Pastrmke, lipljana i mladice sve je manje u rijekama na sjeveru. U nekim opštinama su to porazno stanje ozvaničili iu planovima zaštite životne sredine. Krivolov nedozvoljenim sredstvima sve je učestaliji, a ribočuvarske službe sve nemoćnije da stanu na put krivolovcima
U Planu zaštite životne sredine za teritoriju opštine Bijelo Polje, piše da je populacija mladica (Hucho hucho) , potočne pastrmke (Salmolabrax) i lipljena (Thymallus thymallus) značajno prorijeđena u većem toku Lima. Te tri vrste ribe su najugroženije, piše u dokumentu, a jedan od krupnijih razloga je nelegalan ribololov.
“Razlozi su neadekvatno gazdovanje ribljim resursima, što ima za posledicu veliko prisustvo krivolova i prekomjernogizlovljavanja tih vrsta dozvoljenim ali i nedozvoljenim sredstvima…Što se tiče manjih vodotokova i pritoka i u njima je pastrmska fauna prorijeđena možda čak i više nago u Limu. Na njima je, pored divljih deponija, ipak najveći problem krivolov nedozvoljenim sredstvima (mrežama i električnom strujom) kojima se ovekojima se overijeke, tokom niskih proljećnih i ljetnjih vodostaja skoro pa bukvalno „čiste“ od plemenite ribe…”- piše u tom dokumentu.
Stanje nije ništa bolje ni u ostalim rijekama na sjeveru, tvrde zaduženi za gazdovanje vodama u tom dijelu Crne Gore. Ekološki incidenti, krajem ljeta lani, u Bijelom Polju i kontinuirani krivolov, pustoše rijeke, ocjenjuju sportski ribolovci.
Kako je sredinom prošle godine saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, “zajedničkim i kooordiniranim aktivnostima nadležnih državnih institucija u saradnji sa civilnim sektorom, tokom protekle dvije godine postignuti su ohrabrujući rezultati na suzbijanju nelegalnog ribolova. “ Taj uspjeh, tvrde u nadležnom resoru, bio je naročito vidljiv u “u borbi protiv upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata”.
Od 2017-e do jula minule godine obavljeno je 1.000 kontrola nelegalnih ribolovaca i mjesta prodaje kao i mjesta na kojima su postojali operativni podaci o prisustvu eksplozivnih naprava. Podnseno je 170 prekršajnih naloga, 20 krivičnih prijava i oduzeto više desetina kilograma eksploziva. Oduzeto je oko sedam tona nelegalno izlovljene ribe, školjaka i prstaca I 10 km nelegalnih mreža. Samo na Skadarskom jezeru privremeno je oduzeto 27 plovila, 25 vanbrodskih motora, 800 mreža, 10 električnih pretvarača, 20 akumulatora…
Koordinisane aktivnosti državnih institucija i NVO sekotora na suzbijanju krivolva u vodama, tvrde u ribolovnim društvima, bile su u proteklom period usmjerene, uglavnom, na centrali i južni dio države. Ribočuvarske službe na sjeveru, uglavanom, bez pomoći države kontrolišui nastoje da zaštite vodotoke u svojoj nadležnosti.
Iako ulažu veliku trud, u kolašinskom Sportsko ribolovnom klubu (SRK) “Tara i Morača”, priznaju, ne uspijevaju da zaštite riblji fond od krivlovaca. Ubijanje ribe eksplozivnim sredstvima, strujom, podvodnim puškama ili na druge nedozvoljuene načine, veliki je ije problem, kaže predsjednik SRK Momir Živković. Taj način krivolova odvija se, objašnjava on, najčešće na Morači i to na nepristupačnim mjestima i tokom noći. Lovočuvarske službe, zbog toga, teško uspijevaju da kontrolišu situaciju.
Tek rijetko, kao što je to bilo nedavno desi se, kaže on, da lovočuvari naiđu na ostavljenu opremu za krivolov i to prijave policiji. Prije 15-ak dana lovočuvar Veselin Vlahović je ispod mjesta Pjenavac naišao na, u vodi postavljene, žice i kapsule, koje se koriste za ubijanje ribe eksplozivom. Iz SRK očekuju da će policija brzo ući u trag o onima koji su namjeravali da tu uništavaju riblji fond.
„Uglavnom nailazim na brojne kratere u vodi ili druge dokaze da je na taj način ubijana riba. Osim što se u kanjonu Morače to radi na veoma nepristupačnim mjestima, krivolovci su i dobro organizovani. Vjerujemo da imaju dojavljivače, koji prate kretanje naših lovočuvara, pa na vrijeme uspiju da umaknu. Često mijenjaju automobile tokom krivolova, pa im je teško ući u trag“- rekao je Živković.
Iz SRK, koje gazduje kolašinskim vodama, skreću pažnju i na nedozvoljenu prodaju „potočne pastrmke“ restoranima. Te vrste ribe sada ne bi smjelo da bude na meniju ugostiteljskih objekata, jer je na snazi zabrana lova zbog mriještenja.
„Međutim, prema našim informacijama te vrste ribe ima u mnogim restoranima. Čak i u vrijeme ribolovne sezone, teško može da se desi da, ako je sve po zakonu, restorani imaju velike količine takve pastrmke, jer je ulov ograničen na, otprlike pet komada“- objašnjava predsjedik SRK.
Predstavnici SRK nemaju mehanizme da kontrolišu promet ribe i način na koji je dobavljaju u ugostiteljskim objektima. Onu smatraju da bi nadležne inspekcije trebalo da povedu više računa o tome. Apeluju i na vlasnike restorana da savjesnije postupaju i da izbjegavaju da kupuju ribu ulovljeu tokom zabrana ili ubijenu nedozvoljenim sredstvima.
„Krajnje je vrijeme da shvatimo da su rijeke svih nas. Baz savjesnog odnosa prema ribljem fondu i ostalim prirodnim bogatstvima, nećemo promijeniti situaciju, pa bilo ko da gazduje. Ulažemo napore, ali nam treba pomoć institucija i sugrađana. Naročlito upozoravam, ubijnjem ribe eksplozivom, rizikuju se i ljudski životi, krivolovaca i onih koji se u tom trenutku nađu u blizini.“- kaže Živković.
Zarada od krivolova nije mala. Dobro organizovani krivolovci noću, edozvoljenim sredstvima, navodno, mogu da ulove od 30 do 50 kilograma ribe. Nelagalni ulov prodaje se restoranima, a uobičajena cijena je 10 eura po kilogramu.
U sportsko ribolovnim klubovima na sjeveru, upozoravaju i na “blage kazne i nelogičnosti u odredbama Krivičnog zakonika”, kad je riječ o, a primjer, ubijanju ribe nedozvoljenim sredstvima.
Predivđena kazne za one koji love ribu eksplozivom, strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje su do tri godine zatvora. Nije predviđena, takozvana, donja granica kazne. Pa je u praksi to najčešće minimalna zakonska- 30 dana ili nikakva.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice