Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krik ranjene rijeke

Objavljeno prije

na

Mir mistične rijeke Bojane, njezine flore i faune, njezine ribare, prije 20 godina naprasno su poremetile ,,nepravedne, nezaslužene i ničim izazvane sankcije” međunarodne zajednice prema ondašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Jer, preko ove rijeke i Skadarskog jezera godinama su se švercovale ogromne količine nafte i naftnih derivata iz Albanije u Crnu Goru. Nikoga tada nije brinulo što se nepažnjom krijumčara mnogo goriva izlilo u rijeku, dva puta i mazut, čije je posljedice biljni i životinjski svijet u rijeci godinama nakon toga osjećao. Iz Bojane su u tom periodu nestale poznate vrste riba, više nema znamenite staklaste jegulje, dok korito rijeke smrdi. Tome je svakako doprinijela gradnja oko 450 vikendica čiji ispusti vode direktno u rijeku. U tom miljeu više gotovo da nema prostora za ribare i njihove kućice, koje su uvijek bili simbol Bojane. Njihov broj stalno opada, drastično je opao i promet u restoranima na Bojani, ribe je takođe sve manje. Samo država i njezine institucije sve to ne vide, ne sagledavaju svoju ulogu u ovoj tužnoj priči, pa nastoje da i u ovakvoj situaciji što više zagrabe. Tako je Ministarstvo za održivi razvoj i turizam, odnosno Agencija za upravljanje morskim dobrom, odlučila da i ribari moraju za prošlu godinu plaćati povećane naknade za svoje kolibe.

Za crnogorsku vladu ribarske kućice na obalama Bojane više ne postoje. Svi imaju da plate korišćenje državnog zemljišta do 1. marta, i tačka, neumoljivi su naši zvaničnici iako znaju da je takva odluka nezakonita. Iz MANS-a su ukazali na činjenicu da ne postoji pravni osnov za naplatu bilo čega od vlasnika nelegalnih vikendica iz prostog razloga što planom na Bojani nijesu predviđeni bilo kakvi objekti.

,,Zato oporezivanje vlasnika nelegalnih objekata predstavlja neku vrstu abolicije za sve one koji su nezakonito gradili”, kaže direktor programa za urbanizam u MANS-u Dejan Milovac.

On dodaje da ne postoji elementarna politička volja da se taj problem riješi, jer bi, kako ističe, to otvorilo pitanje odgovornosti u nadležnom ministarstvu i u lokalnoj upravi Ulcinja.

Istovremeno Prostorni plan područja posebne namjene za zonu Morskog dobra prepoznaje ribarske kućice na Bojani, ali ih, dakle, svojom uredbom ne prepoznaje Ministarstvo! Time ono pokazuje da ne uvažava važeće planove, ne razumije tradiciju ovog područja, o viziji da se ne govori.

,,Dogovor o zaključivanju prvih aranžmana za dolazak gostiju u Naturističko naselje na Adi zaključili smo 1973. godine upravo u jednoj ribarskoj kolibi”, prisjeća se turistički doajen Džaudet-Džo Abazović. On tvrdi da su ribari i njihove kolibe bile magnet za turiste. ,,Svi su htjeli da se slikaju u tim kućicama, da pričaju sa ribarima i probaju frešku ribu. Neki gosti su uživali da sa ribarima idu u lov”, navodi popularni Džo.

Prema njegovim riječima, ukoliko nestanu ribarske kućice, nestaće i Ada, a Bojana zauvijek izgubiti fatalnu privlačnost za mještane, goste i posjetioce. Ali, ribari sa Bojane čak i ne traže da ne plaćaju naknadu za svoje, uglavnom, trošne kolibe, već da to bude – kao prošle godine. U prosjeku je to bilo oko 150 eura, sada bi bilo oko 400. Nadaju se da će Ministarstvo uvažiti njihove zahtjeve, koje su podržali lokalna samouprava u Ulcinju i civilni sektor.

Sudeći po reakcijama Agencije za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi, malo je izgleda da će do toga doći. Već je navedeno da će se prikupljeni novac ,,od korišćenja državnog zemljišta na Bojani uložiti uglavnom na podršku projektu izgradnje hotela Jadran na poluostrvu Suka”. Na prvi pogled može se učiniti da je ta odluka dobra, ali je otvoreno pitanje da li se radi o konfliktu interesa jer je u preduzeću Montenegrostar, koje treba da gradi taj hotel, Agencija dioničar! Nadalje, na Bojani ne postoji osnovna komunalna infrastruktura, kvalitet vode na plažama u njezinoj delti je sve lošiji, pa bi se novac koji se prikuplja na tom području (radi se o oko pola miliona eura), morao uložiti upravo tu. Tim prije što se radi o zaštićenom području, koje je veoma devastirano.

Iz Morskog dobra su saopštili da su prošle godine prikupljena sredstva od kućica na Bojani utrošena za završetak lučice Kacema, podno Starog grada. Čak nastoje javnost uvjeriti da ,,rashodi nadmašuju prihode, kao i prije godinu i dvije”. Nevjerovatno zaista, ako se zna da u protekle dvije decenije Morsko dobro nije investiralo u Ulcinj ni desetak odsto sredstava koje je ovđe prikupilo!

U čitavom ovom zamešateljstvu, kolateralna šteta je rijeka Bojana i njezin prostor koji je jedan od svega nekoliko preostalih poluotvorenih pejsaža u Evropi. Ada Bojana je najvažnije područje za zaštitu prirode u Mediteranu, koje sadrži tipičnu prirodnu obalnu vegetaciju uključujući cijelu grupu globalno ugroženih ptičijih vrsta.

Zbog svoje dvojnosti ona je pravo čudo prirode, kaže profesor Mihailo Burić. Tih dvojnosti ima četiri. Prva je što se u njezinom koritu nalazi i morska slana i slatka riječna voda. Druga dvojnost je izražena u podzemnom vodotoku rijeke. Tako danas u istom smjeru, jedan iznad drugog, prema moru, teku površinski vodotok Bojane, a na dubini od oko 10 do 15 metara podzemni vodotok te rijeke! Treća dvojnost ostvaruje se u delti Bojane. Ova se rijeka dijeli na dva dijela koji se kao posebni vodotoci ulivaju u more, dok se četvrta dvojnost ogleda u dvojnim oscilacijama vodostaja ove rijeke.

Inače, istraživanja su potvrdila da su se mlade glavate kornjače mogle naći na Adi Bojani. Maja 2002. godine viđena je odrasla ženka kako ulazi u vodu, vjerovatno nakon polaganja jaja. Zna se da polažu jaja na plažama grčkih ostrva, Libanu i Turskoj. Bila je brojna u području Mediterana, ali se sada nalazi na Crvenoj listi kao ,,ugrožena”.

Od tada niko više nije vidio glavatu kornjaču. Odavno više nema ni staklastih jegulja. Da li će ista sudbina zadesiti i preostale malobrojne ribare na Bojani?

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo