Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krik ranjene rijeke

Objavljeno prije

na

ulcinj

Mir mistične rijeke Bojane, njezine flore i faune, njezine ribare, prije 20 godina naprasno su poremetile ,,nepravedne, nezaslužene i ničim izazvane sankcije” međunarodne zajednice prema ondašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Jer, preko ove rijeke i Skadarskog jezera godinama su se švercovale ogromne količine nafte i naftnih derivata iz Albanije u Crnu Goru. Nikoga tada nije brinulo što se nepažnjom krijumčara mnogo goriva izlilo u rijeku, dva puta i mazut, čije je posljedice biljni i životinjski svijet u rijeci godinama nakon toga osjećao. Iz Bojane su u tom periodu nestale poznate vrste riba, više nema znamenite staklaste jegulje, dok korito rijeke smrdi. Tome je svakako doprinijela gradnja oko 450 vikendica čiji ispusti vode direktno u rijeku. U tom miljeu više gotovo da nema prostora za ribare i njihove kućice, koje su uvijek bili simbol Bojane. Njihov broj stalno opada, drastično je opao i promet u restoranima na Bojani, ribe je takođe sve manje. Samo država i njezine institucije sve to ne vide, ne sagledavaju svoju ulogu u ovoj tužnoj priči, pa nastoje da i u ovakvoj situaciji što više zagrabe. Tako je Ministarstvo za održivi razvoj i turizam, odnosno Agencija za upravljanje morskim dobrom, odlučila da i ribari moraju za prošlu godinu plaćati povećane naknade za svoje kolibe.

Za crnogorsku vladu ribarske kućice na obalama Bojane više ne postoje. Svi imaju da plate korišćenje državnog zemljišta do 1. marta, i tačka, neumoljivi su naši zvaničnici iako znaju da je takva odluka nezakonita. Iz MANS-a su ukazali na činjenicu da ne postoji pravni osnov za naplatu bilo čega od vlasnika nelegalnih vikendica iz prostog razloga što planom na Bojani nijesu predviđeni bilo kakvi objekti.

,,Zato oporezivanje vlasnika nelegalnih objekata predstavlja neku vrstu abolicije za sve one koji su nezakonito gradili”, kaže direktor programa za urbanizam u MANS-u Dejan Milovac.

On dodaje da ne postoji elementarna politička volja da se taj problem riješi, jer bi, kako ističe, to otvorilo pitanje odgovornosti u nadležnom ministarstvu i u lokalnoj upravi Ulcinja.

Istovremeno Prostorni plan područja posebne namjene za zonu Morskog dobra prepoznaje ribarske kućice na Bojani, ali ih, dakle, svojom uredbom ne prepoznaje Ministarstvo! Time ono pokazuje da ne uvažava važeće planove, ne razumije tradiciju ovog područja, o viziji da se ne govori.

,,Dogovor o zaključivanju prvih aranžmana za dolazak gostiju u Naturističko naselje na Adi zaključili smo 1973. godine upravo u jednoj ribarskoj kolibi”, prisjeća se turistički doajen Džaudet-Džo Abazović. On tvrdi da su ribari i njihove kolibe bile magnet za turiste. ,,Svi su htjeli da se slikaju u tim kućicama, da pričaju sa ribarima i probaju frešku ribu. Neki gosti su uživali da sa ribarima idu u lov”, navodi popularni Džo.

Prema njegovim riječima, ukoliko nestanu ribarske kućice, nestaće i Ada, a Bojana zauvijek izgubiti fatalnu privlačnost za mještane, goste i posjetioce. Ali, ribari sa Bojane čak i ne traže da ne plaćaju naknadu za svoje, uglavnom, trošne kolibe, već da to bude – kao prošle godine. U prosjeku je to bilo oko 150 eura, sada bi bilo oko 400. Nadaju se da će Ministarstvo uvažiti njihove zahtjeve, koje su podržali lokalna samouprava u Ulcinju i civilni sektor.

Sudeći po reakcijama Agencije za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi, malo je izgleda da će do toga doći. Već je navedeno da će se prikupljeni novac ,,od korišćenja državnog zemljišta na Bojani uložiti uglavnom na podršku projektu izgradnje hotela Jadran na poluostrvu Suka”. Na prvi pogled može se učiniti da je ta odluka dobra, ali je otvoreno pitanje da li se radi o konfliktu interesa jer je u preduzeću Montenegrostar, koje treba da gradi taj hotel, Agencija dioničar! Nadalje, na Bojani ne postoji osnovna komunalna infrastruktura, kvalitet vode na plažama u njezinoj delti je sve lošiji, pa bi se novac koji se prikuplja na tom području (radi se o oko pola miliona eura), morao uložiti upravo tu. Tim prije što se radi o zaštićenom području, koje je veoma devastirano.

Iz Morskog dobra su saopštili da su prošle godine prikupljena sredstva od kućica na Bojani utrošena za završetak lučice Kacema, podno Starog grada. Čak nastoje javnost uvjeriti da ,,rashodi nadmašuju prihode, kao i prije godinu i dvije”. Nevjerovatno zaista, ako se zna da u protekle dvije decenije Morsko dobro nije investiralo u Ulcinj ni desetak odsto sredstava koje je ovđe prikupilo!

U čitavom ovom zamešateljstvu, kolateralna šteta je rijeka Bojana i njezin prostor koji je jedan od svega nekoliko preostalih poluotvorenih pejsaža u Evropi. Ada Bojana je najvažnije područje za zaštitu prirode u Mediteranu, koje sadrži tipičnu prirodnu obalnu vegetaciju uključujući cijelu grupu globalno ugroženih ptičijih vrsta.

Zbog svoje dvojnosti ona je pravo čudo prirode, kaže profesor Mihailo Burić. Tih dvojnosti ima četiri. Prva je što se u njezinom koritu nalazi i morska slana i slatka riječna voda. Druga dvojnost je izražena u podzemnom vodotoku rijeke. Tako danas u istom smjeru, jedan iznad drugog, prema moru, teku površinski vodotok Bojane, a na dubini od oko 10 do 15 metara podzemni vodotok te rijeke! Treća dvojnost ostvaruje se u delti Bojane. Ova se rijeka dijeli na dva dijela koji se kao posebni vodotoci ulivaju u more, dok se četvrta dvojnost ogleda u dvojnim oscilacijama vodostaja ove rijeke.

Inače, istraživanja su potvrdila da su se mlade glavate kornjače mogle naći na Adi Bojani. Maja 2002. godine viđena je odrasla ženka kako ulazi u vodu, vjerovatno nakon polaganja jaja. Zna se da polažu jaja na plažama grčkih ostrva, Libanu i Turskoj. Bila je brojna u području Mediterana, ali se sada nalazi na Crvenoj listi kao ,,ugrožena”.

Od tada niko više nije vidio glavatu kornjaču. Odavno više nema ni staklastih jegulja. Da li će ista sudbina zadesiti i preostale malobrojne ribare na Bojani?

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo