak na radno mjesto, nakon što mu je krajem prošle nedjelje poručeno da se upravi nije svidio način na koji je on, na svom instagram profilu, komentarisao događanja na sjednici Komisije za kontrolu postupka privatizacije.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

U prethodnom periodu, tokom višegodišnje vladavine Demokratske partije socijalista prostor Budve devastiran je pretjeranom urbanizacijom, prekomjernim planiranim i izgrađenim kapacitetima. Cilj koji se želi postići izradom prostornog plana za područje cijele Opštine, bio je smanjenje ukupne izgrađenosti. PUP je generalno morao nešto da popravi u Budvi, da riješi sve nastale probleme, da odredi lokacije opšte namjene za izgradnju objekata od javnog značaja i objekata infrastrukture, koji su u Budvi zanemareni.

Pauza u gradnji objekata za preizgrađenu Budvu svakako je dobrodošla. Ona ne odgovara investitorima ali ni lokalnoj vlasti čiji predstavnici upozoravaju na ekonomske gubitke koje Opština trpi zbog zabrane gradnje. Ondašnji premijer Zdravko Krivokapić kazao je da procijenjena šteta za Opštinu, za godinu dana trajanja moratorijuma tokom kojeg neće moći naplatiti komunalije, iznosi oko četiri miliona eura. Opštinari ističu da je šteta daleko veća i da se mjeri desetinama miliona eura izgubljenih ne samo od komunalija nego i drugih, pridruženih privrednih i uslužnih aktivnosti koje prate građevinarstvo.

Kašnjenje PUP-a blokira izradu lokalnih planova detaljne razrade na teritoriji Opštine. Odredbom čl. 218 Zakona o planiranju prostora propisano je da se državni i lokalni planski dokumenti predviđeni prethodnim zakonom mogu izrađivati I mijenjati do donošenja plana Generalne regulacije. Odlukom o izradi PUP-a, svi lokalni planovi čija je izrada ili promjena započela, stopirani su do usvajanja strateškog plana Opštine.

Značajan dio teritorije Opštine ili nema planove ili je njihova izrada obustavljena.

Detaljnim urbanističkim planom nije pokriveno naselje Sveti Stefan. Naručen i izrađen DUP Sveti Stefan nikada nije usvojen. Nadomak elitnog istoimenog hotela godinama cvjeta bespravna gradnja, što nikoga mnogo ne zabrinjava.

Urbanistički planovi nisu donijeti za dio Jaza, Buljarice, za naselje Bijeli Do u Budvi. Obustavljen je postupak izrade Lokalne studije lokacije Lučice kod Petrovca, Urbanističkog projekta „Bijeli Rt – Galija”, izmjena i dopuna DUP-a brda Spas, izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Turistički kompleks Zavala”, DUP-a Pržno-Kamenovo, za dio „Kamenovo-Vrijesno”.  Sve je, kao i budvanska vlast, na čekanju.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo